Cijeli intervju Vladimira Putina za Al-Arabiyu, RT Arabic i Sky News Arabiya

Ruski predsjednik Vladimir Putin je dao intervju za tri medija na arapskom jeziku, uključujući arapsko izdanje kanala RT, kako bi razgovarao o ruskoj politici i vezama na Bliskom istoku i šire, kao i o predstojećoj utrci u naoružanju sa širenjem Sjedinjenih Država i NATO pakta.

Uoči posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Vladimir Putin odgovarao je na pitanja  voditelja Al-Arabiye Mohammeda Tomaihija, voditelja Sky Newsa Arabiye Mohannada Khatiba i direktora odjela za javne i političke programe kanala RT Arabic Salama Musafira.

Cijeli transkript intervjua Vladimira Putina za RT Arabic, Al-Arabiya i Sky News Arabiya

Mohammed Tomaihi, Al-Arabiya: Poštovani gledatelji, dobrodošli u ovaj jedinstveni intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojeg snimamo u Sočiju.

Danas su sa mnom gospodin Mohannad Khatib, novinar Sky News Arabiye i Salam Musafir, novinar kanala RT Arabic. Hvala vam puno na ovoj jedinstvenoj prilici s obzirom na vaš nadolazeći posjet Saudijskoj Arabiji.

“Mnogo toga treba učiniti, ali postavili smo dobar tempo”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin: Zadovoljstvo mi je. Mislim da je dobra tradicija upoznati se s medijima neke zemlje prije nego što je posjetite. Što se tiče posjete Saudijskoj Arabiji, tome pridajemo veliku važnost. To je, u izvjesnom smislu, uzvratni posjet nakon posjeta kralja Saudijske Arabije, skrbnika dviju svetih džamija, Rusiji. Bio je to prvi, povijesni posjet. Smatramo ga povijesnim, jer zaista jest.

Postoji još jedna stvar za koju vjerujem da je važno napomenuti. U sovjetsko vrijeme odnosi između Saudijske Arabije i Sovjetskog Saveza bili su na prilično niskoj razini. U posljednjih nekoliko godina kvaliteta naših odnosa drastično se promijenila. Smatramo da je Saudijska Arabija prijateljska nacija.

U vrlo dobrim odnosima sam i s kraljem i s prestolonasljednikom. Ostvarili smo dobar napredak praktički na svim poljima. Počet ću s ekonomijom. Moramo još puno toga napraviti, ali postavili smo dobar tempo. Prošle godine je robna razmjena bila veća za 15%, dok je u prvih šest mjeseci 2019. rast iznosio čak 38%. Razmatramo neke dobre zajedničke projekte. Naš Fond za izravna ulaganja i Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije zajedno su uspostavili fond u iznosu od 10 milijardi dolara. Već su uložene dvije milijarde dolara. U tijeku je rad na ostalim projektima, a neki obećavajući i zanimljivi projekti već su provedeni.

Također smatramo da je moguće djelovati na teritoriju Saudijske Arabije. Jedna od naših tvrtki istražuje mogućnost izgradnje petrokemijskog postrojenja s ulaganjima većim od milijarde dolara. To je SIBUR Holding, najveća ruska kompanija u ovom sektoru.

Mi njegujemo i partnerstvo na osjetljivom području vojne i obrambene suradnje temeljenog na povjerenju. Dugo smo pregovarali.

Jednako su važni i naši zajednički napori u rješavanju regionalnih kriza. U vezi s tim, želim naglasiti pozitivnu ulogu koju je Saudijska Arabija igrala u rješavanju sirijske krize. Posebno blisko surađujemo s Turskom i Iranom, kao što svi znate. Ali vjerujem da bi bez doprinosa Saudijske Arabije sirijskom političkom rješenju bilo nemoguće postići pozitivan trend. Stoga bih želio izraziti našu zahvalnost i kralju i prestolonasljedniku na ovom konstruktivnom pristupu. Uvjeren sam da će moj posjet pomoći da se dobije zamah i u razvoju bilateralnih odnosa i unapređenju suradnje u međunarodnim organizacijama.

Mohannad Khatib, Sky News Arabia: Gospodine predsjedniče, još jednom vam hvala što ste nam omogućili snimanje ovog intervjua. Vaš posjet Bliskom istoku vjerojatno će utjecati i na Ujedinjene Arapske Emirate. Što mislite o strateškoj suradnji Rusije i UAE i kako će se ta suradnja razvijati? Može li ta suradnja igrati određenu ulogu u jačanju kolektivne sigurnosti, obzirom na rusku inicijativu za uspostavu kolektivne sigurnosne arhitekture u Perzijskom zaljevu, posebice na području Hormuškog tjesnaca?

Vladimir Putin: Upravo ste spomenuli stratešku prirodu naše suradnje. Zapravo, prošle godine potpisali smo memorandum o strateškom partnerstvu, a Ujedinjene Arapske Emirate doživljavamo kao jednog od naših vrlo bliskih i perspektivnih partnera. Potpisivanje ovog dokumenta nije slučajnost i pokazuje kvalitetu i prirodu odnosa između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Ruske Federacije.

Moram reći da se, kao što je slučaj sa Saudijskom Arabijom, naše partnerstvo snažno razvija na svim područjima. Od svih zaljevskih zemalja imamo najvišu razinu trgovine, 1,7 milijardi dolara, ali naravno, to nije dovoljno, i toga smo svjesni. Tako trenutno surađujemo sa suverenim fondom UAE. Zajednička platforma vrijedi otprilike 7 milijardi dolara. Već su uložene dvije milijarde dolara, a u tijeku su radovi na drugim projektima. I naravno, sa sigurnošću se može reći da Ujedinjeni Arapski Emirati u velikoj mjeri doprinose rješavanju regionalnih kriza i igraju stabilizacijsku ulogu u regiji.

Nije velika tajna da održavamo redovne kontakte s vodstvom Ujedinjenih Arapskih Emirata. Postoji čak i uspostavljena tradicija, praksa uspoređivanja stavova o različitim temama. Po mom mišljenju, to radimo u korist obje strane, ali i regije u cjelini.

