Kao što smo izvijestili, Danske vlasti izdale su dozvolu za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2, prenose RIA Novosti pozivajući se na poruku Kraljevske agencije za energetiku (DEA).
Pojašnjeno je da je operator plinovoda „Nord Stream 2 AG“ dobio dokumente za izgradnju dijela u danskom epikontinentalnom pasu jugoistočno od Bornholma u Baltičkom moru.
Dokumenti su u skladu s danskim pravom i obvezama zemlje prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu.
Projekt Sjeverni tok 2 uključuje izgradnju dva cjevovoda plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara plina godišnje od ruske obale preko Baltičkog mora do Njemačke.
Kao što je početkom listopada napomenuo ruski ministar energije Aleksandar Novak, oko 83% plinovoda je već položeno.
Izgradnja bi trebala biti završena ove godine, a radove izvodi konzorcij Nord Stream 2 AG. Gazpromovi europski partneri u projektu su njemački Uniper i Wintershall, austrijski OMV, francuski Engie i anglonizozemski Shell. Gazpromovi partneri financirat će 50% projekta, a ostatak ruska državna tvrtka.
Naftovod će proći kroz vodno područje ili ekskluzivne gospodarske zone Rusije, Finske, Švedske, Njemačke i Danske, koja je i dalje jedina zemlja koja nije izdala dozvolu.
Početkom listopada je Danska uklonila politička pitanja zbog postavljanja plinovoda, a posao se zadržao samo na administrativnoj razini.
Sada treba kroz danske vode položiti dionicu od 139 kilometara. Izgradnja uključuje polaganje cijevi i radove na dnu. Ranije su u Gazpromu rekli da im za izgradnju ostatka plinovoda treba najviše pet tjedana. To znači da će plinovod biti izgrađen u roku i profunkcionirati na vrijeme, kako je predviđeno, na Novu godinu 2020.
“Uvjeren sam da ne trebamo razgovarati o bilo kakvim alternativnim pravcima u Sjevernom toku 2, jer, kao što sam čuo od kolega iz našeg projekta, imamo dobre šanse da dobijemo dozvolu u Danskoj”, rekao je ranije Rainer Seele, predstavnika austrijske kompanije OMV.
Njemačka i Austrija podržavaju projekt zbog interesa za pouzdanom opskrbom gorivom.
S druge strane, Litva, Latvija i Poljska kritiziraju Sjeverni tok 2, smatrajući ga politički motiviranim projektom. Uz to, protivi mu se i Ukrajina koja će vjerojatno izgubiti status tranzitnog plinskog teritorija, ali i Sjedinjene Države koje Europu žele opskrbljivati svojim ukapljenim prirodnim plinom.
Moskva je više puta napominjala da je Sjeverni tok 2 projekt isključivo gospodarske naravi.
Odluka Danske dolazi nekoliko dana nakon što je odobrila polaganje Baltičkog toka, plinovoda koji će, jednom kada bude izgrađen, povezivati Poljsku i Norvešku. Zanimljivo je da se dva plinovoda, Baltički tok i Sjeverni tok 2, praktično sijeku na dnu Baltičkog mora, iako je kapacitet poljskog plinovoda kudikamo manji i njegova godišnja propusnost će biti 10 milijardi kubnih metara godišnje.
Puno važnije od toga je da odluka Danske dolazi u vrijeme kada Moskva i Kijev moraju produžiti ugovor o tranzitu preko ukrajinskog teritorija. Čak i odugovlačenje Kopenhagena za nekoliko tjedana bi u pregovorima dalo priliku Kijevu da prisiljava Gazprom na nepovoljne uvjete ugovora. Alternativa nepotpisivanju ugovora u tim uvjetima je manjak opskrbe plinom zemalja Europe unije i zimskom periodu. Čini se Danci nisu htjeli riskirati i testirati koliko je čvrst stav Gazproma pred ucjenama ukrajinskog operatera. Na kraju su donijeli razumnu odluku kojom Europljanima jamče energetsku sigurnost. Naime, ugovor Gazproma s ukrajinskim operaterom istječe u ponoć 31. prosinca ove godine i još nije produžen.
Naime, prije pet dana je ukrajinski Naftogaz izjavio kako je Gazprom dužan koristiti plinski tranzitni sustav Ukrajine.
„Točno, 2020. Rusija će i dalje slati plin preko Ukrajine, uzimajući u obzir svoje obveze prema kupcima poput Mađarske i drugih zemalja koje ovise o tom sustavu, ali ukrajinska strana mora promijeniti retoriku kako bi došla do „konstruktivnog rješenja problema i dovršetka sporova“, rekao je ukrajinski politolog i ekonomist Aleksandar Dudčak.
Tako je odgovorio na izjavu zamjenika predsjedatelja Narodne banke Ukrajine Dmitrija Sologuba da će Rusija „morati “ pumpati plin u ukrajinski plinski transportni sustav.
“Nitko ne kaže da Rusija neće ili ne želi pumpati plin. Ali Ukrajina nema pravo zaustaviti tranzit na svom teritoriju. Za nju će zaustavljanje tranzita biti snažan udarac za cijelo gospodarstvo “, citirao je Dudčak.
Tu je i problem održavanja ukrajinskog sustava, što je do 2014. uglavnom financirao i radio Gazprom. Ruska strana više to ne želi raditi i traži da se Kijev sam pobrine da njegov tranzitni sustav bude funkcionalan. Osim toga, problemi su nastajali i kada su Ukrajinci uzimali plin iz plinovoda Družba namijenjen drugim zemljama ili praznili skladišta tako da pritisak nije bio dovoljan za isporuke do Mađarske, Slovačke i Češke.
