Erdogan smjenio guvernera Centralne banke usred rata Ankare sa visokim kamatama

Turski predsjednik smjenio je trojicu šefova centralnih banaka od 2019. U novembru, nakon dvocifrenog pada vrijednosti lire u odnosu na dolar, izjavio je da se Ankara suočava sa „istorijskom borbom protiv onih koji žele da forsiraju modernu predaju Turske kroz okove kamatnih stopa, deviznih kurseva i inflacije“.

Odluka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da otpusti guvernera Centralne banke Naci Agbala dodatno će pogoditi vrijednost već oslabljene valute, a analitičari TD Securities strahuju da bi lira mogla propustiti 10-15 posto vrijednosti kada se otvore azijska tržišta u ponedjeljak.

FkStreet kaže da će potez da se Agbal zamijeni Sahapom Kavciogluom, bivšim bankarom i poslanikom vladajuće AK stranke i poznatim kritičarem visokih kamatnih stopa, vjerovatno pogoditi nezavisnost banke, s trenutnom stopom inflacije od skoro 16 procenata, kako se očekuje.

Nije naveden zvanični razlog za Agbalovu smjenu u petak, ali potez je uslijedio samo dva dana nakon što je Centralna banka povećala kamatne stope sa 17 na 19 procenata, jedan procentni poen iznad tržišnih očekivanja, u pokušaju da pooštri monetarnu politiku i zamrzne dalju inflaciju. Taj potez doveo je do porasta vrijednosti lire u odnosu na dolar, pri čemu je valuta u četvrtak u Istanbulu trgovana 2,2 odsto, sa 7,33 za dolar, sa daljim rastom u petak.

Agbal se zahvalio Erdoganu na pruženoj prilici da služi i izrazio „zahvalnost“ zbog njegove smjene.

Erdogan je poznat po svojoj snažnoj politici niskih kamatnih stopa, nazivajući visoke kamatne stope „majkom sveg zla“. Sada je otpustio tri šefa Centralne banke u dvije godine zbog neslaganja oko politike kamatnih stopa i lire. Agbal je imenovan krajem 2020. godine i smijenjen je poslije manje od pet mjeseci mandata, postigavši skok lire od preko 15 procenata sa rekordno niskih na 8,50 za dolar, ali po mogućim troškovima rasta nižeg od očekivanog.

Prošlog mjeseca, prije nego što je izabran za nasljednika Agbala, Kavcioglu je napisao članak u turskim novinama gdje je predložio da usred globalnih nivoa kamatnih stopa blizu nule u većini svijeta, „odlučivanje za povišenje stope nas neće riješiti ekonomskih problema.“ Ekonomista je dalje sugerisao da bi veće kamatne stope „indirektno uzrokovale rast inflacije“.

Većina zapadnih poslovnih medija izrazila je sumorna predviđanja zbog Agbalove smjene, a Jason Tuvey, analitičar Capital Economicsa, rekao je Reutersu da će Kavcioglu vjerovatno smanjiti kamatne stope do aprila i staviti Tursku na put “neuredne krize platnog bilansa”.

Dennis Shen, direktor državnog i javnog duga u Scope Ratings, njemačkoj agenciji za rejting  koja radi sa tržištima kapitala, sugerisao je da tursko rukovodstvo ima „nesporazum u pogledu ograničenog prostora monetarne politike koji vlada ima da prijevremeno oslabi rastuću inflaciju “i pozvao Ankaru da ne pokušava oponašati politiku niskih kamatnih stopa zapadnih ekonomija.

Nisu svi podjednako pesimistični, s tim što mnoštvo zemalja u razvoju uspješno pokušava da koristi kombinaciju niskih kamatnih stopa i povoljnog deviznog kursa za pokretanje rasta i trgovine.

Ranije ovog mjeseca, godišnji podaci koje je objavio turski statistički institut pokazali su da je ekonomija porasla za 1,8 odsto u 2020. godini, pri čemu je Turska postala jedna od rijetkih nacija u svijetu koja se odbranila od kriza izazvanih pandemijom koronavirusa i godinu završila u plusu. Naročito snažan rast zabilježen je u četvrtom kvartalu 2020. godine i iznosio je 5,9 procenata. Nagli rast pripisan je skoro udvostručenju kredita od strane državnih banaka. Rast je Ankari omogućio da nadmaši sve svoje parce iz G20, osim Kine, a nastao je po cijenu veće inflacije i ubrzanog pada vrijednosti lire.