Francuska se ne želi ispričati jednoj od svojih bivših kolonija

Pariz bi trebao priznati svoju odgovornost u Alžiru, ali isprika ne bi ništa popravila, rekao je predsjednik

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je za časopis Le Point kako ne osjeća potrebu ispričavati se za nasilnu kolonizaciju Alžira koju je provela Francuska. Dok je Macron nedavno popravio odnose s bivšom francuskom kolonijom, njegov bivši veleposlanik upozorio je da bi blagi dodir s Alžirom mogao značiti propast za samu Francusku. U opširnom intervjuu objavljenom u srijedu, Macron je temu francusko-alžirskih odnosa opisao kao “intimnu temu za sve”, ali posebno “traumatičnu” za Alžir.

Francuska je 1830. napala Alžir, tada središte piratstva kojim je vladao osmanski satrap i provela sljedeće stoljeće naseljavajući sjevernoafričku naciju stotinama tisuća bijelih Europljana. Muslimanske pobune su ugušene, a francuske snage su mučile, ubile i raselile stotine tisuća mještana. Okupacija je završila 1962. tek nakon što je do 1,5 milijuna Alžiraca ubijeno u osmogodišnjem ratu za neovisnost.

“Ne moram se ispričavati” za ove događaje, rekao je Macron za časopis. “Bio je rat. Isprike ili ne isprike, to ništa ne popravlja.”

Macron je tvrdio da isprika neće riješiti nijednu od pritužbi Alžira. Umjesto toga, predložio je da dvije zemlje uspostave zajedničko povjerenstvo povjesničara za raspravu o “zločinima kolonizacije” bez “bez tabua”, dok Francuska priznaje odgovornost za neke od brutalnijih epizoda iz svoje prošlosti, kao što je Macron već učinio na nekoliko navrata. “Naša prošlost je naša prošlost, htjeli mi to ili ne”, rekao je. “Mislim da se Alžir ne može zamisliti bez odnosa s Francuskom i da Francuska više ne može sebe zamisliti bez odnosa s Alžirom.”

Prije dvije godine Macron je naljutio alžirskog predsjednika Abdelmadjida Tebbounea kada je osudio ono što je nazvao institucionaliziranom “mržnjom prema Francuskoj” u bivšoj koloniji i upitao je li “postojala alžirska nacija prije francuske kolonizacije”. Napetost između Pariza i Alžira u to je vrijeme bila pojačana odlukom Francuske oko ukidanja viza Alžircima, što se dogodilo usred Alžirskog odbijanja ponovnog primanja ilegalnih imigranata.

Međutim, francuski čelnik posjetio je Alžir u kolovozu, tijekom kojeg je obećao “produbljivanje bilateralnih odnosa i nastavak rada na suočavanju s prošlošću”. Putovanje u zemlju bogatu plinom također se poklopilo s europskom jurnjavom za novim izvorima energije nakon što je EU dobrovoljno stavila embargo na ruska fosilna goriva. Pomirenje s Tebbouneovom vladom bila bi pogreška, napisao je u nedjelju za Le Figaro bivši francuski veleposlanik u Alžiru Xavier Driencourt. Tvrdio je da se time riskira potvrđivanje Tebbouneovog “protu-francuskog diskursa” i učvršćivanje vladavine nacionalističkog vođe, za koju je Driencourt tvrdio da upropaštava alžirsko gospodarstvo i tjera političke protivnike u bijeg.

“Kolaps” Alžira mogao bi uzrokovati bijeg milijuna Alžiraca u Francusku, gdje većina već ima barem jednog člana obitelji, nastavio je, tvrdeći da bi takav priljev “izazvao kolaps Francuske”.