EU bi trebala nametnuti protu-sankcije američkim dužnosnicima koji žele sankcionirati europske tvrtke, izjavljuje bivši francuski izaslanik u Washingtonu

Bivši francuski veleposlanik u SAD-u pozvao je Bruxelles na razmatranje nametanja protumjera kao odgovor na izvan-teritorijalne sankcije Washingtona prema europskim tvrtkama, tvrdeći da je vrijeme za obranu interesa EU-a.

Pierre Vimont, francuski diplomat, koji je bio izaslanik u SAD-u od 2007. do 2010., rekao je u intervjuu da su izvan-teritorijalne sankcije postale “privilegirano oružje američke diplomacije” i da bi Europa trebala usvojiti novi “preventivni” pristup rješavanju ovakvih problema.

Prema Vimontu, u Europi raste bijes zbog pokušaja nametanja sankcija od strane Washingtona onima koji “ne slijede američku politiku u odnosu na Iran ili Rusiju.” Kao primjer, naveo je prijetnje i ograničenja koja je Washington uputio europskim tvrtkama uključenim u izgradnju projekta plinovoda Sjeverni tok 2 s Rusijom. Jednom kada bude završen, iz Njemačke bi svake godine taj plinovod pumpao 55 milijardi kubičnih metara prirodnog plina i to po nižoj cijeni od plina kojeg tankeri izvoze iz SAD-a.

Vimont nije jedini koji poziva na čvršći europski odgovor na američke sankcije. Njegov je intervju nastao je u vrijeme kada je Institut Jacques Delors, trust mozgova koji poziva na ujedinjenu i asertivnu Europu, a čiji je Vimont član, objavio izvješće u kojem se preporučuje odbijanje američkih sankcija na cijelom kontinentu.

Europski čelnici, preporučuje se u izvješću, ne bi trebali misliti da će SAD biti prilagodljiviji njihovim zahtjevima pod predsjednikom Joeom Bidenom. “To se neće dogoditi, jer bi to značilo da bi SAD odustale od svojih izvan-teritorijalnih namjera,” navodi se. Uz to, izvješće opisuje sankcije kao “vanjskopolitičko oružje” po izboru Kongresa, bez obzira na to tko predsjedava u Bijeloj kući.

The latest publication of the three #Delors sisters is out.@PascalLAMYPPF, @LouisSchweitzer, @MarieHelene834, @genevieve_pons, @ted_knudsen, @elvirefabry, F. Fatah & P. Vimont discuss #USsanctions and #strategicautonomy. @DelorsInstitute @DelorsEurope https://t.co/TUQNMg89DV

— Jacques Delors Centre (@DelorsBerlin) March 22, 2021

Vimont i Institut Jacques Delors tvrde da bi čelnici EU-a prvo trebali poduzeti sveobuhvatnu studiju kako bi izračunali cijenu američkih sankcija nametnutih europskim tvrtkama. Vimont je napomenuo da su tvrtke poput francuskog Renaulta i Totala teško pogođene jednostranim ekonomskim ratom Washingtona protiv Teherana, ali da nikada nije bilo ispravne procjene kako su ove mjere utjecale na europske tvrtke koje su jako uložile u zemlju.

Europa bi tada trebala odgovoriti “uzvratnim protumjerama”, tvrde i Vimont i Institut. Te mjere mogu uključivati zabranu putovanja američkim dužnosnicima u Europu, blokiranje američkih banaka uključenih u provođenje sankcija, pa čak i zamrzavanje i oduzimanje američke imovine, kako bi se nadoknadili gubici europskih tvrtki.

Diplomat je napomenuo da bi trebalo izraditi zakonodavstvo kako bi se Bruxellesu omogućilo korištenje takvih protumjera, ali da je jednako važno, da Europa treba imati “hrabrosti” za uzvraćanje udarca Washingtonu. To bi predstavljalo veliku promjenu u stavu iz Europe, no to je promjena koju je Vimont spreman prihvatiti, a trgovinske carine u stilu Donalda Trumpa predložene su kao drugi alat u diplomatskom arsenalu Starog kontinenta. Takav bi merkantilizam bio anatema za mnoge čelnike EU-a, ali izvještaj Instituta poziva na njihovu upotrebu kao “simetrični” i “proporcionalni” odgovor na američke sankcije.

Izvještaj navodi Kinu kao slučaj na kojem Europa može učiti. Peking je u siječnju donio nova pravila kojima zabranjuje kineskim tvrtkama poštivanje američkih sankcija drugim zemljama. Nadalje nova pravila su dopustila tim tvrtkama podnošenje tužbi protiv svojih konkurenata koji se pokoravaju sankcijama. Slično zakonodavstvo postoji u EU od 1990-ih, ali se u velikoj mjeri pokazalo neučinkovitim, jer tvrtke u konačnici završavaju između kazne iz Washingtona ili kazne iz Bruxellesa. S obzirom na to da se prema zakonu rijetko postupalo, tvrtke se obično odluče držati onoga što kaže Washington.

Suprotstavljanje SAD-u stvar je “političke volje”, zaključuje se u izvješću Instituta, dodajući da bi funkcionirajući sustav protu-sankcija bio prvi pravi ispit EU-ove “strateške autonomije.”

Međutim, dok Vimont i njegovi kolege s Instituta Jacques Delors iza svojih stolova izgovaraju potporu ujedinjenoj i asertivnoj Europi, nejasno je postoji li ujedinjenje i snaga za takve postupke na Starom kontinentu.

“Od vitalne je važnosti da naša Europa pronađe načine i sredstva koja bi joj pomogla da se može sama osloniti na sebe, umjesto da ovisi o drugima u svakom području; tehnološkom, zdravstvenom, geopolitičkom, kao i da može surađivati s onime koga odabere”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog studenog, obećavajući da će se zalagati za autonomiju i neovisnost EU-a. U telefonskom pozivu kojeg je obavio s Bidenom u siječnju, Macron je novom američkom predsjedniku rekao da “suradnja ne može biti sinonim ovisnosti.”

Međutim, Macron je jedan od 27 čelnika EU-a, a Vimont jedan od tisuću komentatora. Bilo da oni predstavljaju prethodnicu novog pokreta ili kratki ispad protiv statusa quo kojim dominiraju SAD, neizvjesno je kako će se sve ovo završiti.