“Ne možemo dopustiti teroristima da ostanu u Siriji”

Salam Musafir, RT: Gospodine predsjedniče, u više od 10 godina vašeg predsjedanja su se dogodili oštri, dramatični događaji na Bliskom istoku, a državnost nekoliko zemalja bila je narušena, naime Iraka i Libije. Vidimo da bi to mogla biti i sudbina i drugih država. Vidimo što se događalo u Siriji i koji su se katastrofalni događaji tamo odigrali. Sada mnogi pripadnici arapske javnosti misle da Rusija može stvarno ojačati svoju ulogu u regiji. Sigurno znate da naša mreža RT Arabic pokriva i rusku vanjsku politiku. Mnogi se naši gledatelji izravno pitaju zašto je Rusija zauzela tako oštar stav u slučaju Sirije, dok stav u vezi s Libijom i Irakom možda nije bio tako oštar?

Vladimir Putin: Prije svega, tijekom kriza u Iraku i Libiji nisam bio na dužnosti. Ali to nije glavni razlog. Stvar je u tome da je, kao što je opće poznato, u slučaju Iraka SAD zaobišao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. SAD nisu imale mandat koristiti silu protiv Iraka. Zapravo sam u tom trenutku bio predsjednik. U svakom slučaju, Rusija nije podržala invaziju. Rusija, Francuska i Njemačka nisu podržale američke planove u vezi s Irakom. Štoviše, upozorili smo na potencijalne štetne implikacije i upravo se to dogodilo.

Početna euforija vojnih pobjeda ubrzo je ustupila mjesto pesimizmu zbog posljedica pobjede, jer su sve iračke vladine institucije uništene, a nisu uspostavljene nove, barem ne u početku. S druge strane, radikalne snage dobile su poticaj, a terorističke skupine postale su jače.

Mnogi bivši časnici vojske i sigurnosnih službi Sadama Husseina ponovno su se pojavili i pridružili se redovima onoga što je kasnije preraslo u ISIL. Dakle, oni koji su vodili i podržavali ovu kampanju nisu razmišljali o posljedicama.

Očekujemo da će se u Iraku biti nekih pozitivnih dešavanja i da će, usprkos nekim unutarnjim problemima, zemlja nastaviti ići naprijed. Iako se još uvijek treba riješiti puno problema, toga smo savršeno svjesni.

Što se tiče Libije, još uvijek prevladava kaos koji je nastao s vojnim operacijama, ali u ovom su slučaju naši zapadni partneri odigrali trik s nama, koristeći se narodnim izrazom, ne znam kako će se to prevesti. Rusija je glasala za odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti. Ali što kaže ta rezolucija, ako je pažljivo pročitate? Rezolucijom je zabranjeno Gaddafiju koristiti zrakoplovstvo protiv pobunjenika. Ali nije bilo ničega što bi dopuštalo bilo kakve zračne napade na libijski teritorij, a to se zapravo i dogodilo.

U osnovi, ono što se tamo dogodilo učinjeno je zaobilazeći Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. I svi smo svjesni što se kasnije dogodilo. Još uvijek vlada kaos i zbrka, a protok migranata prošao je kroz Libiju prema Europi.

Gaddafi je na to uvijek upozoravao, rekao je da je zaustavio afričke migrante da idu u Europu. Čim je nestao taj „zid“, počeli su se slijevati u Europu. Sada imaju ono na što su upozoreni. Ali to vjerojatno nije ni glavno pitanje. Ono što je najvažnije, to destabilizira čitavu regiju Bliskog istoka.

Što se tiče Sirije, došli smo u Siriju da podržimo legitimnu vladu i želio bih naglasiti riječ „legitimna“. To ne znači da nemaju unutarnjih problema i spreman sam detaljno razgovarati o tome kasnije.

To ne znači da trenutno rukovodstvo nije odgovorno za ono što se tamo događa. Jeste, ali to ne znači da smo trebali dopustiti terorističkim organizacijama da zauzmu Siriju i da tamo osnuju terorističku pseudodržavu. Nismo mogli dopustiti da se militanti presele u bivše sovjetske republike s kojima nemamo tvrde granice ili vizni režim. Nismo mogli dopustiti da militanti odatle prodru u Rusiju. Već smo imali takvo iskustvo i znamo do čega bi to moglo dovesti.

Još se sjećamo onoga što se dogodilo ne tako davno u ruskom Sjevernom Kavkazu. Zbog toga smo donijeli odluku da podržimo legitimnu vladu.

Nismo samo pružali pomoć legitimnoj vladi. Polazimo od pretpostavke da unutarnjopolitičke suprotnosti moraju biti i mogu se riješiti samo političkim metodama. Zbog toga smo bili toliko nepovjerljivi. Drago mi je što vidim da se to događa kao dio političkog procesa, kao rezultat uspostavljanja takozvanog Sirijskog ustavnog odbora.

Ova ideja zamišljena je upravo ovdje, u Sočiju, na kongresu Sirijskog nacionalnog dijaloga koji je okupio razne političke snage, uključujući oporbu i vladu. I ovdje su se Sirijci dogovorili između sebe da osnuju ustavni odbor koji će raditi na promjeni ustava Sirije ili na izradi novog.

Prošli smo težak, naporan i dug put da bismo formirali taj odbor. Sada je konačno formiran, u ime vlade, u ime predsjednika Assada i u ime oporbe. Očekujem da će u narednim danima poduzeti svoje prve korake u Ženevi pod pokroviteljstvom UN-a.

Al-Arabiya: Gospodine predsjedniče, ranije ste razgovarali o odnosima Saudijske Arabije i Rusije. Kao što znate, Saudijska Arabija je strateški partner Ruske Federacije u pogledu energetske sigurnosti. Morate znati za dva raketna i bombaška napada na rafineriju nafte i za najnovija zbivanja. U Saudijskoj Arabiji se pričalo o tome da Iran igra destabilizirajuću ulogu u regiji. Rekli ste da je potrebno pronaći dokaze koji dokazuju da Iran zaista stoji iza toga. Kakav je službeni stav Ruske Federacije u vezi s ovim incidentom?

