25. i 26. marta Brisel treba da održi samit sa državama članicama koji će se posebno fokusirati na obnavljanje sporazuma o migraciji između EU i Turske iz 2016. godine. Predstojeći samit jasno će pokazati da li je EU spremna da ispuni svoj dio dogovora ovog puta, kaže dr Can Unver, predsjedavajući Komiteta UN za radnike migrante (CMW).
Turska je 18. marta obilježila petu godišnjicu potpisivanja migracionog sporazuma iz 2016. godine sa EU. Tokom ovog vremena, broj imigranata bez dokumenata koji su ušli na teritoriju bloka je znatno smanjen. Međutim, iako se EU obavezala da će dodijeliti 6 milijardi eura u paketu za pomoć izbjeglicama, nije ispunila to obećanje, dajući samo 3,6 milijardi eura, prema Ankari. Prema podacima EU, međutim, blok je Turskoj direktno predao 4,1 milijardu eura, dok je preostalih 2 milijarde eura dodijeljeno kroz različite projekte.
Gdje je novac?
Sporazum o migraciji između EU i Turske prvobitno se odnosio na obezbjeđivanje Ankare sa dvije tranše gotovine, po 3 milijarde eura, kaže dr Can Unver, predsjedavajući Komiteta UN za radnike migrante (CMW). Ako bi čak desetina ukupnog broja svih izbjeglica koje borave u Turskoj završila u Evropi, EU bi, prema njegovim riječima, morala da potroši najmanje 40-50 milijardi eura.
“Naravno, EU ne namjerava da prebaci takav iznos novca u Tursku”, kaže Unver. Štaviše, način na koji se pruža pomoć takođe je pod znakom pitanja. EU insistira na transferu sredstava preko nevladinih organizacija, a to su uglavnom evropske strukture. To je ravno prebacivanju novca iz jednog džepa u drugi“.
Bezvizni režim, pristupanje Turske EU i Sporazumu o carinskoj uniji
Brisel takođe nije isporučio liberalizaciju viznog režima za turske građane, prema zvaničniku. Ističe da su bilo kakvo ubrzanje procesa kandidature Turske za pridruživanje EU, ažuriranje sporazuma o carinskoj uniji i uvođenje bezviznog režima za Turke takođe bili dio dogovora. Evropske zemlje su se vodile željom da nagovore Ankaru da izbjeglice zadrži na svojoj teritoriji, sprječavajući ih da se po svaku cijenu presele na sjever u Evropu, navodi Unver.
“Zapad je generalno gledao na Tursku kao na neku” čekaonicu “za izbjeglice. Naravno, ovo nije prihvatljiv pristup”, sugeriše on. “Umjesto da zajednički djeluje na rješavanju problema, Zapad je slijedio put nametanja svojih uslova Turskoj.”
Od 24. februara 2021. godine u Tursku se sklonilo 3.656.525 sirijskih izbjeglica, a gotovo polovina je mlađa od 18 godina. Pored sirijskih državljana, Turska ima i značajan broj migranata iz drugih zemalja – Iraka, Avganistana, raznih afričkih zemalja itd. Prema riječima zamjenika šefa turskog Odjeljenja za migracije, Gokce Oka, Turska trenutno prima oko 5,5 miliona ljudi iz 196 zemalja.
Ono što pogoršava stvari, prema ankaranskom birokrati, jeste “nevjerovatno neprijateljstvo” koje je EU pokazala prema turskom predsjedniku Reccip Erdoganu, nazivajući ga glavnim uzrokom krize povjerenja između Brisela i Ankare.
„Međutim, u posljednje vrijeme postoji određena tendencija u EU da ublaži svoju retoriku prema Turskoj“, zalaže se Unver. “Na predstojećem samitu postat će jasno kuda će ovaj proces voditi. Jedno je jasno: sankcije neće uspjeti da primoraju Tursku na ustupke. S tim u vezi, sankcije su potpuno neefikasan metod.”
Obnova ponude za migrante
Ankara poziva Evropu da revidira odredbe sporazuma od 18. marta, pozivajući se na promjene tokom posljednjih pet godina. U januarskom govoru Erdogan je sugerisao da je Ankara spremna da vrati odnose sa EU „na pravi kolosjek“, dodajući da će ključ svakog poboljšanja biti revizija sporazuma od 18. marta.
