Kina i Evropska unija zabilježile su oko 560 milijardi eura trgovine u 2019. godini, pri čemu je EU objavila trgovinski deficit od 164 milijarde eura. Dvije strane rade već više od pola decenije na „Sveobuhvatnom sporazumu o investiranju“, čiji je cilj stvaranje „novih mogućnosti ulaganja za evropske kompanije“ u Kini .
Razgovori o novom sporazumu o investiranju između EU i Kine „ušli su u kritičnu fazu“ zahvaljujući kineskoj nepopustljivosti, a Brisel se priprema da uvede ograničenja protiv kineskog investicionog kapitala u Evropi, ukoliko Peking ne pristane na zahtjeve evropskog bloka o pristupu tržištu, najavio je izvršni potpredsjednik Evropske komisije, predsjednik za ekonomsku politiku, Valdis Dombrovskis.
“Moramo se pozabaviti pitanjima koja se odnose na preduzeća u državnom vlasništvu, moramo da se pozabavimo pitanjima koja se odnose na subvencije, da se nametne prisilni prenos tehnologije”, rekao je zvaničnik.
Navodeći da postoji „velika asimetrija u pristupu tržištu“, Dombrovskis je naglasio da „brojni sistemski problemi još uvijek moraju da se riješe“ prije nego što se može potpisati ugovor o investiranju. Prije toga se očekivalo da se pregovori završe do septembra, do, za sada, odloženog samita EU i Kine.
Krajem prošle sedmice šefica Evropske komisije za trgovinsku politiku Sabine Weyand rekla je da se nada da će se „malo jasnoće“ oko statusa ugovora vidjeti krajem jula.
Njeni komentari uslijedili su nakon željno očekivanog samita putem video-konferencije EU-Kina prošle sedmice, kojem su prisustvovali visoki evropski zvaničnici, uključujući predsjednicu EK Ursulu von der Leyen i šefa spoljne politike Josepa Borrella, kao i kineski predsjednik Xi Jinping i premijer Li Keqiang. Samit nije rezultirao zajedničkom izjavom i opisan je kao “leden”.
Kineske direktne strane investicije u Evropi pale su na samo 19 milijardi dolara u 2019. godini, sa blizu 100 milijardi dvije godine ranije. Pad je pripisan strožoj kontroli kineskog kapitala, nižoj likvidnosti i geopolitičkim napetostima između Pekinga i bloka saveznika Sjedinjenih Država. Ipak, kineske kompanije pokušavaju da pojačaju kontrolu nad evropskom infrastrukturom, čak i dok zemlje povećavaju ograničenja u nastojanju da smanje kinesko vlasništvo.
Mogla bi Europi nedostajati Kineska ulaganja a ne obrnuto.
kako to, europa želi da smanji strana ulaganja ,a mi u Hrvatskoj tražimo strana ulaganja.
kako to ,kako to
Problem kineskih ulaganja, ne samo u EU nego svugdje u svjetu je taj sto nad većinom velikih kineskih korporacija je država ako ne apsolutni, onda je većinski vlasnik. U tom slučaju znači, da skoro sve što se Kini proda, postaje i njeno vlasništvo, što u konačnici može, i otežati će svaku poslovanje s Kinom, jer cjelo poslovanje može biti opterećeno i uvjetovano bilateralnim političkim odnosima sa Kinom.
Kinezi bi prodavali svoju robu a nebi kupovali Europsku, inace tamo jos uvek na puno kopiraju Evropske brendove…e tako to ne ide.