Ekskluzivni intervju ruskog ministra Sergeja Lavrova za kurdsku televiziju Rudaw

24. srpnja je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao intervju za kurdsku televiziju Rudaw, kojeg prenosimo u cijelosti

Pozdrav, Sergeje Viktoroviču. Nedavno je premijer kurdske autonomne oblasti u Iraku Nechirvan Barzani bio u St. Petersburgu i susreo se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i s Vama. Kako u ovoj fazi komentirate odnos između Rusije i iračkog Kurdistana?

Sergej Lavrov: Mi s Kurdima, uključujući iračke, imamo tradicionalno vrlo dobre odnose, koji imaju dugu povijest, još od vremena kada je ’40-ih i ’50-ih godina prošlog stoljeća u našoj zemlji, zajedno sa svojim suradnicima bio veliki sin kurdskog naroda Barzani.

Do sada imamo vrlo dobre odnose s iračkim Kurdima. Od 2007. godine radi ruski Generalni konzulat u Erbilu. U Moskvi su predstavnici kurdske autonomne oblasti u Iraku. Mi smo u kontaktu sa svim političkim pokretima iračkom Kurdistanu, ali tako da oni ne uzrokuju štetu našim odnosima s iračkom državom.

Razvijamo humanitarne i obrazovne kontakte. Imamo kvote za godišnje stipendije u Iraku,a posebna kvota se dodjeljuje i za predstavnike Iračkog Kurdistana. Već tri i pol godine u Erbilu radi naša medijska grupa ”Rusija danas”, tako da informacije izravno dopiru do naših gledatelja u Iraku i drugim zemljama. Tako da je odnos dobar i vrlo konstruktivan.

Moglo bi se reći da je posjet Nechirvana Barzanija bio važan korak za početak podizanja odnosa između Rusije i Kurdistanske regije na novu razinu?

Sergej Lavrov: Ne bih rekao da će sada biti neke nove razine. Opet govorim, tradicionalno razvijamo odnose već dugi niz godina, uključujući one s premijerom i drugim predstavnicima vodstva autonomne regije Kurdistan. Ovo je samo nastavak trenda koji je u interesu Ruske Federacije i iračkog Kurdistana. Napominjem da veliku ulogu u razvoju naših odnosa ima kurdska dijaspora koja živi u Rusiji i dalje doprinosi jačanju naših veza, ali i naših sveukupnih odnosa s Irakom.

Ja sam nekoliko puta čuo ruskog predsjednika Vladimira Putina kako u svojim govorima vrlo pozitivno govori o Kurdima. Što se tiče Rusije, je li spremna pomoći Kurdima u kurdskom problemu na Bliskom istoku i ostvarivanju njihovih prava?

Sergej Lavrov: Naravno, mi imamo vrlo dobar odnos s kurdskim narodom. Opet, imamo duge veze i dobro znamo jedni druge. Mi smo zainteresirani za činjenicu da Kurdi, kao i svaki drugi narod na planeti, ostvari svoje legitimne nade i težnje. Naravno, obzirom na povijest Iraka, uključujući i najnoviju, nakon onoga što se dogodilo 2003. godine, kada je održana ilegalna agresija i kada su SAD i strane snage u velikoj mjeri uništili državu, ona se sada neće lako oporaviti. Sve je to, naravno, imalo utjecaja na odnose između Bagdada i Erbil. Znamo da su do sada bavilo mnogim ustavnim pitanjima, uključujući i ona koje se odnose na teritorijalnu dimenziju, raspodjelu proračunskih sredstava od prihoda od prodaje nafte. Mi se stalno i dosljedno zalažemo da Bagdad i Erbil rješavaju ta i druga pitanja kroz politički dijalog, na temelju kompromisa i obostrano prihvatljiv sporazum.

Vjerujemo da se legitimne težnje Kurda, kao i drugih naroda, moraju ostvariti unutar postojećih pravila međunarodnog prava. To vrijedi i za odluku o održavanju referenduma, za kojeg se, kao što znamo, konačno odlučilo u Erbilu.

Kako se Rusija osjeća zbog predstojećeg referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana?

Sergej Lavrov: Već sam spomenuo, mi to vidimo kao manifestaciju težnji kurdskog naroda. Jasno nam je da je velika većina Kurda podržava održavanje referenduma. Očekujemo da će konačna odluka voditi računa o političkim, geopolitičkim, demografskim i ekonomskim posljedicama ovog koraka, uključujući u obzir i činjenicu da je kurdski problem širi od granica modernog Iraka i utjecat će na situaciju u brojnim susjednim zemljama. Kurdsko pitanje igra važnu ulogu i ima vodeću poziciju u krizama koje se sada odvijaju u regiji.

