BRICS sve aktualniji – Zbog promjena u svijetu privlači nove aktere

Jučer je u Johannesburgu završio 10. summit na vrhu zemalja skupine BRICS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Zaključak je da BRICS više nikome ne mora dokazivati svoju održivost i isplativost, za BRICS Post iz Južne Afrike piše posebni izvjestitelj Firas Al-Atraqchi. Iako je skup održan s temom veće uravnoteženosti u trgovini u unutar skupine i fokusiranjem na Afriku, pretpostavljalo se da će Rusija i Kina veći naglasak dati na trgovinski rat i druga međunarodna i lokalna pitanja.

Svijet je bio pod pritiskom rastuće financijske krize, kada su Brazil, Rusija, Indija i Kina dogovorili formiranje gospodarskog bloka 2008. godine. Hipotekarna kriza koja je počela s divom Lehman Brothers, četvrtoj najvećoj investicijskoj banci u Sjedinjenim Državama, dovela je do urušavanja velikih banaka, korporacija i izazvala krizu eurozone.

Kada je Južna Afrika 2010. godine ušla u tadašnji BRIC, sve vodeće svjetske ekonomije bile su uznemirene. SAD su prvi put pribjegle programima poticaja poput kvantitativnog ublažavanja (QE), kupnje obveznica i snižavanje kamatnih stopa. Eurozona je ovaj primjer slijedila nekoliko godina kasnije, kako bi se nosila sa stagnacijom u Francuskoj i Njemačkoj i recesijom u Italiji, Grčkoj i drugim zemljama, baš kaka su SAD počele gasiti svoj poticajni program. MMF je tada upozorio da napredna gospodarstva trebaju održavati poticajnu politiku.

“U najrazvijenijim gospodarstvima značajni izlazni nedostaci i ići ispod ciljane inflacije ukazuju na to da monetarni stav mora ostati prilagodljiv. Upravljanje visokim javnim dugom u uvjetima niskog rasta i niske inflacije ostaje ključan izazov”, upozorio je MMF u ranijem izvješću.

U vrijeme kada je SAD završio svoj QE, Grčka je, skoro bez gotovog novca i neplaćenim zajmovima, trebala program pomoći, dok je kineski gospodarstvo blago usporilo rast i ušlo u takozvanu “korektivnu fazu”.

Ipak, 2016. godine je MMF počeo pokazivati neke naznake rasta na svjetskim tržištima. No, tada je Velika Britanija glasala za napuštanje Europske unije i zajedničkog tržišta.

Prijetnje globalnoj ekonomiji

Danas i EU i Britanci razmatraju najgore scenarije Brexita, koji više nije apstraktan pojam, do te mjere da neki sudionici predviđaju da će morati intervenirati vojska kako bi osigurala sigurnost zbog nestašice hrane.

Iako ove tvrdnje izgledaju pretjerano apokaliptično, poremećaj postojećeg svjetskog ekonomskog poretka je više nego stvaran.

Sve je pogoršano kada je američki predsjednik Donald Trump pokrenuo trgovinski rat protiv saveznika i konkurenata, gurajući polako globalnu ekonomiju u silaznu spiralu nesigurnosti. Tek prošle godine je MMF rekao da je bi globalno gospodarstvo moralo promijeniti kurs.

Iako možemo govoriti o pristranim stručnjacima, MMF je ovaj put siguran, što tvrde i njegovi kritičari, da nastavak ovakve protekcionističke politika i trgovinski rat nastave nesumnjivo vode u znatno usporavanje rasta svjetskog gospodarstva i gubitke od nekoliko stotina milijardi dolara.

Opasnost sama po sebi nije pokušaju Trumpa da jednom ili dva mandata spasi ono što su prethodne administracije uništavale godina, koliko činjenica da bi se njegova inzistiranja na carinama čelika i aluminija mogla proširiti na brojne druge robe i uzrokovati “domino efekt” u kojem drugi narodi neće imati drugog izlaza od uvođenja recipročnih protekcionističkih mjera.

