Europa pozvana da pripremi oružje protiv Rusije i Kine

Europski zastupnici možda neće ratificirati sporazum o ulaganju između EU-a i Kine, kojeg je 30. prosinca postigla Europska komisija, iz razloga što Peking krši ljudska prava. Ovo je paravan stvarnog motiva: sve jači pritisak SAD-a na Europu da stvore koaliciju protiv Kine. Strategija Washingtona – od Obame do Trumpa i Bidena sada je da “obuzda” Kinu, čiji rast dovodi u pitanje globalni ekonomski poredak kojim su do sada dominirali Sjedinjene Države i Sjedinjene i najveće zapadne sile.

Multinacionalne tvrtke i druge američke i europske tvrtke desetljećima su velik dio svoje proizvodnje premjestile u Kinu, ostvarivši ogromnu dobit. Kina, međutim, nije ostala samo “svjetska tvornica” u kojoj će se proizvoditi, jer radna snaga je povoljnija. Izvršila je vlastiti proizvodni i tehnološki razvoj i na toj osnovi projekte poput Novog puta svile. U kasnoj fazi izgradnje, ovo se sastoji od cestovne i željezničke mreže između Kine i Europe kroz Srednju Aziju, Bliski Istok i Rusiju, zajedno s pomorskim putem preko Indijskog oceana, Crvenog mora i Sredozemlja. Za cestovnu, željezničku i lučku infrastrukturu u više od 60 zemalja planirana su ulaganja veća od 1000 milijardi dolara. U tom kontekstu, Kina je postala glavni trgovinski partner Rusije. Ekonomski odnosi dviju zemalja ojačali su, posebno nakon sankcija koje su SAD i EU nametnule Rusiji, s razmjenom koja premašuje 100 milijardi dolara godišnje koja se i dalje razvija.

Razmjena između Sjedinjenih Država i Kine ostaje šest puta veća. No, budući da mnoge proizvode na američkom tržištu američke multinacionalke proizvode u Kini ili ih opskrbljuju kineske tvrtke, SAD imaju bilateralni trgovinski deficit od preko 300 milijardi USD godišnje. Uz to, srušile su se kineske investicije u Sjedinjenim Državama u proizvodne svrhe, koje su u tri godine pale za 90 % (sa 46,5 na 4,8 milijardi dolara), dok su američke u Kini ostale na oko 13 milijardi. Istodobno, postotak američkog duga od preko 27 bilijuna američkih dolara u vlasništvu Kine smanjio se s 14 % u 2011. na 5 % u 2020. Još je važnija činjenica za Washington da je dolarski postotak rezervi kineske valute pao u četiri godine sa 79 % na 59 % i to što Kina traži alternativne valute dolaru za upotrebu u međunarodnoj trgovini.

U nemogućnosti ​​zaustaviti ovaj proces koji može okončati ekonomsku dominaciju Sjedinjenih Država, Washington se odlučuje za vojnu reakciju. Ekonomsko “zadržavanje” postaje vojno “zadržavanje”. Admiral Phil Davidson, koji je šef zapovjedništva Indo-Tihog oceana Sjedinjenih Država (čije područje odgovornosti pokriva Kinu i još 35 zemalja), tražio je od Kongresa više od 27 milijardi dolara tijekom pet godina da se oko Kine izgradi raketni zastor baze i vojni sustavi, uključujući konstelaciju radara na svemirskim platformama. “Moramo se početi suočavati s Kinom sa snažne pozicije”, rekao je u Senatu Antony Blinken, državni tajnik u Bidenovoj administraciji.

Na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji 19. veljače, glavni tajnik NATO-a Stoltenberg rekao je: “Europa i Sjeverna Amerika moraju braniti međunarodni poredak, kojem Kina i Rusija prkose pokušavajući prepraviti svoja pravila u korist svojih interesa”. Nakon optužbe Rusije za “destabilizirajuće ponašanje”, rekao je da je “uspon Kine presudno pitanje za transatlantsku zajednicu”. Zatim je najavio predstojeće “odgađanje strateškog koncepta NATO-a”, jer “se moramo vojno ojačati” s “bliskim partnerima poput Australije i Japana”. Stoga pozivajte na oružje saveznike SAD-a, ne samo protiv Rusije u Europi, već i protiv Kine u Aziji. Rezultat toga je da Rusija i Kina jačaju svoj savez i u vojnom planu.