Komisija EU odustaje od izbjegličkih kvota u pokušaju da umiri istočne države

Komesar EU Ylva Johansson rekla je da je tijelo promijenilo status onih koji dolaze preko Sredozemlja iz izbjeglica u ilegalne imigrante. Ona je rekla da se očekuje da će za dvije trećine pristiglih biti odbijeni zahtjevi za azil i da će biti deportovani.

Moćna komisija Evropske unije planira da ukine izbjegličke kvote koje su podijelile 27-člani blok i plati zemljama da ugoste migrante. Ali Charity Oxfam rekla je da prijedlozi Evropske komisije objavljeni u srijedu idu u prilog Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj, koje su se usprotivile politici kvota.

Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson rekla je da se situacija promijenila od 2015. godine kada je usvojen sistem kvota i ukazala na promjenu u smislu ružičastog pogleda na ilegalne imigrante iz Afrike i Bliskog istoka.

„Moramo se nositi sa stvarnom situacijom, a ne sa situacijom koju ljudi imaju u glavi“, rekla je. „Većina nisu izbjeglice: dvije trećine neregularnih dolazaka dobit će negativnu odluku.“

Johansson, švedska predstavnica u komisiji, rekla je da je 491.200 tražilaca azila obilježeno za deportaciju, ali je samo 29 odsto vraćeno u njihove matične zemlje. „Stopostotni povratak možda nije izvodiv“, rekla je, ali ovdje ima „značajnog prostora za poboljšanje“.

Planovi takođe uključuju isplate zemljama domaćinima od 10.000 eura za svakog odraslog izbjeglicu koga prime, iako je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) 2017. godine rekla da bi stvarni troškovi gostoprimstva mogli biti mnogo veći. Oxfam je optužila komisiju da umiruje istočnoevropske države. „Komisija se priklonila pritisku vlada članica EU čiji je jedini cilj smanjiti broj ljudi kojima je odobrena zaštita u Evropi“, rekla je šefica EU kancelarije Marissa Ryan.

Prijedlozi bi takođe ostavili Grčku, Italiju i Španiju da nastave snositi teret prihvata migranata koji dolaze iz sjeverne Afrike i Turske.

Zemlje koje ne žele da prihvate migrante mogu umjesto toga da plate za finansiranje prihvatnih centara u teško pogođenim mediteranskim zemljama. „Svako mora dati svoj doprinos solidarnosti“, rekla je Johansson.

Oni takođe mogu da se isprse za „povratničko sponzorstvo“ u zemlje porijekla migranata, rekla je ona, dodajući da je Švedska „mnogo uložila u Maroko i Avganistan“ kako bi ih podstakla da vrate neuspjele tražioce azila.

U aprilu ove godine Evropski sud pravde presudio je da su Češka, Mađarska i Poljska prekršile zakon EU kada su odbile da prihvate izbjegličke kvote koje je utvrdio Brisel. Prag je primio samo 12 migrnata, dok Budimpešta i Varšava nisu prihvatile nijednog.

Ranije ovog mjeseca holandski premijer Mark Rutte pitao je parlament svoje zemlje: “Možete li da uspostavite EU bez Mađarske i Poljske?” Rutte je govorio u raspravi o tome da pristup država članica EU do 750 milijardi eura vrijednog fonda za oporavak od koronavirusa zavisi od usmjeravanja briselske linije ka demokratskoj upravi i vladavini zakona.

Zapadnoevropske vlade su proteklih godina kritikovale poljsku konzervativnu vladu zbog zakona koji vladi omogućava da imenuje sudije – kao u SAD.

Mađarski premijer Viktor Orban nazvan je antisemitom nakon što je parlament njegove zemlje usvojio zakone koji kriminalizuju promociju i podršku ilegalnoj imigraciji, usmjerene na nevladine organizacije koje finansira jevrejski milijarder rođen u Mađarskoj George Soros.

Tenzije oko migranata rasplamsale su se i sa bivšom članicom EU  Velikom Britanijom ovog ljeta, jer je ponekad preko La Manchea svakodnevno prebacivano stotine ljudi iz kampova u sjevernoj Francuskoj.