EU je umorna od baltičkih država: “Morate naučiti živjeti od vlastitih sredstava”

Zbog smanjenja pomoći iz EU se baltičke zemlje moraju pripremiti na život u okviru vlastitih sredstava. Iznos potpore Bruxellesa Estoniji se do 2021. godine može smanjiti za 40%.

Rigorozno smanjenje pomoći EU će najviše pogoditi poljoprivredne proizvođače i infrastrukturne projekte, kažu stručnjaci. U bliskoj budućnosti će zemlje u baltičkoj regiji morati rezati socijalnu potrošnju i podići poreze.

Zbog smanjenja iznosa potpore Europske unije baltičke zemlje razmišljaju o potrebnim reformama. U proljeće 2019. će Velika Britanija konačno izaći iz EU. Nakon toga će se usvojiti novi sedmogodišnji proračun Europske unije i financiranje istočne Europe iz europskih fondova bit će znatno smanjeno.

Posljedica novih okolnosti je da se subvencije EU za Estoniju do 2021. mogu smanjiti za ukupno 40%, što je oko 1,5 milijardi eura. Prema godišnjem izvješću Državnog ureda za reviziju Estonije, koje je poslano u parlament, smanjenje financiranja Estonije se očekuje već 2019.

“Stabilna država mora funkcionirati s novcem kojeg može zaraditi vlastitim rukama i mozgovima”, rekao je državni revizor Alar Karis, pozivajući da se preostalo vrijeme iskoristi za provedbu potrebnih reformi u gospodarstvu.

Prema Državnom uredu za reviziju je EU za Estoniju od 2014. do 2020. godine osigurala subvencije u ukupnom iznosu od 4,4 milijardi eura. 3,5 milijarde eura od tih sredstava su potpora za razvoj obrazovanja, poslovanja, transporta, informacijskog društva i drugih manjih stavki, a 900 milijuna eura je pomoć poljoprivredi i ribarstvu.

Ranije su slično izjavili dužnosnici Latvije. Ministarstvo financija zemlje je priopćilo kako će od 2021. godine iz proračuna EU dobiti znatno manje sredstava i subvencije će biti smanjene za 17%.

Ministarstvo financija ovaj scenarij smatra najvjerojatnijim. Istovremeno, “rezanje” pomoć EU može biti čak i veće. Pesimistički scenarij predviđa smanjenje subvencija od 20 do 30%. U okviru programa EU 2014. -2020. bi Latvija trebala dobiti 4,4 milijarde eura.

Istovremeno, kako bi se nadoknadio iznos zbog smanjenja pomoći zemlji, moraju se provesti reforme. O kakvim je reformama riječ dovoljno se sjetiti zemalja koje su ih morale provesti kako bi prebrodile “strukturnu krizu”. One uglavnom podrazumijevaju rezove u javnoj potrošnji, smanjenje plaća i mirovina, otkaze u javnom sektoru, povećanje cijena komunalnih usluga i privatizaciju strateških poduzeća i dobara. Neke su zemlje morale provesti sve ove mjere, neke djelomično, u manjoj ili većoj mjeri, ali je recept “strukturnih reformi” taj, što najavljuju i dužnosnici Latvije.

“Rezultat porezne reforme će biti da će volumen javnih investicija narasti do te mjere da će ne samo nadoknaditi, nego i premašiti iznos gubitka europskog financiranja”, rekao je Nil Sakss, predstavnik Ministarstva financija Latvije.

Očekuje se i značajno smanjenje subvencija Litvi. Nedavno je na konferenciji za novinare predsjednik parlamentarnog Odbora za proračun i financije Stasys Jakeliūnas rekao “kako se Litva treba pripremiti da se u novom proračunu Europske unije u 2020. godini mogu značajno smanjiti europske subvencije.

Prema njegovim procjenama, pomoć Europske unije Litvi se može se smanjiti za 10 do 15%. Litva bi u obliku potpore iz EU do 2021. trebala dobiti 12,6 milijardi eura.

Neka područja gospodarstva zemlje, poput sektora graditeljstva i informacijske tehnologije, doslovno ovise o fondovima EU, rekao je Stasys Jakeliūnas.

