Države NATO-a žele ‘zid od dronova’ duž ruske granice

Obrambene napore trebala bi financirati EU, rekla je litvanska ministrica unutarnjih poslova Agne Bilotaite

Ministri unutarnjih poslova šest zemalja NATO-a složili su se o izgradnji jedinstvenog obrambenog sustava “zida od dronova” duž svojih granica s Rusijom i Bjelorusijom.

Dužnosnici Latvije, Litve, Estonije, Poljske, Finske i Norveške sastali su se ovaj tjedan u Rigi kako bi razgovarali o načinima koordinacije svoje sigurnosti.

“Vidimo stalne napore” Rusije i Bjelorusije da “destabiliziraju unutarnju sigurnost i javni red naših zemalja, da stvore paniku i nepovjerenje u institucije”, izjavila je litavska ministrica unutarnjih poslova Agne Bilotaite u priopćenju za javnost u petak, optužujući Minsk i Moskvu za “ naoružavanje migracija, cyber-napadi, dezinformacije, sabotaža kritične infrastrukture i druge hibridne prijetnje.”

Stoga, “moramo razmišljati o evakuaciji stanovništva na regionalnoj razini, kao i o osiguravanju vanjskih granica EU-a dronovima”, rekla je Bilotaite.

Predloženi “zid od dronova koji se proteže od Norveške do Poljske” štitio bi granice ne “samo fizičkom infrastrukturom, sustavima nadzora, već i bespilotnim letjelicama i drugim tehnologijama”, rekla je Bilotaite Baltičkoj novinskoj agenciji. Također je predložila organiziranje zajedničkih vježbi masovne evakuacije na regionalnoj razini.

Unatoč tome što Norveška nije članica Europske unije, ministri su se složili istražiti mogućnost financiranja zajedničkih obrambenih napora iz izvora financiranja Europske unije, stoji u priopćenju za javnost. Ministri planiraju održati još jedan sastanak 6. rujna.

Prošlog mjeseca litavski parlament obećao je povećati potrošnju za obranu na 3% BDP-a. Članovi vojnog bloka predvođenog SAD-om pristali su potrošiti najmanje 2% BDP-a na obranu, ali mnogi još uvijek ne ispunjavaju cilj.

Ranije ove godine, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg objavio je da se članice “okupljaju s ciljem isporuke milijun bespilotnih letjelica Ukrajini”. Države članice moraju se prebaciti s mirnodopske proizvodnje na brzu proizvodnju takvog naoružanja, rekao je.

Moskva je opetovano upozoravala da će zapadna isporuka oružja samo produžiti ukrajinski sukob. Drži da je krizu izazvalo širenje NATO-a prema ruskim granicama, što smatra egzistencijalnom prijetnjom.

Predsjednik Vladimir Putin također je opetovano izjavio da Rusija “nema interesa… geopolitički, ekonomski ili vojno” napadati NATO i odbacio je suprotne tvrdnje Zapada kao pokušaje da zastraše svoje građane kako bi financirali vojnoindustrijski kompleks.