Sa svoje strane, šef diplomatije EU Josep Borrell takođe je signalizirao da Brisel treba da obnovi imigracioni sporazum sa Ankarom – pošto je prethodni istekao, – naglašavajući da izbjeglicama koje je Turska ugostila „i dalje treba podrška EU“. O ovom pitanju treba razgovarati tokom samita od 25. do 26. marta u Briselu.
A revised Turkey-EU migration deal together with the main provisions contained therein would go a long way towards addressing the refugee problem and revitalising Turkey-EU relations with a positive agenda. This requires vision and leadership.https://t.co/yUXTgaj6ww
— Ibrahim Kalin (@ikalin1) March 19, 2021
Uoči konferencije, Ibrahim Kalin, portparol i glavni savjetnik Erdogana, izrazio je nadu da „ažurirani sporazum o migraciji može da revitalizuje odnose Turske i EU“, u opusu za Savjet ECFR. Pored želje za dodatnim novcem za turski migrantski program, Kalin je pomenuo i druga važna pitanja o kojima su ranije pregovarali Ankara i Brisel.
„Izjava već ima mapu puta sa konkretnim ciljevima jačanja procesa pridruživanja Turske, započinjanja procesa ažuriranja carinske unije, revitalizacije dijaloga i samita na visokom nivou između Turske i EU, podsticanja liberalizacije viznog režima za turske građane, bolje saradnje u upravljanju ilegalne migracije i zaštite azilanata i borbe protiv terorizma. Nijedan od ovih ciljeva nije van dometa”, rekao je glavni savjetnik Erdogana.
eu je definitivno postala patuljak naspram turske.slicna stvar je u odnosima sa rusijom..ofucana,razjedinjena europa sa stotinu smjerova.turska i rusija su neovisne drzave,sa neovisnom vojskom i neovisnom politikom.sa time da turci imaju extra adut,hrpu migranata na cekanju…strasno je da nekima na zapadu cure sline oko ideje treceg razbijanja europe u stotinjak godina.da nema korumpiranu vlast,svaka europska drzava bi trebala zasebno voditi pregovore sa turcima i rusima u ovoj geopolitickoj predstavi.eu je lanac na nogama europljana.hvala.
Erdo ima asa u rukavu što se tiče migranata. Sad kad je EU izgubila (bolje reći, pogubila se) u pregovorima s Rusijom a “izuzetni” samo čekaju trenutak da je dodatno oslabe, ne vidi se ni jedan pozitivan korak koji bi EU poduzela.
Koliko moraš biti kratkovidan da igraš na kartu izoliranja Rusije kad ti je to prirodni saveznik. Moram priznat da “izuzetni” igraju i znaju kako treba olinjale i razjedinjene EU birokrate namamiti u klopku.
Još samo da ih Kina stavi na “sivu listu” pa da se jednom za sva vremena osvijeste i vide kakva je to “sila” EU.
Dokle god imaš “izuzetne” baze na svom teritoriju – piši kući propalo.
To mahom nisu izbeglice, već emigranti.
A svejedno – i da su izbeglice – šta je teško srediti te njihove države tako – da se mi selimo kod njih, a ne oni kod nas? Ratovi i siromaštvo u 3.svetu nisu neophodni, već su deo globalističke politike.
Zasto bi Turska bila cekaonica? Sve te divne ljude, intelektualce i humanitarce, treba po kratkom postupku pustiti u EU. EU treba medicinskog kadra? Pa, dobar dio njih su kirurzi, spretni sa ostricama, koji samo cekaju da svoje vjestine primjene u zemljama koje su dovoljno idiotske da ih prime. Devedesetih, kada se bijezalo sa Balkana, vecina su bili starci, zene i klinci. Ovi ‘ugrozeni’ sa BI, su 95%, mladi, zdravi muskarci, uglavnom, bez ikakve skole. Svijetla je buducnost EU uz takve useljenike. Uskoro nece vise biti, ni crnih, ni bijelih, ni osuncanih, svi ce biti sivi. Ali, ocito, to i jeste cilj. Naprijed, u svijetlu buducnost! Ne za domace stanovnistvo, to je barem ocito.
Impotentnoj EUniji želim mnogobrojne i masovne migrantske talase!
Apelujem na ljude Afrike i Azije da masovno naseljavaju geografski prostor koji sebe naziva “Evropa”!