Baltičke zemlje su jedne su od najvećih primatelja pomoći EU i smanjenje subvencija iz Bruxellesa će ozbiljno pogoditi bivše gospodarske “baltičke tigrove”, kažu stručnjaci.

“Ako pogledate prihode Estonije za proteklu godinu, koji su iznosili 8,58 milijardi eura, ukupni iznos prihoda od inozemnih izvora je iznosio više od 600 milijuna eura ili više od 7%, što je  značajan iznos koji će se smanjiti. Osim toga, sva pomoć Europske unije Estoniji, koja u tom smislu nije iznimka, u pravilu je usmjerena na programe i novac vlasti zemlje “ne dobivaju u ruke”. To su programi za razvoj obrazovanja, informatičke tehnologije i informacijskog društva, potpora poljoprivredi i poduzetništvu, itd. Tako će, nakon drastičnog smanjenja ili ukidanja potpore, ta područja izgubiti europske povlaštene uvjete”, kaže stručnjak za ekonomskih i društvenih znanosti Boris Pivovar.

Yaroslav Lissovolik, glavni ekonomist Euroazijske razvojne banke, kaže “kako se potpore EU, koje u ukupnom iznosu doprinose ostvarenju nekoliko postotaka BDP-a, ovisno o kojoj je baltičkoj zemlji riječ, doživljavaju kao podrška i njihov gubitak će biti vrlo bolan”.

“Naravno, to nije 10% BDP-a, ali je vrlo značajan doprinos gospodarskom rastu”, ističu stručnjaci.

Žrtve Brexita

“Želja Bruxellesa iz brojnih razloga je da baltičke narode nauči kako da žive s vlastitim sredstvima. Unatoč činjenici da su baltičke zemlje već primile dovoljno velike količine sredstava iz EU, jaz između bogatih i siromašnih nije smanjen”, kaže analitičar agencije “Freedom Finance” Bogdan Zvarich.

“Jednom ipak treba započeti proces smanjivanja količine dodijeljenih sredstava. Sada, nakon povlačenja Velike Britanije iz EU, nezadovoljstvo zemalja donatora se intenziviralo, jer je i iznos prihoda smanjen. Osim toga, u posljednje vrijeme su se znatno povećali izdaci proračuna EU za integraciju izbjeglica, a val dolaska traje proteklih nekoliko godina. Zbog toga, umjesto da se držimo ideje podizanja gospodarstava koja zaostaju na paneuropsku razinu, na službenim sastancima u EU se sve više čuje o konceptu Europe “različitih brzina”, kaže analitičar Finama Aleksej Korenev.

S druge strane, stručnjaci tvrde kako smanjenje iznosa subvencija iz EU neće ugroziti stabilnost baltičkih zemalja, nego će im pomoći da žive od vlastitih sredstava.

Na primjer, nakon što se smanje potpore iz EU, značajno će se smanjiti troškovi za infrastrukturne projekte od kojih su neki ranije iz Bruxellesa bili financirani s 80% od ukupnog iznosa. Moguće je da u zemljama Baltika uskoro uopće neće biti takvih projekata.

Osim toga, Estonija sada traži sredstva za potporu poljoprivrednim proizvođačima, jer bez subvencija, posebice uzimajući u obzir režim sankcija i ruskih protumjera, estonski poljoprivrednici u sadašnjim uvjetima teško mogu preživjeti.

Općenito, bez podrške EU određeni sektori poljoprivrede u baltičkim zemljama jednostavno mogu nestati. Zbog ekonomske neizvjesnosti i bliskosti takvog tržišta kao i Rusija, koje je baltičkim proizvođačima nedostupno.

Yaroslav Lissovolik smatra kako je “život s vlastitim sredstvima” u baltičkim zemljama bez poreznih reformi gotovo nemoguć i da će trebati uvesti nove poreze i povećati postojeće.

“Osim toga, bit će potrebno smanjiti proračunsku potrošnju. To može biti smanjenje u jednom smjeru, primjerice, socijalne potrošnje, ili čak smanjenje potrošnje u većini proračunskih stavki”, predviđa stručnjak.