Vladimir Putin: Naš je službeni stav sljedeći: osuđujemo takve akcije. Kraj priče. Ovo je službeni stav. To smo rekli na samom početku, a nedavno sam to ponovio na forumu Ruskog energetskog tjedna u Moskvi. Ovdje ne bi trebalo biti mjesta sumnji. Ovakve radnje nikada nikome nisu od koristi, uključujući one koji ih planiraju i izvršavaju. Zašto? Ako je možda netko htio nanijeti udarac naftnom tržištu, nije uspio. Doista je bilo potresa oko cijena, ali mislim da to nije bilo previše ozbiljno, iako je početni odgovor tržišta bio prilično snažan. Cijene su se vratile u normalu već u prvom tjednu, jer temeljni čimbenici o kojima tržište ovisi nikada neće dozvoliti da cijene ili porastu ili padnu.

Drugo, mi i ja osobno održavamo bliske kontakte s vodstvom Saudijske Arabije, uključujući prestolonasljednika.  Razgovarali smo o incidentu, a rekao sam mu da mislim da je potrebno prikupiti dokaze, pronaći počinitelje koji stoje iza tog incidenta. Mohammed bin Salman se načelno složio sa mnom i postavio mi pitanje: „Može li Rusija sudjelovati u istrazi?“ Rekao sam da i da smo spremni dati sve što bi moglo biti potrebno, sve što imamo za temeljitu istragu. Naš je položaj ostao nepromijenjen ine može se svaliti krivnja na nekoga prije nego što se točno utvrdi tko stoji iza incidenta.

Al-Arabiya: Gospodine predsjedniče, može li Rusija pružiti bilo kakva uvjerenja da će se, ako se otkrije da je Iran upravljao napadom, Rusija pridružiti drugim zemljama u osudi?

Vladimir Putin: Upravo sam to rekao i ponovit ću, bez obzira tko je stajao iza incidenta, osuđujemo takve radnje. To je upravo ono što sam rekao prije i stvarno sam to mislio. Ne postoji drugi način da se to protumači.

Sky News Arabiya: Ostavimo sada ove napade na naftne objekte po strani. Mislim da ste dobro svjesni napetosti u regiji i sigurno ste analizirali ovu situaciju. Postoji zabrinutost zbog uloge Irana ne samo u tim nedavnim napadima, već i u onome što se događa u drugim zemljama – Libanonu, Jemenu, Iraku, Siriji i nekim drugim mjestima. Mislite li da Rusija ima iste brige zbog iranskih aktivnosti, za koje mislimo da imaju destabilizirajući učinak? Može li Rusija učiniti nešto da promijeni ponašanje Irana?

Vladimir Putin: Kao što sam rekao, imamo neviđen nivo partnerstva, čak bih rekao i prijateljske odnose sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ali Rusija nikada neće biti prijatelj jedne države protiv druge. Gradimo bilateralne odnose koji se oslanjaju na pozitivne trendove generirane našim kontaktima i ne stvaramo saveze ni protiv koga. Ovo je moja prva poanta.

Drugo, vjerujem da vi i vaša publika razumijete da su Rusija i Iran susjedi, a to je faktor koji uvijek imamo na umu.

Treće, Iran je glavna regionalna sila, drevna zemlja s bogatim kulturnim nasljeđem. Ako želimo graditi dobre odnose s nekom zemljom, a vjerujem da bi svaka država u regiji željela imati dobre odnose s drugima, nitko ne traži suprotstavljanje ili bilo kakav sukob. Nitko to ne čini. Znam da nitko ne traži obračun, a to vrijedi i za Saudijsku Arabiju i za UAE. Ako želimo postaviti pozitivnu agendu, moramo priznati da naši partneri imaju svoje legitimne interese. Ne bavim se onim što je legitimno, a što nije.

Samo želim naglasiti da je prirodno da velika država poput Irana, koja postoji na svom teritoriju tisućama godina, ima svoje interese. Ovdje su stoljećima živjeli Perzijci i Iranci. I trebali bismo uvažavati te interese.

Naravno, diskutabilno je što je legitimno, a što ne, koji su interesi legitimni i koji prelaze crtu. Međutim, trebate imati dijalog da biste se razumjeli, da biste mogli razumjeti sve nijanse, sitnice i probleme. Bez dijaloga ne možete riješiti nijedan problem. Zato mislim da mogu podijeliti zabrinutosti UAE i Saudijske Arabije, ali u slučaju bilateralnih pitanja, na njima je da ih riješe.

Što se tiče Rusije, učinit ćemo sve što je u našoj moći da stvorimo prave uvjete za pozitivne promjene. Rusija ima srdačne odnose s Iranom i u vrlo je dobrim odnosima s našim arapskim prijateljima. U sovjetska vremena nismo imali osobito duboke odnose sa Saudijskom Arabijom, ali bili smo uistinu bliski s gotovo svim arapskim zemljama. Sovjetski Savez je bio u vrlo dobrim odnosima s cijelim arapskim svijetom. Danas smo opet na istoj razini partnerstva. Stoga, ako dobro iskoristimo srdačne odnose koje imamo s Iranom, arapskim svijetom, Saudijskom Arabijom i UAE, mislim da možemo smisliti nešto što bi svima moglo biti zanimljivo.

Prije toga spomenuo sam pozitivnu ulogu koju igramo u Siriji. Istina je da mi,  Turska, Iran i Rusija, naporno radimo, rame uz rame, da bismo postigli pozitivne rezultate. Međutim, to bi bilo nemoguće bez podrške Saudijske Arabije i svi to razumijemo. I, naravno, bez pomoći UAE. Znači da, usprkos oštrim kontradikcijama još uvijek postoji nešto što nas povezuje prema zajedničkom cilju. Jednostavno trebate pronaći takav cilj i zatim provesti usklađene napore da biste ga ostvarili. To može stvoriti ispravne temelje za normalizaciju odnosa među zemljama regije.

