EU: Njemačka i Francuska prepiru se oko nuklearnog pitanja

Bruxelles mora djelovati na buduću europsku „zelenu taksonomiju“, koja uvjetuje pristup financiranju, a time i ulaganja, posebno u energetskom polju.

Berlin želi da nuklearna energija izbjegne bilo kakve subvencije, za razliku od Pariza. “Zelena taksonomija” odlučno je … nuklearno pitanje unutar Europske unije, čiji “zeleni pakt” želi postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine, odnosno “ravnotežu između emisija i apsorpcije ugljika iz atmosfere kroz izvore ugljika”. Lobiji i antinuklearne zemlje pokušavaju se nametnuti u stvaranju ove europske etikete, koja mora pružiti zajedničke standarde investitorima i privući privatni i javni kapital (putem državne i europske pomoći).

Međutim, nije tajna da se, uz udruge poput Greenpeacea, Berlin – koji također može računati na svog austrijskog saveznika o ovom pitanju – protivi tome da se nuklearna energija klasificira kao održiva energija u “zelenoj taksonomiji”.

Odbacujući atom, Njemačka je odabrala mješavinu električne energije uglavnom kombinirajući ugljen s isprekidanim energijama poput snage vjetra i fotonaponskih elementima. Iako je nuklearna energija s niskim udjelom ugljika (sa znanstvenog konsenzusa s ovog gledišta jedna od najčišćih za klimu, budući da gotovo ne proizvodi stakleničke plinove), europski nacrt objavljen u ožujku dao je razlog antinuklearnom uklanjanju energija atoma iz taksonomije, a time i pomagala.

Suočen s tom situacijom, Emmanuel Macron, potpomognut od sedam europskih zemalja (Mađarska, Poljska, Češka, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), poslao je 19. ožujka pismo Europskoj komisiji izražavajući zabrinutost zbog projekta taksonomije. Francuska doista više od 70 % ovisi o nuklearnoj energiji za proizvodnju električne energije. Pa čak i ako predsjednik namjerava smanjiti tu brojku na 50 % do 2035. godine, nema sumnje da će se morati graditi novi reaktori kako bi se postupno zamijenili oni najstariji, što zahtijeva masovna ulaganja.

“Hitni je poziv da se osiguraju jednaki uvjeti za nuklearnu energiju u EU, bez isključivanja iz klimatskih i energetskih politika i koristi”, navodi se u tekstu objavljenom na web stranici poljske vlade, jednog od pariških saveznika u Europskoj uniji. Poljska, koja također uvelike ovisi o ugljenu, računa da će nuklearna energija smanjiti svoje emisije. Izbor je utoliko više strateški što zemlje poput Francuske omogućuju da imaju jednu od najjeftinijih struja na svijetu.

Potpisnici posebno zahtijevaju “da europska energetska i klimatska politika podupiru sve putove ka klimatskoj neutralnosti, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti”. Oni također ističu “bitni doprinos [nuklearnog materijala] u borbi protiv klimatskih promjena” i vide ga kao sredstvo podrške razvoju obnovljivih izvora energije i vodika, ne zaboravljajući pritom stvorena radna mjesta.

Znanstvenici koje je imenovala EU slažu se s nuklearnom energijom…

Nakon objave ovog pisma, drama: Europski stručnjaci objavili su izvješće u kojem se zalažu za uključivanje nuklearne energije na popis „održivih“ ulaganja prihvatljivih za klimu. Europska je komisija zapravo naložila svojoj znanstvenoj službi (Zajedničko istraživačko središte, JRC) da utvrdi može li atom integrirati svoj popis (taksonomiju) energija koje se smatraju vrlinskim i za klimu i za okoliš, što će vjerojatno ”olakšati financiranje”.

U svom najnovijem izvješću stručnjaci JRC-a stoga smatraju da “nijedna analiza ne pruža znanstveni dokaz da nuklearna energija šteti ljudskom zdravlju ili okolišu više od ostalih energija” uključenih u spomenutu taksonomiju.

“Ako uzmemo u obzir neradiološke učinke, utjecaji nuklearne energije u osnovi su usporedivi s hidroelektričnom i obnovljivom energijom”, preciziraju. Što se tiče radioaktivnih učinaka, „mjere koje sprečavaju štetne utjecaje ili ograničavaju njihove posljedice mogu se uspostaviti, uz postojeće tehnologije, uz prihvatljive troškove“. Konačno, geološko sahranjivanje nuklearnog otpada prema njima je “prikladan i siguran način” za njegovu učinkovitu izolaciju.

…ali Bruxelles zahtijeva drugu znanstvenu studiju

U tom kontekstu, EU je 21. travnja predstavio svoje kriterije za “zelene” investicije, ne uključujući nuklearnu energiju, preferirajući odgoditi odluku o ovoj temi. “U tijeku je znanstvena procjena koja će biti dovršena ovog ljeta”, čime je odbijen europski povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis. Ova nova nuklearna procjena bit će predana stručnjacima za zaštitu od zračenja i odboru nadležnom za zdravlje i okoliš.

U sadašnjem stanju nuklearna energija podvrgava se više procjenama od takozvanih “obnovljivih” energija kao što su energija vjetra i fotonaponski sustavi, čiji je utjecaj na okoliš daleko od postizanja konsenzusa među znanstvenicima. Je li to znak da Berlin to sve kontrolira? Odgovor do kraja 2021. godine, kada EU želi dovršiti svoju „zelenu taksonomiju“.