“Deep State” minira Trumpov govor u Davosu i istovremeno uvodi oštre sankcije Rusiji

Jučerašnji govor američkog predsjednika Donalda Trumpa bi se mogao opisati kao govor državnika koji brine za svoju naciju i zemlju i nudi ruku prijateljstva svim narodima svijeta. To je posebno naglasio kada je rekao kako bi bilo dobro da sve svjetske vođe, slijedeći njegov slogan “Amerika na prvom mjestu”, isto čine i u svojim zemljama, te da im one i njihovi narodi uvijek budu na prvom mjestu, ali da pri tome nikome ne štete i da pozorno gledaju i na interese ostatka svijeta. Uglavnom, rekao je dosta toga što je teško osporiti.

Dok Trump “pruža ruku mira” Washington uvodi nove rigorozne sankcije Rusiji

Onda odjednom, gotovo istovremeno s izlaganjem američkog lidera u poznatom švicarskom odmaralištu, iz Washingtona stiže vijest koja pobija većinu onoga što je Donald Trump izrekao. Naime, točno u trenutku kada je čelnik Bijele kuće govorio o američkim postignućima u gospodarstvu proteklih godinu dana, njegovoj ispruženoj ruci mira iz Washingtona dolazi vijest o uvođenju novih teških sankcija Rusiji. Ova vijest kao da potvrđuje poznatu tezu o tome kako u sjedištu moći u Sjedinjenim Američkim Državama imamo predsjednika i administraciju, koja mu je jednim dijelom naklonjena, a drugi dio radi protiv njega, a stvarnu vlast obnašaju skupine koje su nevidljive javnosti, poznatije kao “Deep State“.

Kako javlja CNN, dok je Donald Trump bio u Davosu, njegova je uprava najavila uvođenje novih antiruskih sankcija protiv građana Rusije i Ukrajine, kao i protiv tvrtki koje djeluju na Krimskom poluotoku. Kako napominje CNN, razlog za nametanje novih sankcija je “okupacija Krima od strane Rusije i rat koji je u tijeku na istoku Ukrajine”.

Washington je donio ovu odluku u okviru približnog roka za objavu zasebnog i šireg popisa sankcija protiv Rusije, navodi CNN, a tko je odabrao termin za objavu sankcija, nije navedeno.

Naime, američko Ministarstvo financija i Trumpov ministar i Steven Mnuchin u priopćenju ističu kako će nove sankcije protiv Rusije pogoditi 21 pojedinca i 9 tvrtki, uključujući dužnosnike ruske vlade i poduzeća koja su umiješana u izgradnju projekata na “spornom Krimskom poluotoku”.

Osim toga, SAD je također nametnule sankcije visokim dužnosnicima dviju “ukrajinskih separatističkih skupina“, odnosno čelnicima Donjecke i Luganske Narodne Republike. Isto se odnosi i na pojedince i tvrtke koje su im pružale materijalnu potporu.

“Američka vlada je predana očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, identificirajući one koji pokušavaju potkopati Sporazume iz Minska”, rekao je američki ministar financija Steven Mnuchin.

Naravno, ministar Mnuchin ni jednom riječju nije spomenuo najnoviji Zakon o reintegraciji i deokupaciji Donbasa kojeg je usvojio Kijev, koji onemogućava bilo kakve daljnje korake u provedbi sporazuma kojeg su u tri dana pregovora u veljači 2015. sklopili ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, ruski lider Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel i bivši predsjednik Francuske François Hollande. Najnovijim zakonom kojeg je nedavno usvojio režim u Kijevu, što je bilo nemoguće bez zelenog svjetla američke administracije, stručnjaci koji podržavaju jednu ili drugu stranu u sukobi, čak i oni koji tvrde da su  neutralni, složni su u jednom: Sporazum iz Minska je nakon novog ukrajinskog zakona mrtav i ne može se ni provesti, ni potkopati. Zaključak je da on sada služi samo za beskrajno nametanje sankcija Rusiji, nakon čega će se iz Washingtona vršiti pritisak na europske “saveznike” da učine isto, što znači da je Putinov savjetnik za ekonomiju, akademik Sergej Glazjev bio u pravu kada je rekao da će se ova politika voditi desetljećima.

