“EU promijenila pravila igre: Veći uvoz LNG-a od tradicionalnih plinskih izvora”

Apetit Evropske unije za tečnim prirodnim gasom (LNG) porastao je prošle godine dok se blok borio da nadoknadi izgubljene isporuke gasovoda iz Moskve, pokazuju podaci Energetskog instituta (EI).

Godišnji statistički pregled svjetske energetike od strane EI-a pokazao je da je evropski uvoz plina 2022. godine iznosio oko 151 milijardu kubnih metara, u poređenju sa 232 milijarde godinu dana ranije. Pad od 35% na godišnjem nivou je u suprotnosti sa uvozom LNG-a, koji je prošle godine skočio na 170 milijardi kubnih metara sa 108 milijardi godinu dana ranije. Da bi postigao taj nivo uvoza, 27-člani blok je morao da izgradi uvozne terminale za LNG.

Sukob u Ukrajini preokrenuo je “pretpostavke o snabdijevanju širom svijeta”, rekao je Nick Wayth, glavni izvršni direktor EI sa sjedištem u Londonu. Promene su „diktirale krizu cena i duboke pritiske na troškove života u mnogim ekonomijama“, objasnio je on.

EU je pojačala napore da smanji energetsku ovisnost o Rusiji početkom prošle godine u sklopu svoje politike sankcija, a već je zabranila Moskvu morske isporuke nafte i pridružila se zemljama G7 u postavljanju gornje granice cijene ruske nafte. Isporuke ruskog gasa u EU pale su na rekordno niske nivoe zbog sankcija povezanih s Ukrajinom i sabotaže gasovoda Sjeverni tok. Norveška je trenutno najveći pojedinačni dobavljač gasa za EU, navodi se u izvještaju EI.

Kako bi nadoknadio izgubljeni ruski gas iz gasovoda, blok je povećao uvoz LNG-a, uključujući i iz Rusije. Prema briselskom ekonomskom trustu mozgova Bruegel, 2022. godine uvoz LNG-a u EU iz Rusije dostigao je trogodišnji maksimum, na 19,2 milijarde kubnih metara.