Čišćenja u blizini mjesta katastrofe u Černobilju izaziva zabrinutost zbog radioaktivnog onečišćenja

Namjeru da se u sklopu projekta E40 “izgrade brana i brodovi idu tik do dna černobiljskog reaktora” jedan je nuklearni fizičar nazvao “nevjerojatnom”.

Golemi infrastrukturni projekt za stvaranje plovnog puta koji povezuje Crno i Baltičko more može predstavljati potencijalni rizik za milijune ljudi u Ukrajini, zbog blizine najzloglasnije nuklearne katastrofe u povijesti, izvještava Guardian.

Prema novinama, planovi za 2.500 km dugačak plovni put –imenovan kao E40 – uključuju iskopavanje korita rijeke Pripjat, koja “se približava na 2,5 km” od ruševina nuklearne elektrane u Černobilju. Bageri su već postavljeni “na najmanje sedam različitih mjesta, od kojih je pet u krugu od 10 km od reaktora”.

Taj posao, koji je navodno započeo u srpnju nakon što je ukrajinska tvrtka bagerista Sobi pobijedila na natječaju za iskopavanje 100.000 kubičnih metara sedimenta, prkosi preporukama Međunarodnog udruženja za atomsku energiju, koje kažu da zonu isključenja iz Černobilja treba ostaviti nesmetano.

Sada nekoliko nevladinih organizacija, kao što su Save Polesia, WWF i BirdLife, tvrde da studija izvedivosti za projekt iz 2015. godine, koju je izveo Pomorski institut iz Gdanjska, “nije uspjela pravilno sagledati implikacije radioaktivne kontaminacije usidravanjem unutar zone isključenja.”

“Izgradnja E40 imat će radiološki utjecaj na građevinske radnike i stanovništvo, ovisno o rijekama. IAEA preporučuje da zagađeni sedimenti u rezervoaru u Kijevu ostanu na mjestu, kako bi se izbjegla izloženost stanovništva nizvodno. U tom kontekstu izgradnja E40 nije izvediva,” izjavila je francuska udruga nevladinih udruga za zaštitu radioaktivnosti d’Ouest (Acro) nakon istraživanja koje je naručilo Frankfurtsko zoološko društvo.

Nuklearni fizičar i predsjednik Acroa dr. David Boilley također je rekao za novine da je “činjenica da žele sagraditi branu i brodove koji idu tik do dna černobilskog reaktora” jednostavno “nevjerojatna”.

“Ovo je najzagađeniji dio zone isključenja,” rekao je.

U međuvremenu, Dmitrij Nadeev, menadžer u Sobiju, navodno je rekao da je ta tvrtka “radila naručena istraživanja radijacije i uzimala uzorke tla”.

“Analiza je pokazala da se posao može obaviti sigurno, ali svi su radnici dobili osobnu zaštitnu opremu (OZO) i dozimetre. Tijekom rada znanstvenici su svakodnevno uzimali uzorke vode nizvodno od bagera”, objasnio je.

Nuklearna katastrofa u Černobilu dogodila se 26. travnja 1986. godine, kada je eksplozija u reaktoru 4 postaje kontaminirala golem teritorij.

Zbog toga je gotovo 3.000 kvadratnih kilometara sjeverne Ukrajine i dijelova Bjelorusije ispražnjeno, a 1.000 kvadratnih kilometara smatra se izvan granica zona isključenja zbog povišene razine zračenja.