Britanski mediji kažu da države EU ”zavidno” gledaju na rastući evroskepticizam i strahuju od Swexita

Dok se Britanija spremala da odluči da li će ostati u Evropskoj uniji ili krenuti svojim putem još 2016. godine, analitičari u Švedskoj, zemlji koja je oduvijek održavala bliske odnose sa Velikom Britanijom, oglasili su alarm zbog posljedica koje bi Brexit mogao potencijalno stvoriti za švedsku ekonomiju i položaj zemlje u bloku.

Samo nekoliko sedmica nakon što se plamen Brexita stišao, Velika Britanija i EU ušle su u novi spor zbog izvoza COVID vakcina usljed nestašice vakcina u uniji i sporog uvođenja, gdje je do sada vakcinisano manje od 2 % populacije. Britanski napori za vakcinaciju bili su opsežniji i nesumnjivo uspješniji: vakcine je već primilo 8 miliona ljudi, što je podstaklo Brisel da zatraži od bivše države EU da podijeli pristup dragocjenim vakcinama.

Ove razlike i kratkotrajni pokušaj Evropske komisije da postavi granicu unutar Irske zbog strahova od „curenja vakcine“ izazvali su ljutnju u Londonu. Britanski mediji žure da istaknu da se „evroskepticizam“ širi blokom, gdje „zavidne oči“ – posebno u Švedskoj, Holandiji i Italiji – sada provjeravaju „kako Britanija može sama“.

Ovo raspoloženje je bilo posebno vidljivo čak i prije referenduma o Brexitu, primjećuje Express, pozivajući se na izvještaj analitičarke Swedbank Cathrine Danin, koja je još 2016. upozorila da bi švedska ekonomija bila “pod prijetnjom” ako Velika Britanija odluči da napusti uniju zbog „trenutnih“ posljedica koje bi mogle nastati za finansije, politiku i spoljnu trgovinu.

“U Brexitu, Švedska bi izgubila jednog od najvažnijih saveznika u EU, a uticaj Švedske u EU bi se smanjio”, rekla je Danin.

Prema analitičarki, podrška članstvu Švedske u EU već jenjava.

„U slučaju Brexita, očekujemo porast zahtjeva da Švedska izađe iz EU“, očigledno je primijetila.

Bivša švedska ministarka spoljnih poslova Margot Wallstrom, sada potpredsjednica vlade, čak je još 2016. upozorila da bi odlazak Britanije „mogao razbiti cijelu uniju“.

„To bi moglo uticati na druge države članice EU koje će reći: „Pa, ako mogu oni da odu, možda bismo i mi trebali da održimo referendume, a možda bi trebalo i da odemo“, rekla je zvaničnica tada za BBC-jev ThisWeek’s World.

Dvije zemlje koje ne koriste euro uživale su blisku saradnju unutar bloka, a kada je Ujedinjeno Kraljevstvo konačno izašlo nakon četiri godine razmatranja i sporova oko sporazuma o Brexitu, zabrinutost zbog potencijalnog izlaska Švedske iz bloka usred straha da će biti primorana da usvoji valutu EU uzima maha, prema britanskim medijima.

Još 2016. godine, anketa koju je sproveo TNS Sifo pokazala je da bi 36 % Šveđana bilo spremno da slijedi Britance u slučaju Brexit scenarija.

Švedska se snažno usprotivila zajednički finansiranom paketu od 750 milijardi eura za koronavirus prošle godine, osmišljenom da pomogne državama članicama u borbi protiv pandemije koronavirusa, zbog neizvjesnosti oko kriterijuma za podjelu. Plan je dogovoren tokom ljeta poslije dugih debata i prepreka, ali podrška švedskih glasača uniji je opala, pokazala je Bloombergova anketa. Među švedskim političarima nema podrške za plaćanje dugova ekonomski slabih članica EU – taj osjećaj dijele i druge nordijske zemlje.

Iako nezadovoljstvo Švedske blokom možda zaista raste, razgovori o predstojećem Swexitu i dalje su možda previše preliminarni da bi se održali.