Društvene mreže će policiji morati slati sva poticanja na mržnju kako bi se procesuirala

Njemačke vlasti obvezat će društvene mreže da podnose prijave Federalnom uredu kriminalističke policije o svim slučajevima poticanja neprijateljstva na internetu, prenosi Forbes. Za uvrede i prijetnje, ljudi će dobiti stvarne zatvorske kazne, ovisno o težini djela. Kritičari inicijative strahuju da će novi prijedlog zakona ograničiti slobodu govora u zemlji i postati sredstvo cenzure.

Njemačka je 2017. godine usvojila  najoštriji zakon o suzbijanju mržnje na internetu u to vrijeme, podsjeća Forbes. Ukratko, zove se NetzDG, ili zakon o “zaštiti prava na društvenim mrežama”. Sada njemačke vlasti planiraju ići dalje i prisiliti internetske platforme da Federalnom uredu kriminalističke policije prijave sve objave koje sadrže desničarsku propagandu, prijetnje ubojstvom, silovanjem, informacije o pripremi terorističkih napada ili seksualnom zlostavljanju djece.

Za uvrede i prijetnje autor objave može dobiti do dvije godine zatvora, a za prijetnje ubojstvom ili silovanje do tri godine. Istovremeno, glavni cilj Berlina je borba protiv desničarskog ekstremizma na internetu.

„Moramo ukloniti pravi ekstremizam iz njegovog plodnog tla. Razine neljudskog neprijateljstva i prijetnji na internetu podižu budnost. Borit ćemo se protiv ovoga pomoću novog zakona “, izjavila je njemačka ministrica pravosuđa Christina Lambrecht.

Međutim, kritičari inicijative strahuju da bi ona mogla ograničiti slobodu govora i postati sredstvo cenzure, napominje Forbes. Osim toga, nije jasno zašto se suzbija isključivo desničarski ekstremizam, a isključuju ljevičarski i ekološki, te islamski fundamentalizam, koji nisu ništa manje opasni. U uvjetima straha od „smaka svijeta“ diljem Europe jačaju stare i nastaju nove takozvane skupine „ekoterorista“, koje su možda bezopasne dok oslobađaju pse i zamorce iz laboratorija, ali nimalo bezazlene kada prijeđu „crvenu liniju“ i postanu nešto poput Theodora Kaczynskog, poznatijeg kao Unabomber, koji je ubio troje ljudi i ranio dvadeset i devet. Na dugu povijest crvenog i odnedavno islamističkog terora nije potrebno podsjećati, zbog čega je ovaj zakon prilično kontroverzan i uprave društvenih mreža neće znati trebaju li ili ne prijaviti nekoga tko prijeti nekome jer ne prihvaća teoriju o antropogenom faktoru globalnog zatopljenja ili je li agresivno propagiranje selafijskog islama „sloboda vjeroispovijesti ili nametanje svog tumačenja riječi poslanika Muhameda zapisanih u svetom Kur’anu. Ovdje „politička korektnost“ može suzbijati jedan ekstremizam, a ostaviti prostor za djelovanje drugim ekstremizmima, što sigurno neće dovesti do sigurnijeg društva.

Krajem prošle godine Danski istraživački institut objavio je izvještaj o zemljama koje su, nadahnute postojećim njemačkim zakonom NetzDG počele koristiti slične metode u političke svrhe. Bilo im je dopušteno da to postignu tako nejasnim izgovorima kao što su “antivladina propaganda ” ili “lažne vijesti”.

Međutim, u Njemačkoj zakon prisiljava internetske kompanije da informiraju policiju o incidentima izljeva neprijateljstva, nastavlja Forbes. Problem je što novi zakon društvenim mrežama nameće ne samo odgovornost, već im daje i moć odlučivanja koje su izjave kažnjive, a koje ne. Privatna poduzeća ne bi trebala donositi takve odluke. Osim toga, ako se pojave sumnje, privatne platforme će najvjerojatnije prijaviti sve problematične komentare, čak i na najmanju sumnju, samo kako ne bi platile kaznu.

Predstavnici 13 trgovinskih udruženja, uključujući Njemačku uniju novinara, kao i savezne asocijacije za digitalnu ekonomiju i informatiku, napisali su otvoreno pismo Lambrechtu u kojem su pozvali “da vlada uzme u obzir velike kritike ovakve verzije zakona i pošalje ga na temeljnu reviziju”.

Forbes