Bruxelles krije imena nevladinih udruga i na što su trošile 11 milijardi eura za 2014.-2017.

U Europi se pokušava otvoriti pitanje o financijskim sredstvima EU koja završavaju na računima nevladinih udruga. Međutim, opet se govori uglavnom o tome zašto o ovom pitanju vlada potpuni muk, posebno iz Europske komisije. Pitanje predstavljeno Europskom parlamentu rezultiralo je ponovnim izvješćem Europskog revizorskog suda iz prošle godine  u kojem se traži veća transparentnost u pogledu davanja sredstava nevladinim udrugama. Izvještaj je, međutim, do danas ostao mrtvo slovo na papiru.

“Popisa nevladinih udruga koje financija EU neće biti prije 2021.”

Kao što je spomenuto, ponovno se otvorilo pitanje koje je Europski parlament iz Strasbourga uputio novoj Europskoj komisiji. Predstavio ga je zastupnik iz talijanske Lige Marzo Zanni, koji je u Europskom parlamentu  predsjednik grupe „Identitet i demokracija“, zajedno s francuskom skupinom Nacionalno okupljanje i Alternativom za Njemačku. Zanni je u svom pitanju zatražio objavu popisa nevladinih udruga koje su od Bruxellesa između 2014. i 2017. dobile najmanje 11 milijardi eura. Pitanje je predstavljeno u rujnu, tijekom poznatih političkih događaja koji su uključivali formiranje novog povjerenstva kojim predsjedava Ursula von der Leyen koja je službeno započela voditi izvršnu europsku vlast tek u studenom.

Tako je posljednjih dana stigao i odgovor na pitanje zastupnika Lige, ali on nije bio  posebno iscrpan. Zapravo, činilo se da su riječi koje su pobjegle iz ureda u Bruxellesu jednako šture koliko i netransparentne.

“Predviđena je priprema popisa korisnika prije 2021. godine”, piše u kratkom odgovoru.

Stoga barem dvije godine nećemo znati tko je imao pristup tim sredstvima, a prije svega kako su ta sredstva trošena.

Ali oni koji bi htjeli znati nisu zadovoljni i  opet se pojavilo pitanje koje je već postavljeno prije točno 12 mjeseci, povodom izvješća Europskog revizorskog suda koji je upozorio Europsku komisiju o potrebi transparentnosti sredstava namijenjenih nevladinim udrugama.

Podsjetimo da se ovdje ne govori o „mrvicama sa stola“, već najmanje 11 milijardi eura za razdoblje između 2014. i 2017. godine, kao i za razdoblje od 2017. do 2020. Logično je pretpostaviti da je dodijeljena svota bila ista, ako ne i veća od prethodne, a da nitko ne zna gdje je završio svaki euro novca kojeg su u konačnici u proračun EU uplatili porezni obveznici Europske unije.

Izvješće računovodstva završilo „pod tepihom“

Bilo je to 18. prosinca 2018., kada je iz sjedišta Europskog revizorskog suda stiglo prvo upozorenje o upravljanju sredstvima isplaćenim na račune nevladinih udruga između 2014. i 2017. Svima je u oči upala svota od 11 milijardi eura za NVO.

Suci Europskog revizorskog suda su izrazili dvije zabrinutosti. S jedne strane je problem bio upotreba toliko novca koji je izdvojen, a s druge mala transparentnost koja je nastala zbog ključnog problema koji se odnosi na samu klasifikaciju nevladinih udruga.

Europski revizorski sud je ovdje zabrinut zato što mehanizam funkcionira po metodi „samoproglašavanja“ neke udruge „nevladinom u tom i tom području“.

“Prema mišljenju suda, od dodjele statusa NVO u računovodstvenom sustavu Europske komisije na temelju autodeklaracije, a kako su kontrole ograničene, klasifikacija subjekta kao nevladine udruge je nepouzdana“, stoji u bunkeriranom izvješću od prije godinu dana.

