Bombastičan izvještaj otkriva kako su ukrajinski lobisti lobirali SAD protiv EU u vezi s novim plinovodom koji treba ići od Rusije do Njemačke, Sjeverni tok 2

Ukrajinski izvršni direktori energije i kijevski dužnosnici za nacionalnu sigurnost pokrenuli su koordiniranu kampanju lobiranja u Washingtonu, koja je dovela SAD u sudar sa zemljama EU, zbog novog plinovoda.

Wall Street Journal izvijestio je u nedjelju kako su spin-doktori, koji rade za kijevski Naftogaz i barem jedan predstavnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost četiri godine pritiskali i lobirali kod dužnosnika Bijele kuće ne bi li se oni usprotivili projektu Sjeverni tok 2.

Prema novinama, oslanjali su se na bliske odnose s takozvanim “ruskim skepticima” u Kongresu, poput senatora iz Teksasa Teda Cruza, kako bi predložili paket sankcija europskim tvrtkama uključenim u postavljanje plinovoda za Baltičko more.

Nakon što je Washington upozorio da će  sankcijama ciljati građevinske i brodarske tvrtke uključene u projekt, koje uglavnom imaju sjedište u Njemačkoj i Danskoj, navodno je Vadim Glamazdin iz Naftogaza tvrdio da bi to bio “posljednji čavao u lijesu.” ”Nakon što ove sankcije budu izglasane i nakon što postanu zakon, neće biti praktičnog načina za dovršenje plinovoda”, dodao je.

U subotu je izviješteno da će se gradnja Sjevernog toka 2 nastaviti ovog tjedna, nakon što su se brojne tvrtke povukle iz projekta prošle godine kao odgovor na američke prijetnje pravnim postupkom. Podvodni plinovod dužine 764 milje (1.229 km) bit će među najdužima na svijetu, a povezivat će polja prirodnog plina Sibira s njemačkom lukom Greifswald, no za više od 150 tvrtki, koje su uključene u njegovu izgradnju, predviđaju se kaznene mjere.

Partnerstvo koje stoji iza projekta, koji uključuje ruski državni Gazprom, kao i britanske, njemačke i francuske energetske tvrtke, kaže da će plinovod “zadovoljiti rastuće zahtjeve potrošača u Europi.” Međutim, ukrajinski se političari boje da će Kijev izgubiti tri milijarde dolara koje zarađuje od tranzitnih naknada koje nameće ruskom plinu, koji teče cjevovodima koje je Moskva izgradila u sovjetsko doba. Sjeverni tok 2 omogućio bi Rusiji slanje zaliha u EU bez plaćanja nameta. Godišnji proračun Ukrajine iznosi oko 40 milijardi dolara, a ovakve naknade predstavljaju značajan izvor prihoda.

Taj je argument nesumnjivo pronašao naklonost u administraciji predsjednika Donalda Trumpa i među starijim članovima njegove stranke, koji su rekli da plinovod predstavlja “ozbiljnu prijetnju” europskoj “energetskoj sigurnosti i američkoj nacionalnoj sigurnosti.” Međutim, raširena su nagađanja da na takav stav SAD-a utječe i američka želja za prodajom ogromnih količina američkog plina Europi. Prema Politicu, uobičajeni refren u Berlinu je da “Amerikance nije briga za Rusiju, oni nam samo žele prodati svoj plin.”

To pitanje postalo je kamen spoticanja u odnosima između SAD-a i Njemačke. U kolovozu je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas zamjerio Trumpovom državnom tajniku Mikeu Pompeu zbog prijetnje “nametanjem pravnih sankcija,” koje trenutno Kongres želi nametnuti njemačkoj luci Murkan, gdje borave ruska plovila koja podržavaju izgradnju. U listopadu je Maas rekao kako je “pretpostavio” da će projekt biti dovršen bez obzira na prigovore Washingtona. “Pitanje je samo vremena,” dodao je.