Evropa rizikuje novi talas izbjeglica zbog građanskog rata u Avganistanu, upozorava danski vojni analitičar

Prema Davidu Vestenskovu, povlačenje zapadnih snaga i napredovanje talibana ostavljaju zemlju sa sumornim izgledima koji uključuju fundamentalistički islamistički režim ili potpuni haos i građanski rat u već ratom razorenoj zemlji.

Napredak talibana u Avganistanu nakon povlačenja Zapada trenutno rezultira hiljadama Avganistanaca koji bježe na zapad, rekao je za danski radio David Vestenskov, glavni konsultant Akademije odbrane koji već deset godina prati situaciju u Avganistanu.

„Avganistanci bježe jer se sistem koji je izgrađen u posljednjih 20 godina postepeno gasi“, usudio se reći. „Zapad je odlučio da se povuče bez ikakvih političkih dogovora ili izgleda za političke dogovore. To ostavlja sigurnosni vakuum”, rekao je on, predviđajući da će to iskoristiti ne samo talibani, već i brojne etničke grupe.

Prema UN agenciji za izbjeglice IOM, 30.000 Avganistanaca svake nedjelje bježi iz svoje zemlje, što je do 40 odsto više nego prije nego što su se međunarodne trupe počele povlačiti iz zemlje. Još više je interno raseljeno.

To, prema Vestenskovu, stvara rizik od novog talasa izbjeglica prema Evropi.

“Ako dođe do građanskog rata, tada će doći do anarhije na mnogim mjestima širom zemlje, a ljudi će bježati iz nje”, rekao je Vestenskov, upoređujući to sa situacijom u Siriji, gdje je više od šest miliona ljudi u izbjeglištvu, prema UN. „Građanski rat sa različitim frontovima je ono što stvara najteže uslove za civilno stanovništvo. Jedine šanse za preživljavanje mogu biti bjekstvo“, dodao je on.

Avganistan je 2020. bio drugi po veličini međunarodni uzročnik izbjeglica, odmah iza Sirije. Posljednjih mjeseci situacija je eskalirala, jer su zapadne snage predvođene SAD koje su bile stacionirane u zemlji posljednje dvije decenije na odlasku.

Posljednje danske i druge snage NATO napustile su zemlju u junu. Sa izuzetkom nekoliko američkih jedinica, Zapad je uglavnom napustio Avganistan. To je zauzvrat pružilo mogućnosti talibanima koji brzo napreduju i preuzimaju vlast u sve većim dijelovima zemlje.

Prema Vestenskovu, strah je najveći među onima koji su radili i podržavali zapadno prisustvo.

„Oni se plaše društva u kojem bi trebali da žive i za sopstvenu bezbjednost, jer su bili na onoj strani u sukobu, koja sada izgleda gubi moć“, njegovo je mišljenje.

Vestenskov je predvidio da će većina Avganistanaca prvo pokušati da pobjegne u susjedni Pakistan ili Iran. Ali odatle će neki definitivno težiti dalje ka Evropi, što se već osjeća na turskoj granici. Prošle nedjelje turske vlasti su izvijestile da se čamac sa više od 200 avganistanskih izbjeglica zaputio ka Evropi u Egejskom moru.

„Kratkoročno, teško mi je da vidim bilo kakav pozitivan razvoj za zemlju u ovom trenutku“, razmišlja on.

Međutim, dugoročno gledano, iz građanskog rata može proizaći nešto održivo, koliko god to zvučalo cinično, rekao je on.

„Avganistanci će vjerovatno morati da prođu kroz unutrašnji sukob prije nego što održiva struktura moći padne bez spoljnog aktera poput Zapada. To će iznuditi neka politička rješenja koja imaju održivije preduslove kada Zapad ne bude uključen u jednačinu“, zaključio je on.

U 2015. godini, na vrhuncu moderne migrantske krize, Evropa je zabilježila rekordnih 1,3 miliona azilanata, uglavnom sa Bliskog istoka i sjeverne Afrike.