Zašto je BRICS vredniji no ikad?

Deset godina od prvog susreta, čelnici pet zemalja skupine BRICS su se sastali usred nove gospodarske realnosti koju obilježavaju protekcionizam i trgovinski ratovi.

Deseti summit skupine održan u Johannesburgu od 25. do 27. srpnja možda je najvažniji od početka suradnje, jer će dati odgovor mogu li stotine godina globalnog trgovinskog razvoja i političkog multilateralizma nadvladati usamljenu ćudljivu svjetsku silu koja, čak i po cijenu vlastite štete, inzistira na uspostavljanju barijera, gospodarskom sukobu i nepovjerenju.

Kada je formiran BRICS još je tinjao pepeo propadajućih banaka, a sada su zemlje Europske unije i same Sjedinjene Države u opasnosti zbog podjela u društvu uzrokovanih nekontroliranom imigracijom, koja je posljedica nedosljednih i loših zakona, zajedno uz posljedice Brexita i carina koje prijete desetljećima integracije i suradnje. No, mnogi su i previđali ovakav scenarij i ako se i dogodi najgore, potresi na globalnom tržištu će za stanovništvo možda biti najmanja briga.

Zaboravite na trenutak da BRICS čini 40 posto svjetske populacije i više od 25 posto kopnene površine planete. Zaboravimo čak i činjenicu da su zemlje skupine BRICS 2017. godine ostvarile 25 posto svjetskog BDP-a svijeta, dok MMF prema najmanjim prognozama navodi kako će u idućih nekoliko godina taj postotak porasti na gotovo 27 posto.

Ovo nije pravi izvor snage bloka BRICS. U posljednjih 10 godina, pet država članica skupine je pokazalo nevjerojatnu otpornost na utjecaje nekoliko prethodnih kriza, uključujući pad u robnoj razmjeni 2014. koja je dovela do stagnacije i recesije u Brazilu, Južnoj Africi i Rusiji.

Oni koji su skupinu od samog početka osuđivali na neuspjeh, 2016. su počeli grmjeti “kako se ekonomija Kine raspada, jer kineski BDP više ne bilježi dvoznamenkasti”.

Točno je da je kinesko gospodarstvo usporilo rast na 6,5 do 6,9 posto godišnje, što je uglavnom bila korektivna faza, jer je Peking nastojao suzbiti divljanje cijene nekretnina, pokrenuo je borbu protiv korupcije i reformu financijske regulacije. Osim toga, veliki su planovi napravljeni za razvoj kineskog sela, koji su tražili ogromna ulaganja uz malu dobit u početku.

No, važno je pogledati rast unutar samo skupine, koji je u posljednjih nekoliko godina rastao i kako je to pomoglo zemljama poput Brazila da od 3,8 posto rasta u 2015. godini dosegne najmanje 1,5 posto prognoziranog rasta u 2018. godini i 2,5 posto u 2019.

Brazilski izvoz u druge BRICS zemlje je u istom razdoblju također je porastao. Na primjer, izvoz u Indiju je krajem 2017. godine dosegnuo drugu najvišu razinu u dvije godine. Do kraja iste godine, Brazilski izvoz u svijet je porastao za 14 posto.

Ovo je jedan od razloga zašto Brazil, unatoč institucionalnom državnom udaru i predviđanjima da će izaći iz skupine, to nije i neće ni učiniti.

Naime, Kina je najveći brazilski trgovinski partner i poljoprivredni uvoz iz zemlje Latinske Amerike na kinesko tržište će ove godine rasti. Isto tako, Kina je nekoliko puta povećala ulaganja u Južnu Afriku, koja je njezin najveći trgovinski partner u Africi. Prema kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, bilateralna trgovina između dviju zemalja se smo u posljednjem desetljeću povećala 20 puta.

