Europsko Ministarstvo istine: Facebook, Twitter, TikTok, Microsoft, Google unovačila EU za ”borbu protiv dezinformacija”

EU je objavio svoje smjernice za provedbu cenzure na internetu To je put do tiranije.Neizgovoreni cilj je održavati vladinu propagandu i “lažne vijesti” koje objavljuju ”mainstream” mediji, uz istovremeno suzbijanje slobode izražavanja i neovisne analize diljem Europske unije.

Projekt EU-a nosi naziv Ojačani kodeks prakse vezane za dezinformacije 2022.:

Novi Kodeks okuplja raznolikiji raspon dionika nego ikad, osnažujući ih za pridonošenje opsežnim poboljšanjima, potpisivanjem preciznih obveza relevantnih za njihovo područje. Takve obveze uključuju demonetizaciju širenja dezinformacija; jamčenje transparentnosti političkog oglašavanja; jačanje suradnje s provjeravačima činjenica; i omogućava istraživačima pristup podacima.

Podrška platformama i industriji da ispune svoje obveze prema Kodeksu prakse o dezinformacijama potpomaže predanost Europske komisije transparentnijem, sigurnijem i pouzdanijem internetskom okruženju.

Ono što je u pitanju je sveobuhvatni totalitarni projekt s ciljem održanja vladinih laži i lažne znanosti, u ime financijskih elita.

Pojam više transparentnosti ukazuje na eliminaciju slobode izražavanja u internet izdavaštvu. Za dosadašnji pravilnik EU za borbu protiv navodnih dezinformacija na internetu prijavili su se Facebook u vlasništvu Meta, Microsoft, Google, Twitter, Twitch i TikTok.

EU je iznio detaljan Kodeks prakse koji sadrži 44 obveze i 128 posebnih mjera, u sljedećim područjima:

Demonetizacija: smanjenje financijskih poticaja za širitelje dezinformacija

Ojačani Kodeks ima za cilj osigurati da širitelji dezinformacija nemaju koristi od prihoda od reklama. Potpisnici se obvezuju na jače mjere izbjegavanja postavljanja reklama uz dezinformacije, kao i širenja reklama koje sadrže dezinformacije. Kodeks također uspostavlja učinkovitiju suradnju među akterima sektora oglašavanja, omogućujući snažnije zajedničko djelovanje.

Transparentnost političkog oglašavanja

Prepoznajući važnost političkog oglašavanja u oblikovanju javnog života, ojačani Kodeks obvezuje potpisnike na uvođenje jačih mjera transparentnosti, omogućujući korisnicima lako prepoznavanje političkih reklamiranja pružanjem učinkovitijeg označavanja, obvezujući se na otkrivanje sponzora, potrošnje na oglase i razdoblja prikazivanja. Štoviše, potpisnici se obvezuju uspostaviti učinkovite i lako pretražive reklamne knjižice za političko oglašavanje.

Osiguravanje integriteta usluga

Kodeks će ojačati mjere za smanjenje manipulativnog ponašanja koje se koristi za širenje dezinformacija (npr. lažni računi, botovi, lažno predstavljanje, zlonamjerni duboki lažnjaci) i uspostavlja čvršću suradnju među potpisnicima, u borbi protiv izazova povezanih s takvim tehnikama. Potpisnici će se dogovoriti o međusobnom razumijevanju nedopuštenog manipulativnog ponašanja i praksi za širenje dezinformacija. Od njih će se također tražiti da povremeno pregledavaju popis taktika, tehnika i postupaka (TTP) koje koriste zlonamjerni akteri te će provoditi jasne politike koje pokrivaju niz identificiranih ponašanja i praksi.

Pružanje više ovlasti za korisnika

Korisnici će biti bolje zaštićeni od dezinformacija kroz poboljšane alate za prepoznavanje, razumijevanje i označavanje dezinformacija, za pristup autoritativnim izvorima i kroz inicijative za medijsku pismenost. Konkretno, Kodeks će osigurati da se uspostave sigurne prakse dizajna kako bi se ograničilo širenje dezinformacija i osigurala veća transparentnost njihovih sustava preporuka, prilagođavajući ih kako bi se ograničilo širenje dezinformacija.

