Da li Rusija izbacuje Zapad iz ključnih energetskih sporazuma?

Šta je Sahalin-2?

To je jedan od najvećih svjetskih LNG projekata sa godišnjom proizvodnjom od 12 miliona tona. Zajedničko preduzeće između ruskog Gazproma, japanskih Mitsuija i Mitsubishija i kompanije Shell sa sjedištem u Velikoj Britaniji pokrenuto je 2009. Postrojenje se nalazi na ruskom ostrvu Sahalin u Tihom okeanu, sjeverno od Japana. Snabdjeva LNG uglavnom tržišta u Aziji.

Ko su dionici projekta?

Sahalin-2 je upravljala kompanija Sakhalin Energy Investment. Većinski udeo (50 %) plus jedna akcija pripada energetskom gigantu iz Sankt Peterburga Gazpromu. Shell, najveći svjetski trgovac LNG-om, ima 27,5 % minus jedna dionica, Mitsuijev udio iznosi 12,5 %, dok Mitsubishi ima 10 % udjela u projektu.

Šta kaže Putinov dekret?

Predsjedničkim nalogom se stvara nova ruska firma koja će preuzeti sva prava i obaveze Sakhalin Energy Investment. Gazprom će zadržati svoj udio, dok ostali partneri imaju mjesec dana da se izjasne da li žele udio u novoj kompaniji. Ako ruska vlada uskrati dozvolu, udjeli će biti razdvojeni, a prihod od prodaje prebačen na poseban račun. Novac bi potom mogao da se iskoristi za otplatu neodređene štete ili da se pošalje akcionaru u skladu sa ugovorom o podjeli proizvodnje, prema uredbi. Oni koji su odlučili da izađu možda neće dobiti punu naknadu.

Da li Rusija nacionalizuje projekat?

Promena vlasništva nad Sahalinom-2 ne može se smatrati nacionalizacijom, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Na pitanje novinara u petak da li će uslijediti drugi energetski projekti, Peskov je odgovorio da će se svaka situacija razmatrati od slučaja do slučaja.

Kako su reagovali strani akteri?

Shell je u petak rekao da je kompanija upoznata s dekretom i da “procjenjuje njegove implikacije”. Firma je jasno stavila do znanja svoju namjeru da napusti projekat prije nekoliko mjeseci i bila je u pregovorima s potencijalnim kupcima, uključujući Kinu i Indiju. Čini se da su ti planovi ugroženi.

Japan je ranije rekao da neće odustati od svojih interesa u projektu Sahalin-2, koji je važan za njegovu energetsku sigurnost. Moskva je ranije optužila Japan da ima koristi od svog učešća u projektu dok je bio “neprijateljska nacija” koja se pridružila Zapadu u postavljanju sankcija Rusiji. Japanu neće biti lako da se povuče iz projekta, ističu stručnjaci. Zamjena ruskog LNG-a sa Sahalina-2 navodno bi koštala Tokio 15 milijardi dolara, a cijena za uvoz skočila bi 35 % ako Mitsui i Mitsubishi odustanu. Ali sada bi Rusija mogla donijeti odluku za Japan i preusmjeriti svoj uvoz na druge zemlje, kao što su Kina, Indija ili Vijetnam.

Mogu li promjene ugroziti isporuke LNG-a?

Moskva ne vidi razlog za zaustavljanje isporuke sa Sahalina-2 nakon što novi operater preuzme. Međutim, neki analitičari upozoravaju da bi taj potez mogao uznemiriti ionako zategnuto tržište LNG-a, uzimajući u obzir da Evropska unija povećava konkurenciju za tečni prirodni plin usred globalne energetske krize. Sahalin-2 opskrbljuje oko 4 % trenutnog svjetskog tržišta LNG-a.