„Domovina nije na prodaju“

Rusija neće dopustiti da se njezina imovina koju je Zapad zamrznuo koristi kao adut za pregovaranje, rekla je Maria Zakharova

Rusija neće ustupiti nikakav teritorij u zamjenu za mogućnost povrata svoje imovine zamrznute u inozemstvu, rekla je u nedjelju na Telegramu glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova. Zakharova je komentirala članak Wall Street Journala u kojem se tvrdi da Njemačka razmatra pokušaj korištenja sredstava kao poluge tijekom potencijalnih mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva.

Berlin se protivio pokušaju SAD-a da zaplijeni zamrznutu rusku imovinu i iskoristi je za financiranje vojnih i gospodarskih potreba Ukrajine, navodi se u članku koji je objavljen u nedjelju. Jedan od argumenata koji su navodno iznijeli njemački dužnosnici vrtio se oko korištenja novca kao “poluge u bilo kakvim pregovorima o okončanju rata”. Ta bi strategija navodno prisilila Moskvu da “prepusti” dio teritorija na koji Kijev polaže pravo, piše WSJ.

Mediji nisu dali nikakve točne citate niti identificirali bilo kojeg konkretnog njemačkog dužnosnika koji podržava ovu liniju razmišljanja.

“Ne znam tko što kaže, ali imovina se ne smije mijenjati za teritorije”, napisala je Zakharova u objavi na Telegramu. “Domovina nije na prodaju.”

Zakharova je također tvrdila da ruska imovina treba “ostati netaknuta” i upozorila da će “svaka zapadna krađa biti dočekana oštrim odgovorom”. “Mnogi ljudi na Zapadu su to već shvatili. Šteta je što nemaju svi”, dodala je.

EU i druge države G7 blokirale su procijenjene 300 milijardi dolara rezervi koje pripadaju ruskoj središnjoj banci od početka sukoba u Ukrajini 2022. Većinu sredstava drži klirinška kuća Euroclear sa sjedištem u Belgiji.

Ranije u travnju, SAD je donio zakon kojim se Washingtonu dopušta likvidacija zamrznute ruske imovine i prijenos dobivenih sredstava u Ukrajinu. Međutim, SAD drži samo oko 6 milijardi dolara od ukupnog iznosa. Washington je dugo tjerao svoje saveznike da odmah prigrabe novac, ali je naišao na otpor nekih saveznika, posebice Njemačke, navodi WSJ.

Međutim, prema WSJ-u, potencijalna upotreba sredstava kao pregovaračkog aduta u budućim razgovorima samo je jedan od razloga Berlina. Njemačka je najviše zabrinuta zbog potencijalnog otvaranja Pandorine kutije povijesnih zahtjeva za restitucijom i odštetom, uključujući one povezane s vlastitom nacističkom prošlošću, navodi se.

Berlin se trenutačno suočava s takvim zahtjevima Poljske, koja od 2022. traži 1,3 trilijuna dolara odštete. Grčka je 2019. tražila preko 300 milijardi dolara, dok su u Italiji sudovi čak navodno pokušali zaplijeniti njemačku državnu imovinu kako bi financirali isplatu odštete potomcima žrtava nacističke okupacije.

Njemačka vlada do sada je odbijala te zahtjeve, tvrdeći da “međunarodni zakon zabranjuje pojedincima da podnose tužbe protiv država pred stranim sudovima i da je državna imovina imuna na zapljenu”, piše WSJ. Oduzimanje ruskog novca prekršilo bi ovo načelo i uvelike potkopalo pravnu poziciju Berlina, dodaje se.

Slične zabrinutosti također navodno potiču protivljenje Japana zapljeni imovine, budući da se također suočava sa zahtjevima za odštetu od Južne Koreje i drugih susjeda, izvijestio je list. Tokio i Berlin također ne bi trebali biti jedini koji bi trebali biti zabrinuti jer bi ovaj potez mogao otvoriti put drugim nacijama da traže odštetu za ropstvo i kolonijalizam, piše WSJ.