FBI tjera tehnološke firme da prate šifrirane poruke, a za istu stvar optužuje Kinu

SAD su na lažnoj osnovi zabranile kineske tehnološke firme zbog navodnog postavljanjaju nadzora u svoju tehnologiju u ime kineske vlade. Međutim, šef američkog Federalnog istražnog biroa otkrio je da agencija za sprovođenje zakona vrši pritisak na tehnološke kompanije da rade upravo to.

Tokom svjedočenja  na panelu američkog Senata u utorak, direktor FBI-a Christopher Wray rekao je da biro radi sa tehnološkim gigantima i kompanijama društvenih medija kako bi nadzirao i suzbio „ekstremističku“ koordinaciju nakon napada Trumpovih pristalica 6. januara na američki Kapitol.

„Terorizam se kreće brzinom društvenih medija“, rekao je Wrayi Senatskom pravosudnom odboru, napominjući da su društveni mediji postali „glavni faktor“ i katalizator za efikasno širenje ekstremističkih ideja na decentralizovan način.

Svjedočenje šefa savezne policije u utorak bilo je njegovo prvo pojavljivanje na Kapitol hilu od događaja 6. januara, kada su Trumpove pristalice upale u nacionalno zakonodavno tijelo i privremeno rasturili Kongres u pokušaju da preokrenu ishod izbora iz novembra 2020., koje je Trump izgubio. Četiri izgrednika i jedan policajac Kapitolske policije poginuli su u incidentu, koji na kraju nije uspio.

U dva mjeseca od napada, FBI je uhapsio više od 270 osumnjičenih, mnoge zbog optužbi koje uključuju zavjere i pobune. Međutim, primijećeno je u utorak da, uprkos tome što mnogi zakonodavci koriste taj termin i entuzijazam da se to proglasi službenim zločinom, ne postoji posebna optužba za „domaći terorizam“. Međutim, Wray je opisao da nekie od pobunjenika dolaze u Washington, DC, sa „planovima i namjerama da se uključe u domaći terorizam“.

Šef FBI je nagovjestio da bi “pozdravio još alata u kutiji alata” ako zakonodavci podnesu takvu optužbu, ali napomenuo je da su do sada njegovi agenti mogli na adekvatan način da optuže osumnjičene koristeći “alate koje imaju”. Dalje je ukazao da biro treba da se proširi kako bi odgovorio na izazov koji su postavili i ljevičarski i desničarski “ekstremisti”, napominjući da je još uvijek u toku niz istraga koje datiraju iz protesta protiv policijske brutalnosti i nadmoći bijelaca širom zemlje. On je, zajedno sa mnogim senatorima u odboru, spremno izjednačio antirasističke “anarhiste” sa tih protesta sa pripadnicima desničarske milicije koji su predvodili napad na Kapitol prošlog mjeseca.

Nakon napada, giganti društvenih medija ukinuli su simpatizerske objave i naloge, a samo je Twitter zabranio 70.000 naloga koji promovišu teoriju Qanon zavjere koja je u velikoj mjeri podržala veći dio pro-Trumpovih protesta. Trumpov nalog je takođe suspendovan, a slične čistke zahvatile su YouTube, Facebook i druge platforme društvenih medija, dok je Parler, platforma za razmjenu poruka koju su koristili mnogi počinioci napada na Kapitol da koordiniraju svoje planove, privremeno potpuno ugašen.

Međutim, nisu samo Trumpove pristalice doživjele da ih tehnološki giganti ućutkaju ili kažnjavaju, jer su brojne ljevičarske i nezavisne stranice i sajtovi takođe doživjeli privremeno zatvoranje naloga ili demonetiziranje stranica.

Problem FBI sa šifriranjem društvenih medija

„Pokušavamo da sarađujemo sa kompanijama za društvene medije kako bi ih natjerali da agresivnije koriste svoje uslove“ usluga kako bi „kontrolisale svoje platforme“, rekao je Wray poslanicima.

Primjećujući nevjerovatnu količinu nasilne retorike koja se pojavljuje na svim društvenim mrežama, direktor FBI rekao je da kompanije društvenih medija „igraju veliku ulogu“ pomažući Birou da identifikuje validne prijetnje koje su „prešle granicu“ sa „težnje“ ka „namjeri“, pomažući FBI da odvoje pšenicu od kukolja.