Nadamo se da će kurdskih narod svoje težnje ostvariti u miru, te da će konačna provedba rezultata referenduma biti provedena na takav način da se uzmu u obzir svi čimbenici koje sam spomenuo, uključujući i stanje u regiji i stav zemalja u susjedstvu Iraka. Jasno mi je da je uprava iračkog Kurdistana održava kontakte sa susjednim državama Iraka, s njihovim glavnim gradovima.  Ako i Bagdad i Erbil budu smatrali da je moguće, mi ćemo biti spremni promicati normalno, međusobno poštovanje tijekom ovog procesa.

Povijest pokazuje da u mnogim slučajevima glasovanje ne znači da će svi problemi biti riješeni već sutra ujutro. Ovaj je proces, ponavljam, vrlo važan i treba ga provoditi odgovorno, uzimajući u obzir ogromnu vrijednost kurdskog pitanja za cijelu regiju.

Ako na referendumu irački Kurdistan odluči postati neovisna regija, kao Abhazija i Južna Osetija, je li Rusija spremna nastaviti odnos s iračkom Kurdistanu?

Sergej Lavrov: Radije ne bih komentirao hipotetska pitanja. Već sam objasnio ono što se događa u Iraku, posebno u kurdskoj autonomnoj regiji. Sada ne bih želio nagađati kako će se to provesti u praksi. U Južnoj Osetiji, kao što znate, situacija je bila nešto drugačija. Južna Osetija je bila napadnuta od strane Saakašvilijevog režima. Postoji nepobitan dokaz da se nakon toga pripremao sličan napad na Abhaziju. U ovom slučaju je to bilo pitanje zaštite života ljudi. Nismo imali drugog izbora.

Kako ocjenjujete izglede za gospodarske odnose između Rusije i iračkog Kurdistana u svjetlu činjenice da se vode brojni pregovori i imamo ugovore između ruskih tvrtki i iračkog Kurdistana?

Sergej Lavrov: Mi smo istaknuli da je zajednički interes razvoj trgovinskih, ekonomskih i investicijskih odnosa. Potičemo te procese. Kao što sam rekao, ekonomska i investicijska suradnja i naši odnosi s iračkom Kurdistanom ne uzrokuju nikakvu štetu našim odnosima sa središnjom vladom u Bagdadu.

U iračkom Kurdistanu je odavno na jedan od naših najvećih gospodarskih subjekata, Gazprom Neft. Dva polja, ako se ne varam, razvija u suradnji s partnerima u iračkom Kurdistanu. U veljači je Rosneft zaključio odgovarajući ugovor s partnerima u Erbilu. Tijekom Međunarodnog gospodarskog foruma u St. Petersburgu su potpisani dodatni dokumenti. Po mom mišljenju, mi smo u fazi dovoljno intenzivne ekonomske suradnje. Očekujemo da će rezultati biti korisni za sve sudionike.

U tijeku je sukob u Siriji koji je destabilizirao situaciju na Bliskom istoku. Rusija aktivno sudjeluje u sukobu. Kako procjenjujete će se razvijati događaji u toj zemlji? Što još mogu poduzeti ruske vlasti za normalizaciju stanja u Siriji i borbu protiv terorizma u regiji?

Sergej Lavrov: Prije svega, trebamo razgovarati o tome što može i treba poduzeti sirijska strana, jer samo ona određuje konačni ishod. To stoji i u odlukama Vijeća sigurnosti UN-a, koje jasno propisuju da samo sirijski narod može odlučiti o sudbini svoje zemlje, a međunarodna zajednica, strani akteri i susjedi su pozvani da učine sve kako bi se iskorijenila teroristička prijetnja i da se stvore najpovoljniji uvjeti da Sirijci sami za stolom dogovore u kakvoj zemlji žele živjeti. Postoje kriteriji koji se ne mogu izbjeći u tim pregovorima, a oni su sadržani u tim rezolucijama Vijeća sigurnosti, a to je da ova zemlja mora biti demokratska i sekularna. To je vrlo važno, jer brojni članovi oporbe, koji se predstavljaju kao demokrate, glatko odbijaju sekularni ustroj buduće države. I, naravno, to mora biti zemlja u kojoj će predstavnici svih etničkih, vjerskih i političkih skupina imati jednaka prava i svima bi trebalo biti zajamčeno sigurno i dostojanstveno sudjelovanje u političkoj strukturi društva. To je opći okvir oko kojeg smo se svi složili i unutar kojeg će se tražiti određeni oblik političke nagodbe.

