Od travnja, Peking i Manila upleteni su u sukob oko ribolovnih područja u blizini grebena Južnokineskog mora, na koje polažu prava obje strane.
Filipinski tajnik vanjskih poslova Teodoro Locsin mlađi koristio se opscenim psovkama grdeći Peking, jer je odbio povući svoje brodove iz plićaka Scarborough, poznatog i kao Bajo de Masinloc. Područje je koraljni greben u obliku prstena smješten u onome što Filipini vide kao svoju isključivu ekonomsku zonu u Južnokineskom moru.
“Kina, prijatelju, kako to pristojno mogu reći? Da vidim, gubi se van! Što radiš s našim prijateljstvom? Ti. Ne mi. Mi pokušavamo. Ti? Ponašaš se poput grubijana koji želi nametnuti svoju vladavinu i od nas učiniti svoju provinciju,”tweetao je Locsin u ponedjeljak.
Čelni filipinski diplomat osvrnuo se i na arbitražu UN-a protiv teritorijalnog zahtjeva Pekinga na “Liniji s devet crtica”, koja pokriva veći dio Južnokineskog mora, a koju su Filipini pokrenuli 2013. godine. Peking je odbio priznati odluku suda i odbio je povući svoje snage s tog područja nakon što je konačno presuđeno 2016. da Kina nema povijesna prava na “Liniju s devet crtica”.
Locsinove su primjedbe uslijedile nakon izjave filipinskog Ministarstva vanjskih poslova (DFA) ranije u ponedjeljak, u kojoj je ono prosvjedovalo zbog “blokiranja, opasnih manevara i izazova koje kineski brodovi pružaju (CCG) brodovima filipinske Obalne straže, koja provode legitimne pomorske patrole i vježbe u blizini Bajo de Masinloc.”
DFA je pozvao Kinu neka povuče svoje brodove iz Bajo de Masinloca i neka “poštuje filipinski suverenitet”. Peking još nije komentirao Locsinove primjedbe.
Do događaja je došlo nakon što su Filipini prošlog mjeseca uočili nepoznate građevine instalirane na nizu grebena u Južnokineskom moru, gdje je Manila ranije uočila gomilu kineskih ribarskih brodova, koje je navodno pratila kineska milicija. Filipinska vojska rekla je da su strukture uočene tijekom pomorskih patrola u blizini grebena Whitsun, ističući da je postavljanje spomenutih struktura u suprotnosti s međunarodnim pravom.
“Morski zakoni Filipinima daju neosporna i isključiva prava na to područje. Ove građevine i druge aktivnosti, ekonomske ili druge, nanose štetu miru, dobrom redu i sigurnosti naših teritorijalnih voda. Te su strukture ilegalne”, napomenuo je general bojnik Cirilito Sobejana. Dok je Manila uložila diplomatski prosvjed zbog tog pitanja i zahtijevala da ta plovila napuste sporno područje, Peking je odbacio navode Filipina, tvrdeći da Kina nema pomorsku “miliciju” u inozemstvu.
Bijela kuća je kasnije izjavila da su SAD i Filipini izrazili zabrinutost zbog navodne prisutnosti brodova kineske pomorske “milicije” u blizini spornog grebena Whitsun, potvrdivši da Washington smatra da je Američko-filipinski ugovor o međusobnoj obrani primjenjiv u Južnokineskom moru.
Tjesnac Whitsun dio je morskog arhipelaga Spratly, na koji polažu pravo Brunej, Kina, Malezija, Filipini, Tajvan i Vijetnam.
SAD su također aktivno uključene u spor vezan uz Južno kinesko more, iako Washington nema potraživanja na tom području. Američka mornarica više je puta slala svoje brodove u Južnokinesko more kako bi ispunili misije “slobode plovidbe”, što je izazvalo oštre kritike Pekinga.
Ajde da vidimo “izuzetne” koliko su odgovorni i spremni podržati i braniti svoje vjerne saveznike.
Ostvaruje se prognoza – Kina je postala ili će vrlo brzo dostići nuklearnu trijadu, a onda je nitko više ne može obuzdati u njezinoj expanziji na obližnje teritorije.
Tajvan je prva meta i test, kako za Am. tako i za cijeli svijet.
Bedasto pitanje – zakaj se more zove Južnokonesko ako pripada svima samo ne Kini?
Filipini su prema međunarodnim zakonima i zaključcima arbitraže u pravu. Ali ova projekcija sile se uvijek može očekivati od ekonomski najjačih država u svijetu jer je rezultat njihove jake gravitacije koja vuče svoju bližu (a ponekad i daljnju) okolinu. U slučaju Kine je efekt time izraženiji jer je isprovocirana vući takve poteze uslijed Obamine doktrine “Pivot to Asia” čiji cilj je kontrolirati i/ili ugušiti pomorski promet novog puta svile čime bi Kina postala ovisna o dobroj volji Amera. Nemojmo zaboraviti da je Amerima glavni cilj uspostava kontrole nad svakom državom svijeta (otud dolazi i opsesija državama poput Irana, Sjeverne Koreje koje nisu direktna nacionalna ugroza), a Kina je popriličan izazivač njihovom poretku jer ima svoje ambicije. Rezultat provokacije doktrinom koja bi ih stavila u podređeni položaj je projiciranje vojne sile na okolno područje – a tim činom je logično da će male države na*ebati na ovaj ili onaj način. Da… Čitaj više »
Kinezi ce doslovno prozderati sve sto pliva u moru.Ostati ce samo kineske podmornice koje ce prijetiti nuklearnom trijadom svima koji razmisljaju dalje od toga,kako se prezderati ribom.
Balkanjerosi imaju slican pogled na zivot, use, nase i podase dok ide, a kad ponestane resurusa ratovanje.
Ha ha ha, ovaj Filipinac me nasmijao.A čime ćeš ti to filipinče zaustaviti Kineza ako želi tebe i tvoje more?…zar suzama?
Filipinci su ponosan narod radnici i borci ali teško mogu parirati snazi Kine.
A ova fekalija nije rekla ciojenkiji marš van držite nas okupirane 150 godina.
možda bi gospodin više volio da mu opet dođu Japanci….al nema više Douglasa McArthura.da ih dođe spasit štoviše sad su i “spasitelji” u talu sa bivšim okupatorima
Kinezi imaju ribarske brodove na svim morima,veliki brodovi su konstantno na pučini i love ribu u nenormalnim kolicinama,gorivo im se dostavlja specijalnim tankerima,ukratko uništavaju riblji fond gdje god da se pojave vrlo su agresivni prema ostalima jedino im je profit vodilja
Pa Kinezi već imaju Filipine u šaci. Ovo je samo teatar.
Ako je najgori među hegemonima protiv hegemona u usponu, to ne znači da je ovaj potonji u pravu. I Kinezi idu pokvareno gdjegod da se pojave. Namjerno daju kredite zemljama za koje znaju da ih ne mogu vratiti i onda im kažu birajte – ilí dužničko ropstvo ili dajte nam sve što valja na 99 godina.