Dok promatraju stanje gospodarstava pogođenih koronavirusom i loše stanje američkog predsjednika Donalda Trumpa u anketama, mnogi će europski čelnici biti u iskušenju da podrže bilo koji plan za ispunjavanje cilja NATO-a u vezi s potrošnjom dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu. Ali Europljani se trebaju probuditi. Trump nije pouzdan saveznik, a šteta koju je nanio transatlantskom partnerstvu vjerojatno će se osjetiti kroz dulje vrijeme.
Trumpovo ”neprijateljstvo” prema NATO-u postalo je očigledno kada je za vrijeme svoje predsjedničke kampanje u pitanje doveo članak 5 o zajedničkom jamstvu za obranu. Sada znamo, na temelju sveobuhvatnih memoara prethodnog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, da je Trump bio spreman povući SAD iz NATO-a na summitu 2018.
Posljednjih tjedana Trump je bez upozorenja objavio da će SAD povući 9.500 vojnika; više od jedne četvrtine od sveukupnog broja od 34.500 vojnika koji su smješteni u Njemačkoj, jer njemačka vlada ne troši dovoljno na obranu. Potom je na konferenciji za tisak u Washingtonu, s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom Trump rekao da se veliki broj zemalja NATO-a ponaša “delinkventno” te je izjavio kako Europa iskorištava “ogromnu prednost Sjedinjenih Država u pogledu trgovine”.
Trump možda ne razumije kako NATO djeluje ili kolika je vrijednost SAD-a zbog stacioniranja postrojbi u Njemačkoj, ali istina je da SAD nose nerazmjerno veliki dio financijskog tereta zaštite Europe. Tijekom svog predsjedanja, Barack Obama također je optužio Europu za ”nedovoljna izdvajanja” za vlastitu obranu, iako je on bio puno više diplomatski nastrojen.
Samo je nekolicina europskih članica NATO-a ispunila cilj saveza na izdvajanje dva posto BDP-a na obranu u proteklih 20 godina, dok ih je SAD nadaleko premašio trošeći 3,1 do 4,9 posto. No, europski problem nije samo iznos koji troši na obranu, već i neučinkovitost te potrošnje: Europljani dobivaju previše sustava i premalo vojne sposobnosti za svoj novac.
Izvještaj Europske komisije za 2017. o europskoj obrani izvijestio je da su zemlje članice Europske unije upravljale sa 178 različitih glavnih oružanih sustava; Sjedinjene Države imale su samo 30. Države članice EU-a imaju 17 različitih vrsta glavnih borbenih tenkova; SAD ima jedan.
Ovo širenje oružanih sustava dovodi do visokih jediničnih troškova za kraće vrijeme proizvodnje i do nedostatka interoperabilnosti. A europska potrošnja nije usmjerena na to da se postrojbe mogu boriti kada je to potrebno. Europske članice NATO-a imaju gotovo 1,9 milijuna aktivnih vojnika, a američke 1,3 milijuna, dok Rusija ima oko 900.000. Ali vrlo malo europskih snaga može biti raspoređeno u slučaju krize.
Politički i ekonomski, ovo je loše vrijeme da se pokuša nagnati europske političare da ozbiljno razmišljaju o povećanju i racionalizaciji izdataka za obranu. Ekonomska prognoza EU za proljeće 2020. predviđa smanjenje realnog BDP-a od 7,4 posto ove godine, iako slijedi porast od 6,1 posto u 2021. godini.
Neki od najvećih europskih ulagača u obranu su u NATO-u, ali nisu članice EU-a. Ujedinjeno Kraljevstvo činilo je 16 posto rashoda za obranu u 2019. godini, što je objavio Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira. No, unatoč nekim ranim obećanjima, čini se da je Britanija izgubila interes za bilo kakvu institucionaliziranu suradnju s EU-om na području vanjske i sigurnosne politike. Odnosi između EU i članice NATO-a, Turske, koja je činila dodatnih 7 posto europskih troškova za obranu prošle godine, nikada nisu bili lošiji.
Unatoč takvim poteškoćama, činjenica da NATO i EU trenutno ponovno ocjenjuju sigurnosno okruženje, predstavlja priliku za zajednički pristup.
