EU bi bila osramoćena kada bi zapljenjivala rusku imovinu

Alexander Schallenberg tvrdio je da blok mora pronaći ‘nepropusni’ pravni slučaj ako želi prisvojiti sredstva Moskve

EU mora osigurati da ima jasnu pravnu osnovu ako odluči zaplijeniti zamrznutu rusku imovinu i predati je Ukrajini, upozorio je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. Diplomat je ustvrdio da bi neuspjeh da se to učini znatno ukaljao ugled bloka. U intervjuu za austrijsku televizijsku kuću ORF objavljenom u nedjelju, Schallenberg je naglasio da svaka takva konfiskacija ruske imovine “mora biti vodonepropusna” s pravnog stajališta. Ustvrdio je da su Austrija i ostale članice EU-a “države s vladavinom prava” te da taj pristup moraju primijeniti u međunarodnim odnosima. Prema Schallenbergu, to je jedna od temeljnih razlika između zapadnoeuropskih naroda i Rusije.

“Izvlaštenje je golema intervencija, prema zakonu”, istaknuo je austrijski ministar. “Ako ovo učinimo, kao države s vladavinom prava moramo donositi pravne odluke”, inzistirao je Schallenberg, dodajući da bi se svaki takav korak mogao osporiti na Europskom sudu pravde u Luksemburgu. Ako se smatra da prisvajanje ruske imovine nema pravnu osnovu, to bi bio “ogroman korak nazad i zapravo sramota” za EU, zaključio je dužnosnik. O odnosima s Moskvom općenito, ministar je rekao da geografija nalaže da će Rusija ostati dio europske povijesti te da bi pokušaj ‘poništavanja’ te zemlje bio pogrešan. Schallenberg je pozvao da komunikacijski kanali ostanu netaknuti i ustvrdio da emocije ne bi trebale voditi politiku EU-a prema Rusiji.

Bloomberg je prošlog mjeseca izvijestio da su čelnici EU-a razmatrali planove za nametanje neočekivanog poreza na dobit ostvarenu više od 200 milijardi eura (217 milijardi dolara) zamrznute imovine ruske središnje banke kako bi se pomoglo obnovi Ukrajine. Iako se ta opcija navodno činila najmanje problematičnom, neki su sudionici i dalje izrazili zabrinutost oko njezine zakonitosti, tvrdi Bloomberg.

Sredinom lipnja, Europska središnja banka istupila je protiv iznenadnog poreza, upozoravajući da bi to moglo potkopati povjerenje u euro kao globalnu valutu i naštetiti financijskoj stabilnosti.

U travnju je Europska komisija odlučila da države članice ne mogu odmah zaplijeniti zamrznutu rusku imovinu. EU i njezini saveznici zamrznuli su stotine milijardi eura ruskih središnjih banaka, kao i privatnu imovinu ubrzo nakon što je Moskva pokrenula svoju vojnu kampanju protiv Ukrajine u veljači 2022. Ruski dužnosnici više su puta opisali svaku zapljenu imovine zemlje kao krađu, koja je nezakonita prema međunarodnom pravu.