Možda je kao primjer bolje navesti izjavu koju je dva tjedna nakon Trumpove inauguracije prošle godine dao vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei. Iranski vođa nije optužio Trumpa osobno, nego sustav u kojem američki predsjednik ionako ne može ispuniti ništa što je govorio u predizbornoj kampanji.

“Zahvalni smo Trumpu što nam je život učinio lakšim i pokazao pravo lice Amerike. Tijekom njegove kampanje kao i poslije, on je Trump potvrdio ono što mi govorimo više od 30 godina, a tiče se političke, ekonomske, moralne i društvene korupcije u vladajućem sistemu Sjedinjenih Država”, kazao je Hamnei u veljači 2017.

To je jučer primjerom dokazalo i američko Ministarstvo financija, ali službeno nije poznato tko je odabrao termin za izricanje sankcija.

“Oni koji pružaju robu, usluge ili materijalnu pomoć pojedincima ili pravnim osobama koje podliježu američkim sankcijama zbog svojih postupaka u Ukrajini sudjeluju u aktivnostima koje bi im mogle donijeti američke sankcije”, rekao je Steven Mnuchin.

Međutim, sankcije protiv Rusije se neće zaustaviti na “ukrajinskom pitanju”. U ponedjeljak će američka uprava uvesti dodatne sankcije “za kažnjavanje Rusije zbog miješanja u američke izbore”. Ove sankcije je Kongres usvojio još prošle godine.

Iako se predsjednik Trump u to vrijeme javno suprotstavio američkim zakonodavcima i njihovoj želji za proširenjem sankcija i zbog nikada dokazanog ruskog uplitanja u izbore 2016, na kraju je čelnik Bijele kuće odlučio potpisati dokument bez ijednog prigovora, podsjeća CNN.

Ranije je američki State Department osudio i ratifikaciju sporazuma između Rusije i “separatističkih čelnika u Gruziji”, odnosno lidera de facto neovisnih republika Abhazije i Južne Osetije.

“Sjedinjene Države u cijelosti podupiru teritorijalni integritet Gruzije unutar međunarodno priznatih granica”, navodi se u priopćenju i ovo može biti izgovor za dodatno nova uvođenja sankcija, ako slučajno ponestane “argumenata”.

Osim toga, na sastancima s ruskim dužnosnicima je državni tajnik Rex Tillerson opetovano je naglasio kako se Moskva “upliće” u poslove istočne Europe, a posebno u Ukrajini, što ozbiljno ometa unapređenje rusko-američkih odnosa.

Prošlog mjeseca je Tillerson također rekao “kako Washington neće ukinuti sankcije Rusiji sve dok ukrajinska vlada nije uspostavila punu kontrolu nad Krimskim poluotokom”. To konkretno znači da će sankcije ostati na snazi ili dok se Ukrajina ne vrati u Zajednicu Nezavisnih Država i odustane od američkog patronata, dok ne propadne i podijeli se na dva suverena politička entiteta, jugoistočni koji naginje Rusiji i sjeverozapadni koji će ući u EU. Treća mogućnost je da se stvar riješi ratom, na što bi stratezi u Washingtonu gledali blagonaklono i pružili “svu potrebnu pomoć” Ukrajincima za samoubilački juriš na mrskog neprijatelja.

“Nikada nećemo priznati okupaciju Rusije i njen pokušaj da anektira Krim”, izjavio je američki državni tajnik.

U svojim naporima za “obranu suvereniteta” Ukrajine, američko Ministarstvo financija jučer je produljilo postojeće sankcije protiv Rusije i proširilo ga prilično podužim popisom novih sankcioniranih osoba i tvrtki zbog “okupacije Krima od strane Rusije i rata koji je u tijeku na istoku Ukrajine”.

Sjedinjene Države su na listu sankcija dodale 21 građana Rusije i Ukrajine, kao i devet tvrtki, dok se za još 12 tvrtki mora razjasniti situacija. Naime, ovih 12 tvrtki su imale poslovne veze s tvrtkom “Surgutneftegas”.