Ukratko, pokazalo se da su se suci zabrinuli da za pristup EU fondovima može biti dovoljno jednostavno „samoproglašenje“, bez da u tom pogledu postoji dovoljno kontrole.

Izjava Europskog revizorskog suda sigurno nije mogla proći nezapaženo, pogotovo jer je na međunarodnoj razini EU jedno od tijela koje osigurava više sredstava za pomoć i podršku, a velik dio tog novca se daje nevladinim udrugama.

Otuda postoji potreba za većom transparentnošću koju zahtijevaju suci, ali, kao što se vidi iz odgovora zastupnika Lige, čini se da u ovom trenutku ta potreba za Europsku komisiju  nije prioritet.

Opasnost o kojoj je sud progovorio u prosincu 2018. odnosi se i na sredstva koja su „neizravno isplaćena nevladinim udrugama“.

“Sličan nedostatak jasnoće je primjetan i u slučajevima kada se sredstva EU isplaćuju nevladinim udrugama preko posrednika, preko tijela Ujedinjenih naroda”, stoji u izvješću iz prosinca 2018.

Kao što je već spomenuto, govorimo o 11 milijardi eura potrošenih između 2014. i 2017. Od toga je 6,7 milijardi uplaćeno u proračunske stavke koja se odnose na takozvane “vanjske akcije”. 1,2 milijarde je dodijeljeno nevladinim udrugama iz Europskih razvojnih fondova, a 5,5 milijardi kroz stavku o „Svjetskoj ulozi Europe“. Potom su 4 milijarde dodijeljene pod naslovom “Inteligentni i inkluzivni rast i konkurentnost za rast i zapošljavanje”, a na kraju je isplaćeno 350 milijuna eura u sklopu programa “Sigurnost i državljanstvo”.

Toliko novca, a da za sada nije moguće znati tko ga je točno dobio i kako se taj novac potrošio.

“Dodjela sredstava je nezakonita”

Potvrdu gore izraženih zabrinutosti i sumnje, nastalih na temelju nepristojno kratkog odgovora na pitanje iz Europskog parlamenta i izvješća Revizorskog suda prije 12 mjeseci, dao je i jedan od najvažnijih stručnjaka međunarodnog prava, profesor sa sveučilišta „La Sapienza“ u Rimu i stručnjak za mehanizme zajednice Augusto Sinagra.

U razgovoru za list La Verita, docent sa  sveučilišta „La Sapienza“ u Rimu nije imao nikakvih sumnji u nezakonitost ove prakse.

„Dodjela sredstava je nezakonita. Potrebna je veća strogost da se utvrde oni koji imaju koristi od financiranja i za koje ciljeve, jer se oni često podudaraju s privatnim interesima”, rekao je profesor Sinagra.

Talijanski stručnjak je siguran i u još jednu činjenicu, koja se tiče popisa korisnika koji nisu dostavljen u odgovoru na pitanje koje je postavio Marzo Zanni.

“Nije da u Bruxellesu ne mogu dati taj popis. Oni ga nisu dali zato što to ne žele”, rekao je prof. Augusto Sinagra.

Ali za talijanskog stručnjaka to i nije neko iznenađenje. Kako tvrdi Signara, pravila o transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima unutar EU i dalje izgledaju prilično netransparentno.

I tako smo u situaciji da imamo alarmantno izvješće Europskog revizorskog suda od 18. 12. 2018. I službeni upit europarlamentarca Marza Zannija, uz odgovor Europske komisije Ursule von der Leyen kako „priprema popisa korisnika nije predviđena prije 2021. godine”, a milijarde eura troši hobotnica nevladinih udruga koje su klasificirane kao takve često na temelju „autodeklaracije“ da one to zaista jesu. Ali čak i da jesu, nije li za trogodišnje razdoblje njihovih „aktivnosti“, koje su očito nepoznate, 11 milijardi eura pretjerana svota?

ECA.EU / La Verita