Dok je rast trgovine unutar bloka nešto što kritičari ove heterogene skupine nisu predvidjeli, čak ni to nije najveće oružje u njenom arsenalu.

Nema unutarnjih sukoba

Naime, skupina je pokazala veliku sposobnost prevladavanja teritorijalnih sporova, a ovdje prvenstveno govorimo o Indiji i Kini. Iako se ova pitanja rješavaju i na bilateralnoj razini i unutar Šangajske organizacije za suradnju, BRICS je važan i za rješavanje ovakvih nesuglasica.

Uoči prošlogodišnjeg summita u Xiamenu, Kina i Indija su brzo okončale eskalaciju sukoba na platou od 89 kilometara duž granice Kine i Butana, poznate kao Doklam u Indiji ili Donglang u Kini, gdje su kineski građevinci počeli graditi ceste početkom lipnja 2017.

Indija je poslala vojnike na butansku stranu visoravni, ali ih je povukla krajem kolovoza i tako je završilo 73 dana napetosti s Kinom. Dvije su zemlje shvatile da imaju mnogo više zajedničkog za rad nego onoga što ih razdvaja.

Nakon što su izašli iz slijepe ulice, dvije zemlje su nakon 9. summita, kojeg su BRICS zemlje održale u Xiamenu, nastavile sa zajedničkom procjenom tri godine pogoršanja odnosa.

U malom popraćenom sastanku, jer se istovremeno održavao sastanak Trumpa i Kima o denuklearizaciji Korejskog poluotoka u Singapuru, premijer Narendra Modi se sastao sa Xi Jinpinogom u Wuhanu u Kini, kako bi razgovarao o bilateralnim odnosima i trgovini.

Trgovina Indije i Kina je u 2017. godini porasla za 20,3 posto, na rekordnih 84,44 milijarde dolara. Kina je i najveći indijski trgovinski partner i dvojica lidera su svjesna da sve moraju riješiti kroz pregovore i bez eskalacije napetosti.

Osim toga, Kina, Indija i Rusija, kao članovi skupine, tri su najveća dioničara u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB), koja se smatra kineskim projektom i konkurentom Azijske razvojne bake, koja je projekt Washingtona i Japana.

“Naši zajednički interesi daleko nadilaze naše razlike. Naše dvije zemlje nemaju drugog izbora osim očuvanja vječnog prijateljstva, obostrano korisne suradnje i zajedničkog razvoja”, prije susreta indijskog premijera i kineskog vođe 27. travnja je izjavio kineski državni tajnik Wang Yi.

To nije bila puka diplomacija, već priznanje snažne i strateške simbioze. Ali ni to nije najveća snaga skupine BRICS

Prilagoditi se i proširiti

Najveća prednost koju BRICS ima nad drugim gospodarskim blokovima, pogotovo nad skupinom G7, jeste da ne samo da je transnacionalan, već ima i fleksibilnost i prilagodljivost za proširenje i primanje novih članova s najjačih tržišta u nastajanju.

Temelj politike BRICS-a je da se manje, nezapadne sile, okrenu geoekonomiji i kursu u kojem će uskladiti političku strategiju s ekonomskim planiranjem.

BRICS je temelj snažne političke zajednice koja je zasjenila druge gospodarske blokove i uspješno je utemeljila vlastitu razvojnu banku koja je od svog osnutka 2014. kreditirala 21 projekt unutar bloka, uz naglasak na razvoj održive infrastrukture. Sljedeća faza financiranja BRICS Banke bi trebala obuhvatiti tržišta u nastajanju koja su izvan bloka.

U svijetu je globalizacija sveprisutan pojam, ali treba razlikovati unipolarnu globalizaciju, koja izvozi i nameće svoje vrijednosti drugima, globalizaciju koja podrazumijeva udruživanje zemljopisno nepovezanih nezapadnih gospodarstava, koja imaju velike populacije s brzorastućim tržištima, pokrenula su procese industrijalizacije i modernizacije s ambicijom da postanu vodeći svjetski tržišni lideri.