“Iran bi trebao slijediti nuklearni sporazum, ali s Iranom se postupa nepravedno”

Sky News Arabiya: Ostanimo s Iranom. Neki kažu da bi trebalo nastaviti razgovora sa „šestorkom“. Nadalje, postoji zajedničko mišljenje više zemalja da bi sporazum trebao obuhvaćati i program balističkih raketa. Kakvo je stajalište Rusije u vezi s pozivom na obnavljanje tog okvira i eventualno modificiranje sporazuma, proširivši ga na neka druga pitanja?

Vladimir Putin: Postoji iranski nuklearni sporazum koji određuje određene granice i obveze za Iran, a Iran ih je prihvatio. Budimo iskreni ovdje, inače će razgovor biti previše dosadan. Naime, zemlje regije imaju neka proturječja, a vi ste ih upravo spomenuli. Između Irana i Izraela, Irana i Sjedinjenih Država postoje neslaganja. Vjerujem da se ta neslaganja moraju pokušati riješiti, tražiti izlaz iz kompliciranih situacija koje danas promatramo. Međutim, ako se složimo da postoje kontradikcije između regionalnih sila i Irana, onda tko može preuzeti ulogu arbitra i odlučiti je li Iran u skladu s nuklearnim sporazumom ili ne? Prije svega, arbitar bi trebao biti nepristran, zar ne? Drugo, arbitar bi trebao biti profesionalan. Treće, to bi trebao biti netko koga poštuje međunarodna zajednica. Imamo takvog arbitra, to je IAEA, Međunarodna agencija za atomsku energiju. I IAEA je javno, bez imalo oklijevanja, rekla da Iran u potpunosti ispunjava sve svoje obveze.

Ono što vidimo nije baš produktivno. A da se i ne spominje kako je nepravedno i nepošteno kriviti Iran za neuspjeh u ispunjavanju nekih obveza. To je kontraproduktivno, jer kada se prema osobi ili zemlji postupa tako nepošteno, počinje djelovati na drugačiji način, a ne onako kako to postojeći sporazumi zahtijevaju. Ako se jedna strana ne pridržava svojih obveza, zašto bi ih druga i dalje poštivala? Ipak, vjerujem da bi Iran trebao slijediti slovo i duh sporazuma. Ali to je drugo pitanje.

Što se tiče raketnog programa, pretpostavljam da bi i ovo pitanje moglo biti i trebalo biti dio rasprave. U Rusiji postoji izreka, a mislim da bi i muslimani shvatili značenje: „Trebali biste znati razliku između Božjeg dara i prženih jaja.“ To su dvije različite stvari. Raketni program je jedno, a nuklearni program nešto drugo. Ne podrazumijeva da raketni program ne bi trebao biti dio razgovora, pogotovo jer izaziva određene zabrinutosti. Ima mjesta za raspravu, ali nemojmo ovdje miješati jabuke i kruške, jer bi u protivnom sav napredak koji je postignut mogao biti potpuno izgubljen.

Stoga mislim da se takva rasprava može voditi, ali ne bi trebala otkazati sva postignuća, odnosno postavljanja gornje granice na iranske nuklearne aktivnosti.

“Naftna suradnja Rusije i Bliskog istoka pomaže održati niske cijene“

RT Arabic: Želio bih vam postaviti pitanje u vezi s tim, a to je sigurnost u zaljevskoj regiji. U posljednje vrijeme zaista se vidjelo dosta razvoja događaja. Bilo je mnogo dramatičnih incidenata: uzimanja tankera, napada raketama i bombama na saudijsku rafineriju Aramco i agresiju koja se nastavlja oko Jemena. Nedavni napadi na naftne objekte Saudi Aramco snažno su utjecali na osjećaje u regiji, kao što vidimo. Kakav će utjecaj. po vašem mišljenju, imati svi ovi značajni incidenti na suradnju u okviru sporazuma OPEC+? Do sada regionalne vlasti nisu davale nikakve konkretne izjave u vezi s ruskim prijedlogom kolektivne sigurnosne strategije u regiji. Kako planirate promovirati inicijativu kolektivne sigurnosti? Mislite li da će ikada ugledati svjetlo dana?

Vladimir Putin: Čini se da su vaša pitanja povezana, ali još uvijek se bave zasebnim pitanjima. Naša suradnja u okviru OPEC+ je jedno, a regionalna sigurnost i stabilnost i naši prijedlozi su drugo.

Prvo, ako itko misli da oduzimanje tankera i napad na naftnu infrastrukturu mogu na bilo koji način utjecati na suradnju Rusije i naših arapskih prijatelja, Saudijske Arabije i UAE, da mogu narušiti ili prekinuti našu suradnju u okviru grupe OPEC+, tada duboko griješe. Upravo suprotno, uspostavit ćemo sve bliže veze jer je naš glavni cilj stabilizacija globalnih energetskih tržišta. Tehnički gledano, moramo smanjiti globalne rezerve do neke razumne razine kako te rezerve ne bi utjecale na cijene.

Postigli smo nekoliko dobrih koraka i sve što smo uspjeli postići poslužilo je ne samo proizvođačima nafte, već i potrošačima. Ni proizvođači niti potrošači ne žele visoke cijene, već svi želimo stabilnost na globalnom tržištu. Dopustite da budem izravan s vama: sve je učinjeno pod vodstvom prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. Sve u svemu, to su bile njegove inicijative, a mi smo ih samo podržali. Sada vidimo da smo učinili pravu stvar.

Moramo odgovoriti na svaki pokušaj destabilizacije tržišta. Rusija će zasigurno nastaviti suradnju sa Saudijskom Arabijom i drugim partnerima i prijateljima u arapskom svijetu u borbi protiv bilo kakvih pokušaja stvaranja pukotina na tržištu.