Zbog svega ovog, te zahtjeva Kijeva da se Gazprom ugovorom obveže za tranzit preko Ukrajine sljedećih pet godina, Rusija, Ukrajina i EU su 28. listopada u Bruxellesu održali hitan sastanak, nakon kojeg je EU gotovo sigurno sugerirala Danskoj da se ne poigrava s energetskom sigurnosti, jer Rusija neće pristati na ultimatume Kijeva.
Rusija će i dalje preko Ukrajine slati plin koji je ugovoren za isporuku Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i drugima, ali bez dugoročnog ugovora i uz jamstva da ruski plin neće „nestajati“ na putu kroz Ukrajinu. Kijev sada nema nikakvih aduta da ucjenjuje Gazprom, iako je, kao što smo rekli, bilo moguće i da ruska tvrtka ne koristi ukrajinski tranzitni sustav za dodatne isporuke, bez obzira na sudbinu Sjevernog toka 2. U tom slučaju je za mnoge u Europi zima mogla biti duga i hladna, a to je rizik kojem se EU nije htjela izložiti, uz svu „ljubav“ prema Ukrajini i tamošnjoj „demokraciji“.
U trenutnim okolnostima je Moskva može obećati upumpavanje od 40 do 60 milijardi kubnih metara samo za 2020. godinu, a nakon toga je Gazprom rekao da će potpisati ugovor za mnogo manju količinu tranzita od 15 do 30 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Rusija je spremna raditi u skladu s europskim zakonodavstvom, ali odvajanje poslova transporta plina u zasebno poduzeće od Naftogaza kasni i postoji rizik da se to ne učini na vrijeme, do početka 2020. godine. Stoga je, kao rezervnu opciju, prije danskog zelenog svjetla za Sjeverni tok 2, Rusija bila spremna produljiti trenutni tranzitni sporazum s Ukrajinom za 2020. godinu, ali uz promjenom nekih svojih uvjeta.
Sada se situacija radikalno mijenja i vjerojatno će u sljedećim satima ili danima stići ljutita reakcija ukrajinskih vlasti.
FOTO: Plinovod Družba i južni ogranak za Mađarsku, Slovačku i Češku
Ukrajinci još nisu skužili šta znači ona:
”… Drugi jebu, a ti se Muzafere kupaj…! ”
I Juzni tok se ubrzano gradi. A ko ce namiriti manjak u ukrajinskom budzetu? Tramp ili Brisel?
Mislim da će nakon otvaranja plinovoda Sjeverni tok 2 i zaobilaženja Ukrajine autor jednostavno kolabirati od sreće. Po njegovim tekstovima ispada da je Ukrajina kolonija gubavaca i pod-ljudi koji ne zaslužuju ništa osim nesreće. Ne razumijem toliku količinu gnjeva, da ne kažem mržnje i prezira prema tom narodu – znam da će sad krenuti bujica da se tu radi o vlasti, da su Ukrajinci nacisti, da su zaslužili sve što ih je snašlo, da uživam u dobivanju minusa i negativnim komentarima. Može li autor prihvatiti činjenicu da velika većina Ukrajinaca jednostavno ne žele biti s “braćom Rusima”?
Vrijednost Norveskog drzavnog fonda Global dosegnuo je cifru od 10.000 milijardi kruna, sto znaci iznos od preko 200 hiljada US dolara po stanovniku ove naftom bogate zemlje.Global je generacijski mirovinski fond u koji se uplacuje dio zarade koju Norveska zaradi od prodaje naftnih derivata.
Europska unija kao najveci kupac ruskog plina bi trebala inzistirati na tome, da Ruska vlada odnosno tvrtke poput Gazproma, otvore racun na koji ce se automatski po placanju plina dio sredstava uplacivati u Ruski mirovinski fond.Na taj nacin bi smanjili enormno bogacenje ruskih oligarha i politickih kasti a ruskom penzioneru osigurali kakvu takvu egzistenciju.
Uskoro će proraditi i Snaga Sibira i ako vi budu hebali ruse SAV plin mogu kinezima slat. jewropa nije htjela riskirati iz razloga što nema od kuda nabaviti manjak plina za ogromno tržište osim iz Rusije.
Sto znaci da cemo ove zime, gas dobijati ili iz Njemacke, il’ cemo duvati u prste… 🙂
Jos nije vrjeme za radovanje. Sada sve pravne osobe mogu u sljedece 4 sedmice zalbu na ovu odluku da podnesu. Onda ce sudovi to da pogledaju. Drugim rjecima 31.12.2019 sjeverni tok nece bit gotov.
Nadam se kad se plin bude preko Njemacke slao za Dansku da Rusi stave 100 Eura na svaki M3.
EU ne može prosperirati brez Rusije. To je valja sad svima jasno.
Svi će se spojit na plinovod osim glupave Hrvatske.
Hrvatska će kupovat skupi LNG od glupih amera.
Hrvatska, zemlja gdje vladaju izdajnici i glupani, zemlja bez budučnosti i ikakve perspektive.
Bilo bi zanimljivo čuti mišljenje ukrajinskih ekstremista što oni misle o svemu i kojim sredstvima će zaprijetiti Rusiji.
Zanimljivo kako je aneksija Krima Njemcima nevazna kada je o njihovim interesima rijec… Sto bi dao da u HR imamo bar jednog politicara kome je sudbina zemlje vaznija od osobnih interesa.
Ukrajinci su najgluplji narod na svetu, pri tom veoma obrazovan do 2014.! Trpe saku nacista-banderasa na vlasti koji ce ih dovesti do istrebljenja! Dok ih ne okace na bandere nece im biti bolje! Druga opcija je da se svi kolektivno isele u zapadnu Evropu i da traze milost tamo! Nemaju mnogo ni vremena ni izbora!