Finska potpisuje ugovore o izgradnji utvrde na ruskoj granici

Deseci zemljoposjednika navodno su sklopili tajne sporazume s Ministarstvom obrane države

Finska, koja je prošle godine postala članica NATO-a, sklapa tihe dogovore s vlasnicima zemljišta kako bi omogućila nacionalnim obrambenim snagama (FDF) izgrađivanje utvrda na granici s Rusijom, izvijestio je u petak list Helsingin Sanomat.

Deseci tih sporazuma postignuti su od izbijanja sukoba između Rusije i Ukrajine, piše list. Finske obrambene snage pokrenule su program prije šest godina, ali je stav zemljoposjednika prema njemu “očigledno postao pozitivniji” nedavno, rekao je za novinsku kuću potpukovnik Sauli Hongisto, koji je zadužen za izgradnju u FDF-u.

“Ljudi razumiju o čemu se radi u sporazumu o korištenju zemljišta”, rekao je, očito misleći na vojnu operaciju Moskve protiv Kijeva. Dogovori bi omogućili finskoj vojsci izgradnju utvrda i održavanje vježbi na privatnom zemljištu, zaobilazeći zakonski zahtjev da vlada uvede Zakon o ovlastima za izvanredne situacije za provođenje takvih aktivnosti. Svaki vlasnik zemljišta, koji sklopi ugovor na 20 godina, dobiva bonus od 750 eura za potpisivanje. Nakon što započne gradnja na njihovoj zemlji, pojedinac će imati pravo na isplatu od 4800 eura po hektaru koji koristi vojska. Bit će nadoknađena i šteta nastala na imovini u procesu podizanja utvrda, piše Helsingin Sanomat.

Hongisto je pojasnio da dogovori ne znače nužno da će gradnja na privatnom zemljištu “u istočnoj Finskoj” i nekim drugim dijelovima zemlje početi odmah. Njihovim potpisivanjem FDF jednostavno traži ”mogućnost za razvoj kada se počne pojavljivati potencijalna kriza i u slučaju potreba s većim pripremama za obranu, ali potrebne ovlasti prema Zakonu o izvanrednim ovlastima još nisu na snazi”, objasnio je.

Finska, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1.300 kilometara, napustila je svoju dugogodišnju politiku nesvrstanosti i pridružila se NATO-u prošlog travnja. Moskva je na taj potez odgovorila obećanjem da će prilagoditi svoju obrambenu poziciju na sjeverozapadu zemlje. Međutim, Rusija je istaknula da također ne vidi članstvo Helsinkija u vojnom bloku predvođenom SAD-om kao egzistencijalnu prijetnju.

Prošlog srpnja Rusija je povukla svoju suglasnost za rad finskog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu i izbacila devet finskih diplomata iz zemlje, kao odgovor na protjerivanje devetero djelatnika ruskog veleposlanstva iz Helsinkija što se dogodilo nekoliko tjedana prije.