Okrenimo se ruskoj inicijativi za stabilizaciju stanja u zaljevskoj regiji. Mi smo tu inicijativu predložili prije nekog vremena. Predložili smo uspostavu neke vrste organizacije koja bi okupljala zemlje regije, kao i nekoliko drugih sudionika, SAD i EU, da nabrojimo samo neke. Ova bi organizacija poslužila kao platforma za raspravu o krizama i svim vrstama hitnih problema. Neki su već izrazili potporu, a drugi kažu da je prerano pokrenuti takvu inicijativu. A uzrok su, usput, ozbiljne kontradikcije između regionalnih vlada. Ali s mog stajališta, te duboke kontradikcije zahtijevaju takvu platformu, kako bi zemlje barem mogle sjesti za pregovarački stol. Kao što možda znate, ponekad nisu važni ni pregovori, već samo rukovanje. Stisak ruke može puno značiti.

RT Arabic: Ako mogu, daljnje pitanje. Možemo li se pouzdati u ruske napore kao posrednika između Islamske Republike i Saudijske Arabije ili u većem obimu kako bismo pomogli ublažavanju napetosti u zaljevskoj regiji?

Vladimir Putin: Uloga posrednika nije nagrada. Smatram da našim partnerima u Iranu i Saudijskoj Arabiji nije potrebno nikakvo posredovanje.

Budući da održavamo vrlo prijateljske odnose sa svim zemljama regije, uključujući Iran i arapske države, poput Saudijske Arabije i UAE, sigurno bismo mogli pomoći u prenošenju nekih poruka između strana, kako bi jedni čuli stavove drugih. Ali budući da osobno poznajem čelnike ovih zemalja, potpuno sam siguran da oni nemaju potrebu za bilo kakvim savjetima ili posredovanjem. Ono što možete učiniti je održavati prijateljske razgovore s njima i predstaviti neke ideje iz perspektive prijatelja. Uvjeren sam da kao visoko inteligentni ljudi slušaju i analiziraju sve što čuju. S tog gledišta, da, mogli bismo u određenoj mjeri igrati pozitivnu ulogu u tom procesu.

Al-Arabiya: Gospodine predsjedniče, ako mi dopustite, htio bih postaviti izravno pitanje. Upravo ste rekli da su sve optužbe protiv Irana u vezi s tim napadima preuranjene. Nedavno ste se susreli s predsjednikom Rohanijem. Je li vas na bilo koji način uvjeravao da Iran nema nikakve veze s tim napadima i da ni na koji način nije bio uključen u to?

Vladimir Putin: Da, upravo je to rekao. Rekao je da Iran nema nikakve veze s tim. Sreli smo se “na margini” međunarodnog summita. Bio je to summit Euroazijske ekonomske unije, organizacije koju smo stvorili s nizom bivših sovjetskih država. Prije nekoliko mjeseci, Euroazijska ekonomska unija i Iran potpisali su privremeni sporazum o području slobodne trgovine. Imamo sporazum o zoni slobodne trgovine sa Singapurom i Vijetnamom, a radimo i na onom s Izraelom i Egiptom. Euroazijska ekonomska unija uživa uspješnu suradnju s mnogim državama svijeta. Iran će se pridružiti ovom procesu, a mi smo o tim izgledima razgovarali nedavno, na marginama summita u Armeniji u Erevanu.

Al-Arabiya: Još samo jedno pitanje, gospodine predsjedniče. Rusija sigurno igra ulogu u zaljevskoj regiji, a vaše obavještajne agencije imaju ogroman kapacitet. Teško je povjerovati da Rusija ne zna što se stvarno dogodilo s tim naftnim postrojenjima. Je li to moguće?

Vladimir Putin: Vjerovali ili ne, ne znamo. Pitao sam čelnike Službe vanjske obavještajne službe i Ministarstva obrane već sutradan. Ne znamo. Suzdržavat ću se od daljnjih komentara o tome tko bi trebao znati kako ne bi povrijedio nečije osjećaje, ali mogu reći da nemamo nikakvih konačnih informacija u vezi s incidentom.

“Samo Sirijci mogu odlučiti o svojoj budućnosti i nadam se da neće biti uzimanje oružja”

Sky News Arabiya: Možemo li se sada preseliti u Siriju, gospodine predsjedniče? Nedavno ste najavili obustavu velikih borbenih operacija u Siriji, a svi se sada nadaju da će političko rješenje uspjeti. O tome ste govorili na Valdai forumu ovdje u Rusiji. Rekli ste da bi Sirija mogla postati dobar primjer kako se takvim sukobima mora pristupiti i riješiti ih. Mislite li da možemo razgovarati o političkom rješenju dok su snage drugih zemalja još uvijek raspoređene u Siriji? Mislim na Sjedinjene Države, Rusiju, Tursku i Iran? Postoji li nada u postizanje stabilnosti u Siriji usred ovih destabilizirajućih čimbenika?

Vladimir Putin: Uvijek ima nade. Nikad je se nemojte odreći. S vama se mogu samo složiti da sve snage koje su nelegitimno raspoređene u bilo kojoj suverenoj državi, u ovom slučaju Siriji, moraju otići. To vrijedi za sve. Ako nova legitimna vlada Sirije odluči reći da više nema potrebe za ruskom vojnom prisutnošću, to će biti jednako istina i za Rusiju. Trenutno o tome otvoreno razgovaramo sa svim našim partnerima, uključujući Iran i Tursku. O tome smo puno puta razgovarali s našim američkim partnerima, a ja ću biti otvoren s vama: Sirija mora biti oslobođena vojne prisutnosti drugih država. I teritorijalni integritet Sirijske Arapske Republike mora se u potpunosti obnoviti.

Sky News Arabiya: Imate li viziju za političku budućnost Sirije? I kakvu ulogu igra Rusija u njemu?

