Sa zabranom isporuke ruskih naftnih derivata koja se nazire, Evropska unija treba da pronađe alternativne izvore za budući uvoz goriva, što bi moglo biti prilično izazovno, prenosi Bloomberg.
Mediji su u petak naveli da bi tri nove rafinerije na Bliskom istoku mogle uvelike pomoći EU da zamijeni 600.000 barela ruskog dizela dnevno, ali su se one suočile s brojnim kašnjenjima. Nijedna od njih još nije u punom kapacitetu i moglo bi biti još više zastoja, navodi se u izvještaju.
„Da bi zamijenila ruske zalihe, Evropa se sve više okreće proizvođačima na Bliskom istoku“, rekli su klijentima analitičari JPMorgan Chasea.
Međutim, prema Ahmedu Mehdiju, analitičaru robe u Londonu u kompaniji Renaissance Energy Advisors, “projekti rafiniranja na Bliskom istoku podliježu kašnjenjima u puštanju u rad.” On je za Bloomberg rekao da “Evropa neće imati koristi od dodatnih buradi do kraja 2023.”
U izvještaju se navodi da se nove rafinerije nalaze u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Omanu.
Rafinerija Jazan kompanije Saudi Aramco na jugozapadu kraljevstva, koja je navodno dizajnirana za preradu 400.000 barela sirove nafte svaki dan, još uvijek se povećava. Morat će proizvoditi goriva koja ispunjavaju stroge evropske specifikacije o emisiji, prema konsultantskoj kući Vortexa. Objekat je također blizu granice ratom razorenog Jemena, što ga čini “posebno osjetljivim” na napade bespilotnih letjelica, upozorila je investitorsko-savjetodavna firma Greenmantle.
Druga bliskoistočna država, Kuvajt, ove godine planira petostruko povećati priliv dizela u EU na 50.000 barela dnevno i udvostručiti isporuke mlaznog goriva. To će uspjeti povećanjem proizvodnje u svojoj masivnoj rafineriji Al Zour od 615.000 barela dnevno, navodi se u izvještaju. Fabrika je konačno počela sa radom prošle godine, oko dve godine zakašnjenja. Državna energetska kompanija očekuje da će drugu od tri linije pokrenuti ovog mjeseca, a posljednju u aprilu.
U međuvremenu, Oman i Kuvajt navodno grade rafineriju od 230.000 barela dnevno u Duqmu na obali Indijskog okeana. Prvobitno se očekivalo da će objekat postati operativan 2020. godine, ali je to odgođeno do kasnije ove godine. “Većina trgovaca naftom koji pokrivaju Bliski istok ne očekuje prve isporuke barem do kraja 2023. godine”, napisao je Bloomberg.
Zabrana EU na sav uvoz rafinisanih goriva iz Rusije iz Rusije treba da stupi na snagu 5. februara nakon što dobije odobrenje svih 27 zemalja članica EU. Blok se bori da se dogovori oko gornje granice cijena ruskih naftnih derivata, a neke članice traže nižu gornju granicu.
Brisel je već u decembru zabranio uvoz morske sirove nafte iz Moskve. EU, zemlje G7 i Australija također su postavile gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu, koja blokira zapadne kompanije da pružaju osiguranje i druge usluge špediterima ruske nafte osim ako se teret ne kupi po ili ispod utvrđene cijene.
Sve je to dio plana.
Poslije plina, pšenice, raznim minerala sad dolazi strašenje s nestašicom derivata. Ajde dobro, smrzli smo se, umrli smo od gladi, industrija nam je kolabirala pa sad možemo ostati i bez derivata. Pa dokle Gojko. Sve ima svoju granicu.
čista propaganda. i projekcije. jer rusija želi pokorenu europu, kako bi ju lakše dobila na menađment. a rusiju voze isti koji voze ameriku. davamnebiprodavaliMUDAPODBUBREGE
Anglosaksonska prljava posla. EU čelnici kao i vođe europskih država nisu u službi svoga naroda već potplaćeni , korumpirani poslušnici koji rade u korist velikih a na štetu svoga naroda i države!
Da pojasnim: EU radi u korist SAD-a dok Plenković i njemu slični rade u korist EU što dođe na štetu vlastitom narodu!
ma brisel jede govna,uvode sankcije rusiji na naftu,da bi tu istu naftu kupili od indijaca po 5x večoj cijeni samo nas bunare dok oni masne pare kradu nam ispred očiju,treba ulovit uršulu i prebit je ko kvočku da se više nikad ne pojavi nigdje mater joj fašističku
Mene više zanima usporedba kolika je bila kupovna moč prosječne plaće prije 40 godina, a kolika danas? Baš bi bilo zanimljivo… 😛 😛