Pružanje više ovlasti za istraživače

Kodeks predviđa da online platforme pružaju bolju podršku istraživanju dezinformacija. Istraživači će imati bolji i širi pristup podacima platformi. To znači osiguravanje automatiziranog pristupa neo sobnim, anonimnim, agregiranim ili očito objavljenim podacima i rad na uspostavljanju strukture upravljanja, kako bi se pojednostavio pristup podacima koji zahtijevaju dodatni nadzor.

Pružanje više ovlasti zajednici koja provjerava činjenice

Novi kodeks proširit će pokrivenost provjerom činjenica na sve države članice EU-a i sve jezike te će osigurati da platforme dosljednije koriste provjeru činjenica na svojim uslugama. Štoviše, Kodeks radi na osiguravanju pravednih financijskih doprinosa za rad provjeravatelja činjenica i boljem pristupu onima koji provjeravaju činjenice informacijama koje olakšavaju njihov svakodnevni rad.

Centar za transparentnost i Radna skupina

Centar za transparentnost, dostupan svim građanima, omogućit će jednostavan pregled provedbe mjera Kodeksa, osiguravajući transparentnost i redovito ažuriranje relevantnih podataka. Stalna radna skupina održavat će Kodeks postojanim za budućnost i primjerenim svrsi, uspostavljanjem foruma, između ostalog, za reviziju i prilagodbu obveza s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radna skupina sastoji se od predstavnika potpisnika, Europske regulatorne skupine za audiovizualne medijske usluge, Europskog opservatorija za digitalne medije i Europske službe za vanjsko djelovanje, a njome predsjedava Komisija.

Veće ovlasti u vezi okviri za praćenje

Kodeks dolazi sa snažnim okvirom za praćenje, uključujući pokazatelje razine usluge za mjerenje provedbe Kodeksa u cijeloj EU i na razini država članica. Potpisnici će do početka 2023. Komisiji dostaviti prva osnovna izvješća o provedbi Kodeksa. Nakon toga, vrlo velike internetske platforme, kako je definirano u Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), izvještavat će svakih šest mjeseci, dok će ostale potpisnice izvještavati na godišnjoj razini. Ojačani Kodeks također sadrži jasnu predanost radu na uspostavljanju strukturnih pokazatelja, omogućujući mjerenje ukupnog učinka Kodeksa o dezinformacijama.

Put do Osnaženog kodeksa

Kodeks prakse o dezinformacijama iz 2018. okupio je po prvi put svjetske igrače industrije, kako bi se obvezali na suzbijanje dezinformacija. U srži strategije EU-a protiv dezinformacija, Kodeks se pokazao učinkovitim alatom za ograničavanje širenja dezinformacija na internetu, uključujući i tijekom izbornih razdoblja, te za brzo reagiranje na krize, kao što su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.

Nakon Komisije za procjenu prvog razdoblja provedbe, Komisija je u svibnju 2021. objavila detaljne smjernice za rješavanje nedostataka Kodeksa iz 2018., predlažući rješenja kako bi ga učinila učinkovitijim. Potpisnici Kodeksa iz 2018., kojima se pridružio širok raspon potencijalnih potpisnika, uključili su se u proces revizije koji je doveo do Ojačanog kodeksa koji je predstavljen Komisiji 16. lipnja 2022.

Koraci koji slijede

Potpisnici će imati šest mjeseci da provedu obveze i mjere koje su potpisali.

Sa Europskom skupinom regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i Europskim opservatorijem za digitalne medije (EDMO), Komisija će redovito ocjenjivati napredak postignut u provedbi Kodeksa, na temelju detaljnog kvalitativnog i kvantitativnog izvješćivanja koje se očekuje od potpisnika.

Uspostavljena Radna skupina, koja će se sastajati prema potrebi, a najmanje svakih šest mjeseci, pratit će i prilagođavati obveze s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj.

Vrijedi napomenuti da dok su smjernice EU-a iz 2018., Kodeks prakse o dezinformacijama iz 2018. bile „samo-regulativne“, revidirana verzija usvojena 16. lipnja 2022. trebala bi biti obavezna: „Kodeks ima za cilj postati mjera ublažavanja i Kodeks ponašanja priznatog u okviru ko-regulatornog okvira DSA.”

Projekt je jednak uspostavljanju Ministarstva istine EU-a čime se krše ustavne odredbe država članica EU-a.

Pravi dobavljači medijskih dezinformacija, odnosno mainstream mediji i njihovi provjeravači činjenica izuzeti su od ovih odredbi.

Ovom projektu se moramo snažno suprotstaviti.