Vladimir Putin: Teško je pitanje i to je pitanje na koje mogu odgovoriti samo Sirijci. Nadam se da to neće činiti uzimanjem oružja i borbom protiv vlastitog naroda, već pregovorima, u ovom slučaju, kao što rekoh, u Ženevi. Prvi korak na tom putu je raditi na ustavu zemlje, bilo izmjenom postojećeg ili izradom novog. U oba slučaja, on mora zaštititi interese svih etničkih i vjerskih skupina. Ljudi trebaju znati da žive u svojoj zemlji i da im to zakon jamči. To mora biti jednako istinito za sunite i šiite, za alavite i kršćane, jer je Sirija uvijek bila država s mnogim religijama i time se može ponositi. Samo su bezumni ljudi mogli započeti očajnu, „pročišćavajuću“ kampanju, ubijajući druge ljude, kao što su to činili teroristi u Siriji.

Opet, neće biti lako. Bit će to težak proces, ali vjerujem da može uspjeti. Znate li zašto se osjećam pozitivno zbog toga? Ljudi se vraćaju kući. Govorimo o tisućama ljudi. Vraćaju se iz inozemstva i iz drugih sirijskih pokrajina. Vraćaju se kući. To je siguran znak povjerenja kojeg imaju u situaciju kakvu danas imamo, vjeruju vladi i njenim jamstvima, a vjeruju i državama jamcima.

Sretan sam što mogu reći da Sirijci dočekuju i vjeruju ruskim trupama i ruskoj vojnoj policiji. Jedinice vojne policije tamo raspoređene rade dobar posao. Uglavnom su to muslimani sa Sjevernog Kavkaza. A lokalni stanovnici im vjeruju i slobodno ih pitaju za pomoć i zaštitu. Imam izvješća o takvim slučajevima. Sretan sam što sve ovo mogu reći, ali da bi imali dugoročni mir, ljudi trebaju pronaći način da stvari riješe između sebe. I najgori mir je uvijek bolji najboljih ratova.

„Američka unutarnja politika sprečava Trumpa da poboljša odnose s Rusijom“

RT Arabic: Ostavimo za sada Bliski istok i zaljevsku regiju. Uvijek kažete da se rusko-američki odnosi moraju poboljšati, jer ako u tim odnosima postoji „greška“, to može globalnu situaciju promijeniti nagore. Danas, dok gledate Trumpovu administraciju, dok čitate izjave Donalda Trumpa, vidite li nadu za bilo kakve korake na poboljšanju odnosa između dvije zemlje? Sigurno slijedite izjave američkog predsjednika, zar ne?

Vladimir Putin: Moram reći da nemam Twitter račun, niti išta, pa tamo ne pratim nikoga. Naravno, povremeno dobivam izvještaje svog osoblja. Mišljenje predsjednika Sjedinjenih Država uvijek je važno za mnoge stranke i za svijet u cjelini, ali ja ga ne pratim osobno.

RT Arabic: Pretpostavimo da predsjednik Trump bude ponovno izabran sljedeće godine. Mislite li da bi on mogao biti predsjednik koji obećava, da bi mogao imati više hrabrosti da deeskalira napetost između Washingtona i Moskve? I hoće li Rusija biti voljna nastaviti dijalog?

Vladimir Putin: Danas radite za RT, zar ne? Pa, zbog ljudi poput vas Rusija će biti optužena za miješanje u izbore, jer ste upravo sada rekli da bi Trump mogao biti ponovno izabran. Oni će reći: “Imamo ih! Rusija se miješa u našu predizbornu kampanju“.

Šalu na stranu, svi znamo što predsjednik Trump kaže o rusko-američkim odnosima i kako govori o njima. Znamo da je tijekom svoje prethodne kampanje pozvao da se odnosi vrate u normalu, ali nažalost ništa nije učinjeno. Ali ne krivimo nikoga, jer svi možemo vidjeti što se ovih dana događa na američkoj domaćoj političkoj sceni. Domaća politička agenda sprečava sadašnjeg predsjednika da se upusti u drastično poboljšanje odnosa između naših zemalja.

U svakom slučaju, radit ćemo s bilo kojom upravom u onoj mjeri u kojoj je ona voljna raditi s nama. Međutim, ne možemo ne osjetiti zabrinutost zbog cjelokupne globalne sigurnosti i strateške ravnoteže. To je očito.

2002. godine, a predsjednik Trump nema nikakve veze s tim, Sjedinjene Države povukle su se iz ugovora ABM, što je, htio bih ponoviti, bio kamen temeljac cijelog globalnog strateškog sigurnosnog sustava, jer je nametnuo ograničenja raketnoj obrani i sustavima naših zemalja. Vidite li poantu? Poanta je bila jasno reći da nijedna strana nikada ne može pobijediti u nuklearnom ratu, ako se dogodi. To je bila cijela poanta.

Sjedinjene Države su se povukle iz ugovora kako bi sebi osigurale ozbiljnu stratešku prednost, misleći da bi se mogle zaštititi od prijetnje, za razliku od Rusije. Rusiju bi ostavili u vrlo ranjivom položaju, dok bi SAD bio zaštićen ABM sustavom.

Tada sam rekao našim američkim partnerima da ne postoji način da dobro funkcionira takav sustav i da na njega ne želimo trošiti desetke milijardi. Ali strateška ravnoteža mora se održavati, što znači da ćemo razviti napadačka oružja koja će poraziti bilo koji ABM sustav. I mi smo ih razvili, što svi već znaju. ABM sustavi su dizajnirani tako da presreću balističke rakete ili rakete koje slijede balističku putanju, a mi smo značajno smo poboljšali i balističke rakete i razvili nova oružja koja nema nitko u svijetu. Imamo hipersonične rakete koje slijede malu putanju, a ne balističku.

Nitko danas nema hipersonične rakete, osim nas, Naravno, vodeće svjetske sile jednog dana će ih razviti, prije ili kasnije. Ali do tada ćemo smisliti nešto novo. Znam na kojim projektima trenutno rade naši znanstvenici, istraživači, dizajneri i inženjeri. Nažalost, to je dovelo do svojevrsne utrke u naoružanju. Ali to se dogodilo. To je činjenica. Nažalost, to je istina,

Nedavno su se i SAD povukle iz Ugovora o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (INF). Smatraju da je i to bila greška, te da su mogli krenuti drugačijim putem. Razumijem američku zabrinutost. Dok su druge zemlje slobodne povećati svoju obranu, Rusija i SAD su ovim sporazumom sami sebi vezali ruke. Ipak, još uvijek vjerujem da nije vrijedilo uništiti posao. Vjerujem da je bilo i drugih načina.