NATO je uključen u proces # NATO2030, za koji se glavni tajnik Jens Stoltenberg nada da će pojačati političke konzultacije u savezu. U međuvremenu, EU želi do kraja 2020. dovršiti proces za procjenu prijetnji s kojima se suočava, a blok naziva svojim “strateškim kompasom”. Ta dva napora moraju se nadopunjavati kako bi se stvorio zajednički pogled na eventualne prijetnje Europi i stvaranje foruma za politički dijalog o sigurnosti na kojem će europske zemlje, bez obzira pripadaju li EU i NATO, moći razgovarati o odgovarajućim odgovorima.
Sposobnost Europe za suprotstavljanje prijetnjama ovisit će o povećavanju novca za obranu i racionalnom trošenju istog, kako nacionalno, tako i multilateralno. Komisija bi trebala učiniti više kako bi osigurala da se više oružja i opreme nabavlja putem natječaja, a ne da države članice dodjeljuju ugovore državnim prvacima. Ne bi se trebalo braniti poslovanje s obrambenim tvrtkama iz zemalja koje nisu članice NATO-a.
Komisija ima veće izglede da utječe na odluke istraživanja i nabave država članica, ako ima značajan proračun koji im je na raspolaganju. Treba nastaviti pritiskati protiv rezova, koji su predloženi početkom godine u vezi s obrambenim elementimaa sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU. A komisija mora biti otvorenija za sudjelovanje “prijateljskih” zemalja u programima koje financira EU.
Joe Biden, bivši američki potpredsjednik i pretendent u trenutnoj predsjedničkoj utrci, Europljanima bi bio bolji izbor i navodno bi obavljao bolji posao nego što je to radio Trump. Ali Bidenova pobjeda u studenom nije zajamčena. Štoviše, snage u američkom društvu koje su Trumpa poticale na vlast 2016. godine i dalje će postojati, a mogu se vratiti 2024. godine.
Čak i ako bi se radije pretvarale da se ništa ne mijenja, EU, kao i zemlje nečlanice koje su članice NATO-a, trebale bi obratiti pažnju na Trumpovu poruku. I trebaju početi razmišljati o tome kako obraniti Europu te kako odvraćati potencijalne protivnike, usprkos smanjenoj američkoj pomoći.
NATO je na izdisaju i treba ga dostojno sto prije sahraniti.
Ali vec danas treba zapoceti sa formiranjem ETD ( EUROPEAN TERRITORY DEFENCE) da Evropu brani od agresivne USA.
Kakva bre crna odbrana evrope! Evropu prvo ko prvo vojno niko ne ugrozava , jedina pretnja evropskom sistemu su ilegalci iz Afrike i Azije a protiv njih odbrane nema do neke 2100 ima u rezervate da nas nabiju u najboljem slucaju i alahakbar i to je to nema druge filozofije
Koja je poanta ovog teksta. Tekst je rastrgan. Skače se s teme na temu bez činjenica. Ne objašnjava se stvarni problem. Ne pokušava se analizirati situacija. Ne poznaje se NATO kao struktura itd. Jako loš tekst.
Je li ikadan IKADA u povijesti EUropskog kontinenta bilo nesposobnijih i jadnijih naroda, i biraca sa manjim stupnjem QI?Je li ikada bilo vecih licemjera i gangstera koji unistavaju apsolutno sve??
Ideja o nekoj zajedničkoj EU obrani nije od jučer, naime Europa pokušava već 60 godina oformiti neku stratešku bazu Europske zajedničke obrane. Raznim protivljenjima, opstrukcijama so danas to nije uspjela. Velikim djelom također zato sto ni USA nije bila bas oduševljena idejom, gledajući na sve kao na neku potencijalnu vojnu konkurenciju, ali i zbog hladnog rata nastojala očuvati savez. Prvi pokušaj stvaranja jednog takvog vojnog savez bio je još 50-ih godina prošlog stoljeća. Naime tzv. Plevenovim planom Dat je prijedlog za stvaranje jednog zajedničkog Europskog vojnog saveza. Taj bi savez uveo zajedničku Europsku vojsku, koja bi prošla jednu zajedničku obuku , bila kompletno istim naoružanjem i tehnikom opremljena, i pod jednim zapovjedništvom Europskog misnistarsva obrane. Medjutim ne dugo poslije drugog rata u to vrijeme za jednog francuskog vojnika bilo je nedopustivo i nemoguce da je pod zapovjedništvom jednog njemačkog časnika, tako da su Francuzi u startu odbili taj prijedlog i… Čitaj više »
EU se dodvoravala Amerima od 2.sv.rata, jer su Ameri trošili ogromna sredstva na obranu EU za vrijeme hladnog rata. Ali love je bilo, a i strah od “Rusa” nije ostabljao prostora za opuštanje. Sada su druga vremena i račun je došao na naplatu. Stara ku*ba Europa je dugo uživala pod američkim kišobranom, dok su istodobno gledali svoje ekonomske interese i počesto velikom bratu zabijali kajle. A onda je došao Trump…America first… U nekom hororu su upravo Ameri ti kkoji bi mogli pregazit i zagospodarit u EU, jer se matora lu*ba nema čime braniti. Samo trebaju u tome naći svoj interes.
