EU i antiruske sankcije – Najveći gubitnici Cipar, Grčka i Hrvatska

Antiruske sankcije su zemlje EU od 2014. godine službeno koštale više od 30 milijardi eura, stoji u izvješću Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).

Od uvođenja restriktivnih mjera, opskrba europske robe u Rusiju je pala za gotovo 16 posto godišnje, a 40 posto od ovog pada je bilo posljedica sankcija. Zbog ovih mjera je Rusija prestala biti četvrti po veličini trgovinski partner EU i preselila se na peto mjesto.

U 2013. godini je izvoz EU u Rusiju dosegnuo vrijednost 120 milijardi eura, a 2016. godine je pao na 72 milijarde eura, kažu stručnjaci. Prema procjenama koje je objavio WIFO, u razdoblju od 2014. do 2016. su gubici Europske unije iznosili 30 milijardi eura.

Tijekom tog razdoblja je trgovinskim ograničenjima posebno pogođen Cipar, čiji je izvoz u Rusiju pao za 35 posto, Grčki izvoz je pao za 23 posto i Hrvatski 21 posto. Najosjetljiviji učinak sankcija je zabilježen bio je 2014. godine, kažu stručnjaci.

Prema Ujedinjenim narodima, sankcije protiv Rusije ekonomiju Europske unije koštaju 3,2 milijarde dolara mjesečno.

Ruska je ekonomija u tri godine u poslovanju s EU izgubila 55 milijardi dolara, ali se okrenula rastućem istočnom tržištu i ove godine je službeno izašla iz recesije, a inflaciju smanjila na 3%.

”Ove godine ruska je ekonomija, nakon dvije teške godine, ušla u novu fazu gospodarskog rasta i sada je stopa rasta BDP-a veća od 2%. Očekuje se 2,1% na godišnjoj razini, a inflacija je pala na 3%. Zlato i devizne rezerve također rastu i trenutno iznose 427 milijardi dolara, a nova faza gospodarskog rasta, prema našim procjenama, bit će dugoročne naravi. Sporazum o smanjenju proizvodnje nafte, u kojemu su Rusija i Saudijska Arabija ključni sudionici, pomogla je stabilizirati situaciju, ali je volatilnost cijena nafte i dalje ostao čimbenik rizika, tako da smo ove godine uveli novu konstrukciju pravila kako bi se smanjio utjecaj volatilnosti cijena nafte na gospodarstvo. Ministarstvo financija kupuje valutu na domaćem tržištu kako bi povuklo dodatne prihode od nafte i plina po sniženoj cijeni od 40 dolara po barelu. U Rusiji su proračun i platna bilanca stabilni s cijenom nafte od 40 dolara po barelu“, rekao ministar gospodarskog razvoja Maksim Oreškin.

Niz zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i EU, od ožujka 2014. su, korak po korak, nametnule sankcije protiv Rusije. Svoju odluku pravdaju situacijom na istoku Ukrajine i ujedinjenjem Krima s Ruskom Federacijom, a njihovo otkazivanje je kasnije povezano s provedbom Sporazuma iz Minska, od kojeg je Kijev novim ”Zakonom o reintegraciji’‘ de facto odustao. Kao odgovor je Rusija u kolovozu 2014. nametnula embargo na uvoz hrane. Za sada ruski embargo vrijedi do 31. prosinca 2017. i može se produžiti, što će biti učinjeno sve dok su na snazi i sankcije Washingtona, Bruxellesa i još nekoliko zemalja koje su se priklonile ovoj politici.