Novi Ugovor START zapravo je jedini ugovor koji nas mora spriječiti da ponovno upadnemo u utrku naoružanja. Služi daljnjem smanjenju i ograničavanju strateških ofenzivnih oružja, to jest ograničavanju cijelog raspona strateškog oružja, cijele strateške trijade: kopnenih, morskih i zračnih borbenih interkontinentalnih balističkih raketa. Ovaj ugovor istječe 2021. Da bismo bili sigurni da će biti produžen, moramo na njemu raditi sada. Već smo poslali naše prijedloge i oni se nalaze na stolu američke administracije. Do sada nije bilo odgovora. Mislimo da se još nisu odlučili trebaju li produžiti ugovor ili ne. Ali ako se ovaj ugovor ne produži, svijet neće imati sredstva za ograničavanje broja ofenzivnih oružja, a to je loša vijest. Globalno će se situacija promijeniti.

“Nadam se da neće biti novog Hladnog rata, ali ako ga bude, Rusiji će najmanje naštetiti“

Al-Arabiya: Vratimo se razoružanju. Gospodine predsjedniče, mislite li da bi nas nova trka u naoružanju mogla odvesti u ponovni Hladni rat?

Vladimir Putin: Volio bih da se to ne dogodi. U svakom slučaju, Rusija će biti najmanje pogođena, jer kao što rekoh, već imamo oružje sljedeće generacije, i to neviđeno, s neusporedivim mogućnostima. U tom smo smislu odradili domaću zadaću. Sada ne trebamo žuriti i možemo mirno razmišljati što bismo mogli učiniti sljedeće.

Vojna potrošnja ovdje također igra ulogu. Može vas ili ne mora iznenaditi, ali Rusija je zauzela sedmo mjesto po potrošnji za obranu. Saudijska Arabija je treća. Američka vojna potrošnja iznosi 716 milijardi, ako se ne varam, a sljedeće su godine tražili 750 milijardi. Slijedi Kina s oko 177 milijardi, pa Saudijska Arabija s 59 milijardi, zar ne? Onda idu Velika Britanija, Francuska, Japan s 48,1 milijardi, prema podacima koje imam, a Rusija je tek na sedmom mjestu s 48 milijardi. Međutim, imamo neusporedive vojne sposobnosti.

Kako je to bilo moguće? To je rezultat fokusiranog istraživanja na prioritetnim područjima, a zasluga je ovdje naših stručnjaka, njihovih sposobnosti da prepoznaju ta područja, mobiliziraju resurse. To je omogućeno zahvaljujući istraživačkim institucijama, proizvodnji know-how, temeljnim znanjem i kompetencijama.

Stoga je utrka u naoružanju loša stvar i neće biti dobra za svijet. Međutim, neće nas odvući u pretjerane igre s proračunskim troškovima.

Al-Arabiya: Unatoč tome, NATO nastavlja vršiti pritisak. Smatrate li da približavanje saveza prema ruskim granicama predstavlja prijetnju? Kako ćete odgovoriti na to?

Vladimir Putin: To sigurno osjećamo. Uvijek smo to osjećali i izražavali zabrinutost. Rečeno nam je: “Ne bojte se. Niste meta i nemate se čega bojati. NATO se mijenja, više nije vojni blok, nema ratoborne namjere“ i slične stvari. U međuvremenu, Sjevernoatlantski ugovor ostaje na snazi, posebno članak 5. koji, ako se ne varam, jamči vojnu potporu ostalim članicama itd. To je vojni blok. Njegova infrastruktura se bliži našim granicama i  nismo sretni zbog toga.

Postoji još jedan trik. Mislim da je svima jasno da je NATO samo sredstvo vanjske politike SAD-a. Europa je toga svjesna. Uzmite francuskog predsjednika. Ne trebam ništa dodati. Još jedan trik je da kada se zemlje pridruže NATO-u, nemaju više prava govoriti o oružju koje je instalirano na njihovom teritoriju. To je bio slučaj u Rumunjskoj s proturaketnom obranom. To će uskoro dobiti i Poljska. Bit će stvarno blizu naše granice, a to nam sigurno predstavlja prijetnju. Mi to vidimo kao pokušaj neutraliziranja naših strateških nuklearnih sposobnosti. Međutim, jasno je da su njihovi napori osuđeni na neuspjeh. Vjerujem da stručnjaci to već sada vide. Sada kada imamo vrhunske sustave koje sam ranije spomenuo, ti potezi nam više nisu prijetnja. Ne želim reći što mi zapravo mislimo o tome. Ipak, u tome nema ništa pozitivno. I da, to vidimo kao destruktivne aktivnosti koje eskaliraju napetost. Nema u tome ničega dobrog.

“Poduprijet ćemo bilo koji dogovor koji donosi izraelsko-palestinski mir, ali prvo moramo znati što je u njemu”

Sky News Arabiya: Gospodine predsjedniče, još jedno pitanje koje se nekada nalazilo u središtu pozornosti. Mislim na palestinsko-izraelski dogovor. Poput Sovjetskog Saveza i Rusija je igrala važnu ulogu u rješavanju tog pitanja. Uzmimo, primjerice, konferenciju u Madridu. Međutim, posljednjih godina Rusija nije bila previše aktivna na tom putu, dok SAD trube o tzv. „Sporazumu stoljeća“. U međuvremenu, izraelska vlada ide naprijed sa svojom proizvoljnom autoritarnom politikom. Kakva je uloga Rusije u rješavanju pitanja koja su tako bitna za Bliski istok?

Vladimir Putin: To ne ovisi o nama ili našim postupcima. Sve ovisi o tome žele li sudionici nekoga vidjeti u procesu ili ne.

