EU proglašava fosilna goriva i nuklearnu energiju “zelenim” izvorima energije

Europska unija (EU) glasovala je za prozivanje ulaganja u plin i nuklearne elektrane kao “zelena” i “ekološki prihvatljiva”, zadajući smrtni udarac programu protiv fosilnih goriva koji je dugo pokušavao desetkovati Zapad.

EU je u srijedu odbacio pokušaje blokiranja zakona koji će plin i nuklearnu energiju upućivati na EU-ov pravilnik o “taksonomiji” iz 2023. Taj zakon, za koji je gotovo sigurno da će biti usvojen, omogućit će ulagačima označavanje i plasiranje ulaganja u te sektore kao u zelene.

“Glasovanje otvara put da prijedlog Europske unije postane zakon, osim ako se 20 od 27 država članica bloka ne odluči usprotiviti tom koraku, što se smatra vrlo malo vjerojatnim”, izvijestio je Reuters o glasovanju u EU.

“Od 639 prisutnih zastupnika, 328 se usprotivilo prijedlogu kojim se nastojalo blokirati prijedloge EU-a za plin i nuklearnu energiju.”

Europska komisija je navodno pozdravila rezultat, predloživši ova pravila još u veljači nakon više od godinu dana odgode i “intenzivnog lobiranja vlada i industrije”, objašnjavaju izvješća. “Dopunski delegirani akt pragmatičan je prijedlog kojim se osigurava da privatna ulaganja u plin i nuklearnu energiju, potrebna za našu energetsku tranziciju, ispunjavaju stroge kriterije”, objavila je šefica financijskih službi EU-a Mairead McGuinness.

Ili fosilna goriva ili gašenje svjetla nakon čega slijedi smrt: što želiš, Europo?

Budući da plin proizvodi puno manje emisija od ugljena, što Reuters opisuje kao “zagrijavanje planeta”, neke države EU-a spremne su priznati da je bolje proizvoditi ga i koristiti nego jednostavno otići u mrak zime, nakon što ruski uvoz presuši. Ne slaže se svaka država EU-a, naravno, a klimatski fanatici su izbezumljeni jer vide sva fosilna goriva kao najgoru stvar za planet i radije bi samo glasne, neugledne vjetrenjače posvuda i goleme farme solarnih panela, koje poružnjuju prirodni krajolik.

Nuklearna energija, u međuvremenu, ne proizvodi nikakve emisije, ali naličje je to što proizvodi puno radioaktivnog otpada, što je jednako loše za okoliš kada probije zaštitni okvir.

Većinom su zapadnoeuropske članice EU-a još uvijek zaglavljene u zabludi o vjetru i suncu, dok je Slovačka, na primjer, uzbuđena zbog povratka fosilnih goriva u kategoriju zelenih gdje i pripadaju.

“Ostat ćemo na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050.”, rekao je slovački premijer Eduard Heger, podržavajući taj potez.

S druge strane, Luksemburg i Austrija su ljuti zbog te odluke, obećavajući da će je osporiti na sudu.

“Nije ni vjerodostojan, ambiciozan ni utemeljen na znanju, ugrožava našu budućnost i više je nego neodgovoran”, jadikovala je austrijska ministrica za klimu Leonore Gewessler.

Greenpeace, ekološka ekstremistička skupina, također je kritičan prema uključivanju nafte i plina u zelenu kategoriju i obećao je pokrenuti pravni spor protiv toga.

“Ovo je loš signal ostatku svijeta koji bi mogao potkopati vodeću poziciju EU-a u klimatskim akcijama”, požalio se dalje Anders Schelde, glavni investicijski direktor danskog mirovinskog fonda Akademiker Pension. Čelnici industrije poput Ingberta Liebinga, generalnog direktora njemačkog lokalnog komunalnog udruženja VKU, pohvalili su glasanje u EU-u, nazvavši ga “važnim znakom uloge prirodnog plina kao mosta za postizanje klimatskih ciljeva”.

Još uvijek postoje standardi povezani s industrijom nafte i plina, samo da bude jasno. Plinska postrojenja, na primjer, moraju prijeći na plinove s niskim udjelom ugljika do 2035. godine, kao i zadovoljiti određena ograničenja emisija. Ali pod pretpostavkom da se zakon usvoji, plin i nafta se više neće smatrati “prljavim” i potpuno zabranjenim u Europi.