Zajedno s ostalim zemljama, možemo pridonijeti stvaranju takvih uvjeta, počevši od borbe protiv ISIL-a, Al-Nusra Fronta u svim njegovim inkarnacijama i drugih terorističkih organizacija koje su kao takve prepoznate od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Mi smo također spremni doprinijeti stvaranju uvjeta za prekid vatre između vojnika sirijske vlade i oružanih skupina oporbe koje ne žele imati bilo kakve veze s teroristima. To je ključni uvjet za oružane skupine da se pridruže primirju i da ih se prepozna kao oporbu. Treći smjer našeg rada je humanitarna pomoć ljudima koji su u nevolji. Da bi se postigao taj cilj, uspostavili smo zone za de-eskalaciju sukoba, koje smo dogovorili s Turskom i Iranom u okviru procesa u Astani i imamo veze s SAD-om i Jordanom.

Rusija, Sjedinjene Države i Jordan su 7. srpnja dogovorili uspostavu prve takve zone na jugozapadu Sirije. Doslovno ovih dana smo konačno dogovorili detalje o tome kako će se organizirati funkcioniranje praćenja prekida neprijateljstava, te kako osigurati slobodan pristup humanitarnim dobrima i prelazak civila iz jedne u drugu zonu u oba smjera. Tako da se ovaj pristup, koji je čvrsto dogovoren u Astani, sada provodi u praksi, što se kombinira s fokusiranjem na smirivanje stanja nakon prestanka neprijateljstava i pomoć u rješavanju humanitarnih pitanja. Osim toga, aktivnosti i učinkovitost Astane su znatno pomogli da oživi Ženevski proces, koji je oko devet mjeseci bio zamrznut i intenzivirao se od siječnja ove godine, što pozdravljamo.

Aktivno radimo sa specijalnim izaslanikom UN-a za Siriju i svim sudionicima u sukobu, te sa zemljama koje također žele pomoći da se pronađe rješenje. To su Europska unija, Sjedinjene Države, veliki broj islamskih zemalja izvan regije. Naravno, najvažnije je organizirati izravni dijalog između sirijske vlade i umjerene oružane opozicije, to jest, onih koji su se opirali oružjem u Siriji.

Mi se ne protivimo da se u Ženevski proces uključe članovi političke opozicije, uključujući brojne imigrante. Ali presudnu ulogu moraju odigrati oni koji su snagom oružja ostali na svojoj zemlji, jer oni brane principe koje zagovaraju, ali su ostali u granicama lojalnosti sirijskoj državi.

Koji su rezultati rasprave o nacrtu novog ustava u Siriji?

Sergej Lavrov: Proces je tek počeo. U to vrijeme smo dijelili tekst uzorka ustava, ali ne kao nešto nametnuto izvana, niti, ako hoćete, kao provokacija. U to vrijeme, krajem prošle godine, mnogi ljudi nisu htjeli govoriti o ustavu, čak i zbog nekih njihovih sebičnih razloga. U tim naporima je svatko slijedio svoj cilj, a uzorak ustava je bio primjer projekta koji je poslužio kao dobar uvod kako bi se osiguralo da se svi aktiviraju na ovom području.

Zašto je to važno? Oni koji kažu da će prvi biti zamijenjen Assadov ”režim”, a potom će se odlučivati svi ostali problemi, naravno, ne misle na svoju zemlju, nego misle samo o tome kako doći na vlast. Oni koji kažu da neće biti političkih pregovora dokle god se ne organizira potpuno primirje u cijeloj zemlji, u cjelini, provociraju, jer to nije moguće zato što bi trebalo prekinuti borbu protiv terorizma.

Usput, dugo vremena naši američki partneri iz Obamine administracije nisu uspjeli odvojiti teroriste od normalne opozicije. Tek sada, kroz koncept zone za de-eskalaciju sukoba, postižemo rezultate u tom području. Oni kažu da se bez potpune pobjede nad terorizmom neće biti ništa, a ničim ne doprinose normalnom funkcioniranju Ženevskog procesa i cjelokupnih međunarodnih napora.

Naše duboko uvjerenje je da će rad na novom sirijskom ustavu omogućiti iste garancije svim sirijskim skupinama o kojima sam govorio – etničkim, konfesionalnim i političkim. Svi se moraju osjećati sigurno s novim temeljnim, osnovnim zakonom Sirije. Kada sve te skupine budu svjesne mjera koje su odobrene, vjerojatno će biti lakše dogovoriti se o tome kako osigurati razdvajanje ovlasti, koji će točno biti njihov položaji u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, kao i jamstva provjere i ravnoteže.