To se trebalo i prije
Kad ljudi govore o NATO iako znaju nekako izbace Ameriku iz svojih misli.
NATO je ogranak americkih oruzanih vojnih snaga
i sutra ve mo mi Hrvati ako zatreba u sastavu NATO ratovati za Ameriku bilo gdje u svijetu.
Znamo da je lako iscenirati da te je netko prvi napao.
Tako je Hitler izmislio da je Poljska zapocela rat.
Dok im država troši 800 milijardi dolara na vojnu industriju, evo iskustvo našeg čovjeka iz prve ruke sa svakodnevnim životom u zemlji snova:
https://youtu.be/sY3fkoDUa_M
Imam dojam a je članak nekritički doslovni prijepis iz nekog zapadnog izvora. Ne vidim kako mu je mjesto u logično.com
Trump je u pravu! Njemačka je 50 godina uživala u miru i sigurnosti dok su američki vojnici stajali pred ruskim tenkovima u Berlinu! Dok su bili u okruženju Amerikanci su ih hranili zračnim mostom.I one u istočnom i one u zapadnom dijelu grada! Njemačka se 50 godina bogatila na račun američke pomoći i zajmova.Njemačka se ujedinila zahvaljujući SAD-u.Da se pitalo Ruse,Francuze i Engleze Njemačka bi nakon rata bila raskomadana i trajno okupirana. Sad neka plate! Amerika nije povukla vojsku iz Europe! Amerika nije izdala NATO! LAŽU! Amerika je svoje vojnike povukla iz Njemačke i premjestila ih u Poljsku i Rumunjsku! Narodi središnje i jugo-istočne Europe trajno će ostat zahvalni SAD-u na pomoći koju su nam pružili na putu u slobodu i demokraciju! Da hrvatski državni vrh ima mudrosti pozvao bi američku vojsku u HR.Ponudili bi im zrakoplovnu bazu Zemunik i pomorsku bazu Vis, i time trajno osigurali budućnost Hrvatske i… Čitaj više »
Europa ima 1.9 milijuna vojnika? Koliko se njih sposobno boriti s Rusima i Kinezima? Koliko je njemačke vojne tehnologije operabilno?
Koliko im zrakoplova leti? Koliko im je podmornica ispravno? Koliku pričuvu i popunu imaju?Iz godine u godinu režu vojni proračnu.
Vojnici im nemaju čizme!! 80% tenkova im je iz ranih devedesetih.I danas im je glavni borbeni tenk Leopard 2 – A4
Sutra da dođe do globalnog sukoba samo bi Francuzi,Grci,Švveđani,Poljaci i Hrvati bili u stanju pokrenut vojsku.
Zašto Hrvatska mora držat svoje postrojbe u Poljskoj, na Baltiku da bi primile prvi ruski udar dok se NATO-o snađe?
Francuska i(li) Egipat su prije tri dana napali tursku zrakoplovnu bazu Al-Wataya u Libiji. Zna se da su napad izveli zrakoplovi Rafale uz podršku i djelovanje AWACS-a – koji su zaslijepili turske i libijske radare.
U naletu je djelovala cijela eskadrila Rafale.
Francuska više neće trpjeti Tursku ni u NATO-u ni van NATO-a. Turci su zaboravili da su Francuzi jedna od najvećih sila današnjice.I da Francuskoj nije strano rabit silu u zaštiti svojih nacionalnih interesa.
Francuzi napali Turke:
https://fighterjetsworld.com/latest-news/unknown-foreign-airforce-rafale-jets-allegedly-attack-turkish-targets-in-al-wataya-airbase/22624/
Po njihovom bi sve države trebale jedan tenk Abrams onda bi sve bilo u redu. Ali suverene države same biraju kakvo će oružje kupiti ili napraviti.