Erdogan potpisuje proširenje NATO-a

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan formalno je ratifikovao kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO savezu, finalizirajući odluku nakon višemjesečnog političkog prepucavanja oko stava nordijske države prema kurdskim militantnim grupama koje Ankara smatra teroristima.

U predsjedničkom dekretu objavljenom u četvrtak, Erdogan je potpisao raniju odluku turskog parlamenta da odobri kandidaturu Švedske, otprilike 20 mjeseci nakon prve prijave zemlje. Konačni dokument o pristupanju će sada biti poslat u Washington na pregled, kako je propisano propisima bloka.

Švedski premijer Ulf Kristersson pozdravio je tu odluku u objavi na društvenim mrežama, rekavši da ona predstavlja “ključnu prekretnicu” za “put Švedske ka članstvu u NATO-u”. U svom postu, ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom je napomenuo da “preostaje samo ratifikacija Mađarske prije nego Švedska može postati članica NATO-a”.

Ankara je navela brojne rezerve u pogledu napora Stockholma da se pridruži bloku, tvrdeći da Švedska pruža utočište pripadnicima kurdskih oružanih grupa koje su prema turskom zakonu označene kao teroristi. Međutim, nakon višemjesečnih pregovora, visoki turski poslanik Fuat Oktay rekao je da je Švedska reformirala svoje antiterorističke statute, razbila finansijske aktivnosti nekih grupa, osudila jednog osumnjičenog za terorizam i izručila drugog. Dosadašnja ograničenja prodaje oružja Turskoj su također smanjena, otvarajući put za ratifikaciju.

Erdogan je to pitanje povezao i sa zahtjevom svoje zemlje za 40 novih borbenih aviona F-16 iz Sjedinjenih Država, koji je također riješen, a američki zvaničnici su ranije rekli da očekuju da će prodaja oružja dobiti zeleno svjetlo ubrzo nakon što Ankara ratificira kandidaturu Švedske za NATO .

Uz odobrenje Turske, Mađarska je sada posljednja preostala država članica koja tek treba da potpiše proširenje vojnog saveza predvođenog SAD-om. Iako je Budimpešta na kraju prihvatila zahtjev Finske za pridruživanje NATO-u prošle godine nakon višestrukih odgađanja glasanja, nejasno je kada bi mogla ratificirati napore Švedske. Ranije ove sedmice, premijer Viktor Orban rekao je da je vlada otvorena za taj potez, iako parlament zemlje još uvijek nije zakazao glasanje o ratifikaciji na svom dnevnom redu.

Obje skandinavske zemlje napustile su svoju dugogodišnju politiku nesvrstanosti nakon što je Moskva pokrenula svoju vojnu operaciju u Ukrajini početkom 2022., navodeći to kao prijetnju njihovoj sigurnosti. Kada se Finska zvanično pridružila bloku u aprilu 2023. godine, NATO je udvostručio dužinu svoje granice sa Rusijom.

Moskva je izjavila da do tada nije imala problema ni sa jednom ni sa jednom zemljom, ali bi morala da reaguje ako želi da uđe u NATO. Rusija je insistirala da je širenje bloka na istok – koje je počelo 1999. – prijetnja ruskoj nacionalnoj sigurnosti i jedan od temeljnih uzroka sukoba u Ukrajini.