Dakle, najveća nada za pravednu globalizaciju nije ležala u Europi, već je to bio BRICS i pristup suradnji u kojem je nametanje vlastite volje drugima nepoznat pojam, osobito ako govorimo o društvenom i političkom uređenju, tradiciji, kulturi i civilizacijskim vrijednostima i postignućima.

Paradoksalno, ali su Trumpov protekcionizam i carine za BRICS bile vjetar u leđa, dodatna snaga i zlatna prilika koju skupine ne smije propustiti.

BRICS mora pokazati svijetu da je zagovornik multilateralizma, a to može prihvaćanjem jednog ili dva nova člana ove godine ili u bliskoj budućnosti. Kandidati su Nigerija, Turska, Egipat, Indonezija ili Meksiko, a ne zaboravimo da tijekom tri dana summita u Johannesburgu tamo bio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

Turska ulazi u BRICS ulazi na mala vrata

Kao što smo rekli, BRICS Banka je na ovom summitu odlučila financirati zemlje koje nisu članice bloka. Nakon sastanka je jasno zašto je Turska dobila posebnu pozivnicu da sudjeluje na skupu u Johannesburgu. Turskog predsjednika su na skup pratili i ministar vanjskih poslova, financija, obrane i trgovine.

Budući da je to prvi sastanak na visokoj razini između Turske i bloka BRICS, Erdoğan je kazao kako on to vidi kao priliku za oblikovanje daljnjih odnosa sa skupinom.

“Uskoro očekujemo završetak razgovora o članstvu našeg Ministarstva financija u BRICS Banci”, dodao je turski predsjednik.

Erdoğan je rekao i kako bi Organizacija islamske suradnje, kojom trenutno predsjeda, treba ojačati veze s blokom BRICS “u pokušaju da od toga imaju korist južna hemisfera i da se uspostavi jednakost u svijetu”.

Erdogan je definirao trenutni globalni sustav kao “sustav u kojem nitko nije zadovoljava, osim manjine čiji su interesi zajamčeni”, stoga je ukazao na potrebu za promjenama.

“Nemoguće je da ova struktura nastavi živjeti bez promjena koje će se provesti u skladu s potrebama i trenutnim okolnostima. Potrebno je razmišljati o sustavu koji će razumjeti težinu ekonomija u nastajanju”, rekao je predsjednik Turske, prenosi Hürriyet Daily News.

“Suradnja koja će nastati između zemalja BRICS-a i Turske mogla bi se pretvoriti u suradnju za formiranje nove i nepristrane međunarodne agencije za kreditni rejting, kako u okviru tijela BRICS-a, tako i okviru napora koji se provode u Turskoj”, rekao je Erdoğan.

Povijesna prilika

Budući da Kina i Indija marljivo rade na otvaranju svojih tržišta, BRICS mora brzo raditi u uklanjanju barijere i ograničenja koja bi unutar bloka mogla ometati slobodan protok ljudi, dobara, ideja i usluga.

BRICS sada mora privući što više ljudi, ali nikako nametanjem zapadnjačkih gospodarskih, društvenih i filozofskih mantri koji su dominirali u odnosima sjeverne i južne hemisfere

Zapadna gospodarstva nisu i ne mogu  ostati paradigma po kojoj se mjeri ekonomska isplativost i održivost. Umjesto toga, ona se mogu ugraditi u tržišta u nastajanju i strukturu stvaranja politike. Mnogi analitičari vjerojatno nisu bili spremni prihvatiti činjenicu da postkolonijalne nacije, koje su prije manje od 100 godina bile sluge zapadnih sila, sada na rubu uvođenja novih paradigmi u svjetsku ekonomsku teoriju. Zahvaljujući Trumpu, to je vrijeme došlo prije nego su se možda nadali i same vođe BRICS-a i nema sumnje da će ga znati iskoristiti.