Da se ne svađa s Rusijom, Norveška odbila proturaketnu obranu NATO pakta

Prije nego što su SAD odlučile da takozvani „proturaketni štit“ postave u Rumunjskoj i Poljskoj, prva opcija je bila Republika Češka. Međutim, masovna mobilizacija Čeha protiv ovih sustava u njihovoj zemlji je prisilila vladu u Pragu da odbije biti domaćin takozvanom „proturaketnom štitu“, koji se u vrlo kratkom vremenu i zamjenom nekoliko komponenti lansera MK-41 pretvara u ofenzivno oružje sposobno lansirati krstareće projektile s nuklearanom bojevom glavom.

Sada je isto učinila i norveška vlada, koja je odlučila odustati od nabave komponenti za stvaranje proturaketnog štita NATO pakta. Prema riječima lokalnih stručnjaka, ova će odluka pomoći u izbjegavanju pogoršanja odnosa s Rusijom. Norveška je dugi niz godina podržavala odluku NATO pakta da stvori takav štit, ali se protivila ideji da taj sustav postane dio isključivo američkih planova proturaketne obrane, javlja TV2Norge.

Tako su  norveške vlasti odlučile da ne sudjeluju u stvaranju “proturaketnog štita” u okviru sustava proturaketne obrane Sjevernoatlantskog saveza. Ranije, tijekom rasprave o mogućem sudjelovanju Norveške u ovom projektu, mnogi su izrazili zabrinutost da će to dovesti do pogoršanja odnosa s Rusijom, prenosi TV2Norge.

“Tijekom šire procjene sigurnosne politike zemlje, vlada je odlučila da Norveška neće nabavljati senzore i rakete presretače najviše razine koji bi mogli postati dio BMD sustava NATO saveza”, piše u službenoj izjavi državnog proračuna Norveške.

BMD je skraćenica za balističku raketnu obranu, što se prevodi kao “balistička raketa” ili “proturaketni štit”, objašnjava TV2Norge.

Dugi niz godina je Norveška podržavala odluku NATO pakta o stvaranju “obrambenog štita”, ali se protivila sustavu Sjevernoatlantskog saveza koji de facto postaje dio isključivo američkih planova proturaketne obrane.

Međutim, 2010. godine je ta odluka promijenjena iz razloga što “proturaketna obrana nije usmjerena protiv Rusije”, napominje TV2Norge.

U tajnom dokumentu norveškog ministarstva obrane iz 2017. godine se daje preporuka za sudjelovanje u projektu proturaketne obrane “zbog prijetnje od strane Rusije”.

Međutim, nakon detaljne rasprave o svim posljedicama, norveška vlada je na kraju odlučila da neće sudjelovati u troškovima ovog NATO sustava.

“Mislimo da ćemo tako izbjeći eskalacijom napetosti s Moskvom”, komentirala je u intervjuu za TV2Norge, norveška stručnjakinja za Rusiju Julie Wilhelmsen.

TV2.no