Mi smo podržali rezultate prethodnog kruga koji je održan u Ženevi, gdje je specijalni predstavnik UN-a za Siriju, Staffan de Mistura, predložio da se paralelno radi u četiri područja i da se pokuša ostvariti angažman opozicije u pripremi ustava, izborima i da je apsolutno nužno nastaviti beskompromisnu borbu protiv terorizma. Čini mi se da je taj dio procesa već prihvaćen od strane svih, a najekstremniji pripadnici oporbe se možda mogu gurati na ”marginama” političkog procesa, kao što su dokazali svoju nesposobnost.

Kako Rusija vidi ulogu i prava sirijskih Kurda u rješavanju sirijske krize?

Sergej Lavrov: U okviru skupina koje sam spomenuo. Rekao sam da sve etničke i vjerske skupine moraju biti stranke u tim ugovorima i biti sigurni da će se njihova prava biti osigurana u okviru sirijske države.

Svjedoci smo prilično kompliciranog rusko-američkog dijaloga u vanjskoj politici. Ima li nade da Rusija i Sjedinjene Američke Države preispitaju svoj pristup o postojećim problemima i nađu temelj za konstruktivnu suradnju koja će doprinijeti rješavanju postojećih sukoba u svijetu?

Sergej Lavrov: Rusija i Sjedinjene Američke Države, ako imaju odgovoran pristup o svojoj ulozi u međunarodnoj areni, samo trebaju tražiti načine suradnje za rješavanje složenih problema u različitim regijama svijeta, problemima povezanim s potrebom za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, kao i problemima povezanim s potrebom jačanja strateške stabilnosti. U svim tim područjima je uloga Rusije i SAD-a jedinstvena i priznata od strane svih. Nitko nas ne može zamijeniti.

Zbog onoga što se sada događa u našem odnosu, naravno, ne možemo biti sretni. Mi smo od prethodne administracije Baracka Obame naslijedili mnogo problema, ”tempirane bombe” i subverzivna rješenja koja su usvojena u razdoblju agonije pri odlasku njegove uprave. Oni su u potpunosti izgubili svijest  zbog izbornih rezultata i odlučio da ostatak vremena u Bijeloj kući urade loše stvari, pogotovo po pitanju njegove želje da potkopati američko-ruske odnose.

Mi razumijemo kako je sada teško u Washingtonu. Postoje oni koji su i dalje neselektivno, paranoidno fascinirani rusofobijom, čak i nakon više mjeseci istraga koje nisu daje jednu jedinu činjenicu koja bi mogla potvrditi ruske intervencije u američke poslove. Normalnim ljudima tamo nije lako.

Nisam ni znao da američki političari mogu biti izloženi takvoj masovnoj psihozi. Znam mnoge od njih dok sam radio u New Yorku. Za mene je sve što se događa vrlo iznenađujuće. Možda mnogi od onih koji su podlegli ovom nenormalnom kursu u američkoj politici shvaćaju da sve to nije normalno i da se nekako mora zaustaviti. Nažalost, oni su sami pred vrlo visokom ogradom koju je sada teško preskočiti.

Koja je uloga Rusije u sukobu između arapskih zemalja, kao što su Katar, Saudijska Arabija i Bahrein?

Sergej Lavrov: Već smo govorili o ovoj temi. Mi smo u kontaktu s gotovo svim stranama u sukobu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata govorio na telefonu s kraljem Saudijske Arabije, predsjednikom Turske, predsjednikom Egipta, princom UAE Mohammedom Al-Nahyanom i emirom od Katara Tamimom Al Thanijem. Ja sam se susreo s kolegama, ministrom vanjskih poslova Katara koji je došao u Moskvu, a telefonom sam razgovarao s gotovo svim mojim partnerima iz drugih zemalja članica Zaljevskog vijeća za suradnju. Dajemo javne izjave o tom pitanju, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Mi smo zainteresirani da se ova kriza prevlada na temelju uzajamne koristi i potrage za rješenjima koja će biti prihvatljiva za sve zainteresirane strane. Podržavamo napore posredovanja od strane emira Kuvajta. Ako sve stranke smatraju da Rusija može učiniti nešto korisno, mi ćemo biti spremni odgovoriti na takve zahtjeve.

Vidimo napore koji se ulažu od strane druge zemlje zainteresirane za normalizaciju stanja u Perzijskom zaljevu. Američki državni tajnik Tillerson je u regiji, a kako razumijem, Francuska i Velika Britanija su također spremni pomoći. Mi ćemo podržati sve što će spriječiti da se situacija u najvažnijem području na svijetu ne pretvori u kroničnu kriznu zonu.