Usput, imamo i vrlo dobre odnose s Izraelom. Gotovo 1,5 milijuna Izraelaca dolazi iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Izrael je gotovo zemlja koja govori ruski. Ruski se jezik često čuje posvuda u trgovinama. Brinemo o tome što se događa u Izraelu. Međutim, imamo načelno stajalište o izraelsko-palestinskom rješenju i potpuno smo posvećeni svim odlukama UN-a i vjerujemo da se moraju izvršavati.

Sada o „Sporazumu  stoljeća“. Podržavat ćemo bilo koji posao koji će donijeti mir, ali trebamo znati o čemu se radi. SAD su bile prilično nejasne u vezi s detaljima dogovora. Washington je u mraku držao globalnu i domaću javnost, Bliski istok i Palestinu.

Vjerujemo da je važno osigurati rješenje s dvije države i uspostaviti državu Palestinu. Predložili smo organiziranje izravnih razgovora u Moskvi između izraelskog premijera i čelnika Palestinske uprave, ali sastanak se, nažalost, nije održao. Radili smo što možemo. Održali smo nekoliko sastanaka između različitih palestinskih skupina. Vraćanje palestinskog jedinstva bio bi glavni doprinos tom procesu. Govoriti različitim glasovima potkopava ujedinjeno palestinsko stajalište, ali radimo na tome.

To ne znači da smo potpuno napustili proces i da nas više ne zanima. Duboko smo mu predani, jer vjerujemo da je izraelsko-palestinski sukob ključan za rješavanje mnogih drugih regionalnih pitanja. Ako se ne riješi, nastavit će se, između ostalog, hraniti radikalizam i terorizam. Kad ljudi osjete da nemaju zakonske načine da ostvare svoja prava, uzimaju oružje. U tom smislu, osjećam da su Izraelci također zainteresirani za dugoročno i konačno rješenje, a ne samo Palestinci.

“Ne radi se o imenu ruskog predsjednika, već o nacionalnom interesu”

Al-Arabiya: Gospodine predsjedniče, ponestaje nam vremena. Ne želimo krasti vrijeme od kolega. Iznijeli ste prilično pozitivne komentare o saudijskom prestolonasljedniku Muhammadu bin Salmanu. Čini se da imate bliske i dobre veze s njim. Računate li na pozitivnu ulogu koju on može igrati u njegovanju rusko-saudijskih odnosa i općenito na programu Bliskog istoka?

Vladimir Putin: To je upravo njegova uloga danas i on je bio prilično uspješan. Doista, imamo vrlo dobre osobne veze. On stoji iza mnogih naših inicijativa i ti se projekti provode u praksi. Kao što rekoh, došlo je do skupine OPEC+, podržao je zajedničke platforme naših investicijskih fondova. Do sada je uloženo dvije milijarde eura. Podignuo je potrebu za širom suradnjom u području obrane i imamo dobar plan zajedničkih aktivnosti na tom području. To se već događa. Nadamo se da će se naša suradnja nastaviti razvijati i dalje.

Što se tiče uloge Saudijske Arabije u regiji, ona je tamo definitivno jedna od ključnih zemalja. Ima utjecaj na temelju svojih mogućnosti i položaja na energetskom tržištu. Saudijsku Arabiju sigurno možemo nazvati globalnim akterom, jer ima utjecaj na svjetsko energetsko tržište, na svjetsku energiju uopće.

Zbog toga je suradnja sa Saudijskom Arabijom, njezinim kraljem i prestolonasljednikom vrlo važna i mi ćemo i dalje razvijati naše odnose.

RT Arabic: Prije nego što smo došli ovdje, napravili smo anketu na web stranici RT Arabic. Postavili smo jednostavno pitanje: “Kada biste imali priliku upoznati ruskog predsjednika, što biste ga pitali?” To je izazvalo veliko zanimanje, a mi smo odabrali najpopularnija pitanja. Neću ih sve nabrajati, ali jedna od najvećih briga naše arapske publike je budućnost rusko-arapskih veza kada više ne budete predsjednik Rusije. Kakav će biti stav vašeg nasljednika o tom pitanju?

Vladimir Putin: Ne radi se o imenu ruskog predsjednika, već o našim nacionalnim interesima. Ruskom i drugim narodima Ruske Federacije je u interesu njegovanje dobrih odnosa s arapskim svijetom. Arapski svijet je oduvijek privlačio Rusiju svojom enigmom, kulturom, mogućnostima i potencijalom. Ne sumnjam da je Rusija spremna pojačati tempo svoje interakcije s arapskim svijetom u godinama koje dolaze.

RT Arabic: Hvala.

Sky News Arabiya: Pokušat ću biti kratak. Arapski svijet prati nedavna kretanja, i u Rusiji i u arapskom svijetu, u sklopu takozvanog Arapskog proljeća. Situacija se brzo mijenja u Sudanu i Alžiru, a Tunis je upravo imao izbore. Vidite li neke pozitivne signale? Mislite li da regija ulazi u novu fazu koja će kulminirati stabilnim Bliskim istokom?

Vladimir Putin: Jasno je da regija nije u stanju stabilnosti. Svi to razumijemo i to možemo vidjeti vlastitim očima. Ali sve stvari prolaze. Nadam se da će sve to biti drugačije jednog dana. Neće biti brzo, ali stvari jednostavno ne možete ostaviti onakve kakve jesu, bez pokušaja da poboljšate situaciju. Rusija će učiniti sve što može kako bi se osiguralo da se stvari budu normalne i da se što prije vrati stabilnost.

Ne mislimo da se može i treba rješavati situaciju „odozgo“. Kao što rekoh, u arapskom svijetu imamo mnogo prijatelja. Vrijeme je da se Sirija vrati u arapsku obitelj, da se ponovo vrati u Arapsku ligu. Trudit ćemo se da to vratimo u normalu i da pomognemo svojim prijateljima. Međutim, brzina poboljšanja ovisit će o ljudima koji su odgovorni za situaciju u njihovim zemljama. Uvjeren sam da je stabilizacija neizbježna i želim da se to dogodi što prije.

Puno vam hvala, gospodine predsjedniče, na ovom intervjuu.