Eksplozija popularnosti  Alternative za Njemačku brine kancelarku Merkel

S konačnim rezultatima izbora u Saksoniji i Brandenburgu u Njemačkoj je potvrđen napredak Alternative za Njemačku, što je bilo i očekivano.

U Saksoniji je AfD s 9,7% prije pet godina porastao na 27,5%, etablirajući se kao druga politička snaga iza CDU-a kancelarke Angele Merkel, koji je osvojio 32,1%. Odličan rezultat je AfD također ostvario u Brandenburgu, gdje je dobio 23,5% glasova, što je nevjerojatan rast od 12,2% u odnosu na izbore od prije pet godina. Tamo je također na drugom mjestu, odmah iza SPD-a, prve političke snage u koja je na ovim izborima dobila 26,2% glasova, ali uz neprestani pad. CDU je u Brandenburgu pao na 15,6%, nakon osvojenih 23% glasova na prošlim izborima.

Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, eksponent Kršćansko-demokratske unije Armin Laschet, nazvao je rezultat takozvanih “desničarskih populista” na državnim izborima upravo održanim u Brandenburgu i Saksoniji “šokantnim”, dok je Charlotte Knobloch, predsjednica židovske zajednice Münchena, bivša predsjednica Središnjeg vijeća Njemačke i potpredsjednica Europskog židovskog kongresa napomenula: “Rezultati na izborima u Saksoniji i Brandenburgu su zastrašujući. Šokantno je da stranka poput Alternative za Njemačku, koja je otvoreno radikalna, antidemokratska i koja se često pokazuje i kao antisemitska, ima tako snažne rezultate “.

“Razlozi porasta AfD-a u Brandenburgu su primjetni na cijelom Istoku, ne samo u Njemačkoj”, naglasio je Matthias Platzeck, član Njemačke Socijaldemokratske stranke i premijer Brandenburga od 2002. do 2013. godine.

“Šok” za koaliciju Angele Merkel

Iako nije bilo straha da će preteći tradicionalne stranke, AfD je zabilježio dramatičan rast popularnosti na regionalnim izborima u Brandenburgu i Saksoniji, regijama bivše Istočne Njemačke, 30 godina nakon pada Berlinskog zida. Ovi rezultati zvuče kao upozorenje za krhku koaliciju koju sa socijaldemokratima vodi Angela Merkel.

Ipak, Velika koalicija ne bi trebala implodirati, obzirom da su dva partnera sačuvala svoja uporišta, CDU Saksoniju, a SPD Brandenburg. U međuvremenu je pažnja usmjerena na sljedećem ključno glasanje, onom 27. listopada u Turingiji, još jednoj regiji u bivšem DDR-u.

Iz Istočne Njemačke svake godine mnogi mladi ljudi i dalje emigriraju na zapad, gdje su plaće privlačnije. Tamo Nijemci upozoravaju na razočaranje, toliko da jedan od dva glasača, 54% u Saksoniji i 51% u Brandenburgu, vjeruje da se stanovnici Istoka tretiraju kao građani drugog reda, pokazalo je istraživanje objavljeno u nedjelju koje je proveo ARD.

A politika Angele Merkelova oko prihvata izbjeglica 2015. je samo dodala ulje na vatru. Uskoro se ukida i Fond uzajamne pomoći za razvoj Istočne Njemačke, što uz obećanu skrb za imigrante posebno iritira građane bivšeg DDR-a.

Prema mišljenju istraživača Jürgena W. Faltera, AfD je nova istočna regionalna stranka.

“AfD je kao trenutna istočna regionalna stranka zamijenio ljevicu. Za njih ne glasaju samo uvjereni birači AfD-a, već i oni koji drugima žele dati lekciju”, rekao je znanstvenik sa Sveučilišta u Mainzu.

Osim toga, AfD obećava red, rad i socijalna jamstva, sve ono što su stanovnici DDR-a, bez obzira na sve njegove mane, imali u vrijeme realnog socijalizma.

AfD izvodi “apstinente” na glasanje

AfD je vrlo jak između “apstinenata” i među mladima, u Saksoniji još izrazitije nego u Brandenburgu. Kako piše Der Spiegel, zapravo oko 40% birača AfD-a prije pet godina uopće nije glasalo. U Saksoniji je za AfD glasalo 246 000 ljudi koji prije pet godina nisu izašli na birališta, udvostručujući podršku ovoj stranci. Nadalje, preko 80 000 ljudi koji su posljednji put glasali za CDU, sada se okrenulo desničarskim suverenistima.

Čak je i u Brandenburgu AfD uspio prodrijeti među “apstinente”, osvojivši među njima više od 100 000 glasova.

Među mladima od 25 do 34 godine AfD je druga politička snaga u Saksoniji, koju su porazili samo Zeleni, koji se potvrđuju kao izuzetno popularna politička sila među strankama u usponu.

Porast popularnosti pripisati jačanju neonacizma, ksenofobije i antisemitizma, kako tvrdi Charlotte Knobloch, potpredsjednica Europskog židovskog kongresa, je pojednostavljeno tumačenje ovog očito nezaustavljivog fenomena. Jasno je da su pravi razlozi pogrešna politika kancelarke Merkel, koja je veću pozornost usmjerila na humanitarna pitanja i migracije, koje Njemačka ne može riješiti, nego na kvalitetu života u zapuštenim njemačkim regijama, posebno na istoku zemlje.

Dodajmo tome i probleme s kojima se Njemačka trenutno suočava, kao što su dramatičan pad industrijske proizvodnje i neizvjesnost u odnosima sa Sjedinjenim Državama, te kako se pozicionirati u ratu Washingtona s Rusijom i Kinom. Sve to, ali i mnogi drugi neriješeni problemi će Nijemce još više tjerati da povjerenje daju strankama kao što je AfD, koja, što god se govorilo, ipak nema nikakvih dodirnih točaka s Hitlerovom Nacističkom strankom. To je postala uobičajena retorika onih koji u nedostatku argumenata prišivaju etikete „politički nekorektnim“ suparnicima.