Međutim, partnerstvo sa društvenim medijima ide dalje. Wray je rekao da FBI “nije pokušavao da uđe u nadzor” uređaja ili platforme, ali napomenuo je da je Biro vršio pritisak na tehnološke kompanije da takve nadzore stave u aplikacije, posebno one koje automatski šifriraju podatke, poput Telegrama ili Signala, da bi “izgradile” mogućnost da imaju pravni pristup kada se suoče sa odgovarajućim pravnim autoritetom kako bi mogli da dobiju pristup informacijama i pruže ih kao odgovor na nalog ili sudski nalog.“

„Ovo je tema koju mislim da američki narod treba da razumije, jer se odluke koje utiču na život i krv Amerikanaca širom ove zemlje, a koje obično donose naši izabrani predstavnici, zapravo donose u korporacijama velikih tehnoloških kompanija“, rekao je Wray.

Wrayovi komentari efektivno odražavaju komentare istraživača kao što je Alex Stamos, bivši glavni službenik za bezbjednost u Facebooku, koji je trenutno direktor Internet-opservatorije u Stanfordu, grupe koja blisko sarađuje sa američkom vladom radi suzbijanja alternativnih narativa, koje oni nazivaju „dezinformacijama“.

„Sposobnost akademskog istraživanja onoga što se dešava na mreži nikada nije bila gora“, rekao je Stamos u intervjuu iz jula 2019. godine. „Dobijate sve što je šifrovano, zaključano i nije dostupno istraživačima.“

Stamos je zauzvrat vršio pritisak na tehnološke divove da predaju korisničke podatke u „akademske“ svrhe, uključujući i pristup nadzoru korisnika i podataka o oglasima putem API mrežnih prolaza, pretvarajući SIO u ono što je Wired nazvao „ centrom za obradu podataka“.

Iako je više poslanika pitalo Wraya o tome kako FBI koristi metapodatke ili podatke o geolokaciji sa telefona osumnjičenih ili podataka iz njihovih banaka o kupovinama obavljenim u DC-u, Wrayi je odbio da potvrdi ili porekne upotrebu tih alata u istrazi 6. januara, samo napominjući da su „Alati u kutiji alata“ koje „bi rado naučio“ korišteni u određenim slučajevima. Međutim, on je posebno negirao upotrebu sudskih naloga ili pisama nacionalne bezbjednosti prema Zakonu o nadzoru stranih obavještajnih službi (FISA).

Izvještaj FBI iz Norfolka

Glavna tema ove zabrinutosti zbog odnosa signala i šuma bio je izvještaj FBI terenske kancelarije u Norfolku u državi Virginia, koji je identifikovao ozbiljnu prirodu prijetnje koju predstavljaju neki ljudi koji odlaze na Trumpov skup „Stop krađi“, 6. januara nekoliko dana ranije.

Prošlog mjeseca, Steven Sund, koji je tokom napada služio kao šef američke policije Kapitola, ali je poslije podnio ostavku, rekao je zakonodavcima da izvještaj iz Norfolka nije dobio prije 6. januara. Dokazi su možda bili dovoljni da prevaziđu nepopustljivost između policije Senata i Doma i Pentagona u činjenici da su se u danima prije 6. januara, kao i tokom samog napada, ponavljali zahtjevi za podršku Nacionalne garde. Kao što je izvještavano, „optika“ vođenja američkih trupa koja se bore protiv američkih građana u sjeni nacionalnog zakonodavstva više puta je navedena kao opravdanje za njihovo oklijevanje.

Wray je u utorak rekao poslanicima da se na izvještaj iz Norfolka, koji je upozoravao da ljudi koji odlaze u Washington namjeravaju da vode “rat”, u to vrijeme smatrao “neprovjerenim informacijama” i ne odmah očigledno tačan. Primijetio je kako se agencija bori da odvoji signal od šuma, kao i da kaže koja je nasilna retorika na mreži „ambiciozna“, a koja „namjerna“.