Konkretno, ovaj prilično veliki popis sankcija washingtona je obuhvatio tvrtke “Kaliningradnefteprodukt”, “Kirishinefteorgsintez”, “Kirishiavtoservis”, “Novgorodnefteprodukt”, “Pskovnefteprodukt”, “Tvernefteprodukt”, “Media-Invest”, “Lengiproneftehim”, “Surgutneftegasbank”, “Sovhoz  Červishevski”, osiguravajuće društvo “Surgutneftegas” i “Surgutmebel”.

Osim toga, sankcionirane su i tvrtke “Tehnopromexport” i “Silovje mašine“.

Sankcije poduzeću “Silovje mašine” (Силовые машины) su ciljane s posebnom namjerom, jer je riječ o globalnoj tvrtki u energetskom sektoru, koja je specijalizirana i jedna je od svjetskih lidera u proizvodnji  opreme za taj sektor. Zajedno s tvrtkom Siemens je ova ruska tvrtka radila na zajedničkom projektu u Rusiji “Siemens Gas Turbine Technology”, što je ujedno i poruka Siemensu da može snositi posljedice zbog suradnje s ruskim tvrtkama.

Naime, prošle godine je izbio takozvani skandal zbog opskrbe Krima turbinama od strane Siemensa, čime je kompanija navodno “prekršila sankcije”. Njemačka isporuku proglasila ilegalnom i tražila očitovanje suda. Moskovski arbitražni sud je početkom siječnja   ugovor  o opskrbi Krima turbinama proglasio legitimnim.

Također, očito u vezi sa skandalom s opskrbom Krima spomenutim turbinama, pod novim sankcijama se našao i zamjenik ministra energetike Rusije Andrej Čerezov. Washington je jučer priopćio da je sankcionirana i čelnica Sevastopolja, Dmitrija Ovsjanikova.

Osim Rusa su na listi i predstavnici Donjecke i Luganske Narodne Republike. Washington je uz Trumpovu poruku mira cijelom svijetu istovremeno kaznio ministra informacija DNR Igora Antipova, ministar industrije i trgovine DNR Alekseja Granovskog, ministricu financija Ekaterinu Matjuščenko, ministricu vanjskih poslova DNR Nataliju Nikonorovu, državnog ministra sigurnosti DNR Vladimira Pavlenka, ministricu pravosuđa DNR Elenu Radomskaju, ministar poreza i prihoda DNR Aleksandra Timofejeva, potom ministricu za ekonomski razvoj Luganske Narodne Republike Elenu Kostenko, ministricu rada i socijalne politike LNR Svetlanu Malahovu i ministra nafte, energetike i rudarstva LNR Pavla Malgina.

Washington podiže ljestvicu potencijalnog sukoba

Najnovije sankcije u potpunosti pobijaju govor američkog predsjednika Trumpa, za kojeg se odavno govori da je zatočenik u Bijeloj kući u kojoj je “Deep State” odavno proveo čistku nepoželjnih kadrova i prošle godine u rujnu je okončan prevrat na “dvoru” u kojem su elite u Washingtonu uspostavile apsolutnu vlast u Bijeloj kući i nad Trumpovom upravom.

Podsjetimo, 18. siječnja je ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov, donedavno general ruskog ratnog zrakoplovstva,  rekao da će Moskva odgovoriti na moguće proširenje sankcija  od strane Washingtona, koje su za kraj siječnja najavljene u sklopu zakona o sankcijama iz kolovoza prošle godine.

Istina je da je Bijela kuća ranije izvjesila kako za američki Kongres priprema izvješće o Kremlju u kojem će pozvati da se uvedu sankcije koje će uključivati visoko rangirane ruske dužnosnike i gospodarstvenike, koji su bliski najvišem vodstvu Rusije. Ipak se ne može oteti dojmu što su najnovije sankcije produžene i proširene jučer, što je vjerojatno bila poruka i Donaldu Trumpu da konačno shvati gdje mu je mjesto. U suprotnom slučaju bi bile izrečene danas ili sutra, nikako u trenutku dok se Trump obraćao publici u Davosu.

Prijevod izlaganja Donalda Trumpa: Što krije i komu smeta govor Donalda Trumpa u Davosu? Što krije i komu smeta govor Donalda Trumpa u Davosu?
Trump je svrgnut tihim udarom na američkom dvoru