EU nije zadovoljna Bidenovom politikom prema Evropi i sankcijama Sjevernom toku 2

Zemlje EU izražavaju nadu da će se pristup Washingtona radu sa evropskim saveznicima promijeniti odlaskom Donalda Trumpa, optužujući ga za pogoršanje veza između NATO partnera. Međutim, izvještaji medija sugerišu da se malo toga promijenilo, uprkos Bidenovim obećanjima da je to suprotno.

Evropa, posebno Njemačka, nije zadovoljna smjerom koji je nova administracija u Washingtonu vodila u odnosu na EU, naveo je njemački list Der Tagesspiegel, pozivajući se na niz incidenata koji sugerišu da Washington nije u potpunosti napustio strategiju koja uključuje jednostrane akcije. Prema novinama, američka odluka da održe mirovnu konferenciju o Avganistanu u Turskoj, koja je donijeta bez konsultacija sa EU, bila je prvi pokazatelj da će Biden krenuti stopama Trumpove administracije kada su u pitanju veze sa Evropom. Saopštenje je stiglo neposredno uoči sastanka američkog državnog sekretara Anthony Blinkena i njemačkog ministra spoljnih poslova Heiko Maasa, a Berlin je o inicijativi saznao iz medija.

Avganistanska mirovna konferencija mogla bi značiti da SAD ipak planiraju da se povuku iz dvodecenijskog rata, dok su početni znakovi koje je slala Bidenova administracija nagovještavali barem privremeni boravak. Potonji je podstakao Berlin da izda jednogodišnje produženje raspoređivanja trupa Bundesvera u Avganistanu usred nade da će obećanje NATO-a “zajedno ulazimo, zajedno izlazimo” biti ispunjeno pod novim predsjednikom SAD, objašnjava list.

Nema milosti za Sjeverni tok 2

Drugi događaj koji je uznemirio Berlin, navodi Der Tagesspiegel, bila je Blinkenova najava da Washington i dalje ne planira da ukine sankcije na gasovod Sjeverni tok 2 i upozorenje da bi sva preduzeća koja su uključena u njegovu izgradnju mogla patiti. Američki diplomata dao je izjavu odmah nakon sastanka sa njemačkim kolegom i, naravno, nije bila koordinirana sa Berlinom, rekao je list.

„To je bilo upravo ono što je Trump uvijek prijetio da će učiniti. Čak i njemački protivnici gasovoda snažno se protive ekstrateritorijalnim američkim sankcijama“, primjetio je Der Tagesspiegel.

Novine tvrde da je Berlin prije izjave Blinkena planirao mirno riješiti pitanje gasovoda u privatnim razgovorima s Washingtonom. Prethodni izvještaji medija sugerisali su da Njemačka privatno nudi SAD da pruži dodatnu pomoć Ukrajini, za koju Washington strahuje da bi mogla da pati zbog završetka Sjevernog toka 2.

Međutim, ne smatraju svi političari EU da pitanje treba riješiti u pregovorima iza kulisa. Francuska evroparlamentarka Matilda Androuet naglasila je nedostatak akcije Brisela da odgovori na ekstrateritorijalne američke sankcije. Naglasila je da Bijela kuća krši međunarodno pravo i da evropska preduzeća trpe zbog akcija Washingtona, koje je nazvala “napadom” na ekonomske interese i suverenitet EU.

SAD još od Tumpove administracije tvrde da će Sjeverni tok 2, zajednički projekat ruskog Gasproma i energetskih giganata EU, potkopati evropsku energetsku sigurnost i učiniti kontinent zavisnim od moskovskog gasa. Washington takođe navodi da će Kremlj upotrijebiti novi gasovod da oduzme Ukrajini takse za tranzit gasa ključne za njenu ekonomiju. I evropske države i Rusija su više puta odbacile navode Washingtona, ali do sada se američka retorika nije promijenila pod Bidenovom administracijom.

Međutim, on je vezan odlukama Kongresa koji je prošle godine usvojio dvostranački zakon kojim se Bijeloj kući nalaže da uvede nove sankcije gasovodu u pokušaju da zaustavi njegovu izgradnju i pokretanje. Nejasno je da li je Bidenov tim preduzeo bilo kakav napor da lobira za preokret u pristupu, uprkos tome što je državni sekretar Anthony Blinken više puta signalizirao da dolaze nove sankcije.