G. Schröder: SAD još vjeruju da je Njemačka pod okupacijom, ali mi smo suverena zemlja

U intervjuu kojeg je dao ranije ovog tjedna, bivši njemački kancelar Gerhard Schröder je napao američku trgovinsku politiku prema svojoj zemlji, koju je opisao kao “okupaciju”. Prema njegovim riječima, “neizbježno je da se svi oni koji trpe posljedice rata kojeg su pokrenule Sjedinjene Države na kraju zbliže”.

U intervjuu za njemački kanal N-TV, Gerhard Schröder je osudio američku trgovinsku politiku prema Njemačkoj.

“Ne možemo tolerirati da nas se tretira kao okupiranu zemlju. Kad promatram akcije američkog veleposlanika u Njemačkoj, imam dojam da on sebe smatra okupatorskim namjesnikom, a ne američkim veleposlanikom u suverenoj državi “, kazao je Schröder.

Prema bivšem njemačkom kancelaru, Berlin mora tražiti partnere sa sličnim interesima. Među takvim zemljama je i Kina.

“Nemoguće je spriječiti zbližavanje onih koji trpe posljedice od sukoba kojeg potiču Sjedinjene Države”, rekao je bivši njemački kancelar.

U ožujku prošle godine Bijela kuća je nametnula dodatne carine, odnosno 25% i na uvoz čelika i 10% na aluminij, a trajno je izuzela samo Argentinu, Brazil i Australiju, ali im je ipak uvela kvote na količine uvoza.

Krajem srpnja ove godine je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker putovao u Sjedinjene Države kako bi se upoznao s američkim predsjednikom. Nakon pregovora, najavili niz mjera u poljoprivredi, industriji i energetici, kako bi se ublažila razina trgovinskog rata u odnosima između Sjedinjenih Država i Europske unije.

Donald Trump obećao “riješiti” pitanje povećanja američkih carina za 25% na čelik i 10% na europski aluminij. Ali su upravo ove carine, koje se i dalje primjenjuju od 1. lipnja, zapalile plamen sukoba između Washingtona i Bruxellesa. U međuvremenu Bijela kuća ne daje naznake da namjerava ukinuti sporne carine.

Schröder pod progonom Kijeva

Gerharda Schrödera, vole nazivati “proruskim političarem” zbog politike Berlina koju je vodio dok je bio kancelar i zagovarao dobre odnose Njemačke s Rusijom i brojne poslove od obostrane koristi, iako je on u prvom redu pronjemački političar, što je i logično.

Deutsche Welle, koji je sve samo ne proruski medij, ogorčen je na Kijev koji je pokrenuo progon protiv bivšeg njemačkog kancelara i upozorava Kijev da ovakvim ponašanjem riskira izgubiti vjerne zagovornike na Zapadu.

Mnogi političari u Kijevu jednostavno ne vide problem u tome što je poluslužbena ukrajinska internetska stranica “Mirotvorac” bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera proglasila “neprijateljom države”, izvještava Deutsche Welle. Kijev ne zanimaju ni zahtjevi Berlina za uklanjanjem ove internetske stranice, ali tako možete ostati bez svojih “vjernih branitelja” na međunarodnoj sceni, upozorava jedan njemački televizijski novinar.

“Kijev zatvara oči pred progonom bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, piše u članku za Deutsche Welle urednik ukrajinskog izdanja njemačkog televizijskog kanala Bernd Johann.

Već nekoliko godina ukrajinska internetska stranica “Mirotvorac” vodi borbu protiv navodnih “neprijatelja države”. Tako je, na primjer, nedavno objavila popis imena svih ukrajinskih Mađara koji su dobili mađarske putovnice i proglasila ih “neprijateljima”,  a tek nedavno je na “crnoj listi” i ime bivšeg kancelara Njemačke. Posljedica ove akcije su sve složeniji odnosi između Njemačke i Ukrajine, napominje autor.

“Mete ukrajinske stranice su “neprijatelji” Ukrajine, a zaposlenici platforme su Gerharda Schrödera očito dodali na popis zbog njegovih nedavnih izjava o Krimu i zato što “lobira za interese ruske plinske industrije”, vjeruje Johann.

Novinar njemačke televizije podsjeća da je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova već prosvjedovalo i zahtijevalo od ukrajinskih vlasti da uklone skandaloznu internetsku stranicu.

“Međutim, političare u Kijevu to ne zanima. Savezna vlada u Berlinu se morala zadovoljiti obrazloženjem da se server stranice nalazi u inozemstvu. Ukrajinska država se ponaša kao da je nemoćna, unatoč činjenici da internetska stranica ne samo da truje unutarnju političku klimu u zemlji, već je odavno postala međunarodni problem za Ukrajinu”, naglašava šef ukrajinskog uredničkog odjela Deutsche Wellea.

Mnogi političari u Ukrajini jednostavno ne vide problem u tome što je bivši čelnik njemačke vlade Gerhard Schröder u Ukrajini proglašen  državnim neprijateljem. Ali tako mogu ostati bez zagovornika Ukrajine na međunarodnoj sceni”, upozorava njemački novinar.

Podsjetimo, Gerhard Schröder je bio njemački kancelar od listopada 1998. do studenog 2005. I nakon obnašanja dužnosti je ostao vrlo utjecajan u njemačkoj politici. S Vladimirom Putin se zalagao za jačanje “strateškog partnerstva” između Berlina i Moskve, a Kinu je kao kancelar posjetio šest puta i bio je prvi zapadni političar koji se Pekingu  ispričao zato što su NATO zrakoplovi  navodno “greškom” bombardirali kinesko veleposlanstvo u Beogradu 1999. Oštro se protivio američkoj invaziji na Irak, dok je u njegovu društvu ministrica pravosuđa njegove vlade Herta Däubler-Gmelin vanjsku politiku Georga W. Busha usporedila s politikom Adolfa Hitlera. Snažno je zagovarao izgradnju postojećeg plinovoda “Sjeverni tok”, ali i novog projekta, trenutno u izgradnji, “Sjeverni tok 2”. Među ostalim aktivnostima je i međunarodni je konzultant ruskog diva “Gazprom”.

Da ima vrlo velik utjecaj na unutarnju i vanjsku politiku vidjelo su u oslobađanju njemačkog aktivista Petera Steudtnera iz turskog zatvora u listopadu 2017. godine. Naime, njemački mediji su izvijestili su kako je Schröder djelovao kao posrednik u sporu i na zahtjev  njemačkog aktivista se osobno susreo s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji je naredio puštanje Petera Steudtnera na slobodu. Ovo je bio neobičan slučaj, jer tada ni službeni Berlin ni Ministarstvo vanjskih poslova nisu mogli učiniti ništa, a bivši kancelar je to uspio posredovati u nekoliko sati privatnog susreta s turskim predsjednikom. Nakon izbora 2018. u Turskoj je Gerhard Schröder zastupao njemačku vladu na ceremoniji Erdoğanove prisege u Ankari, iako se službeno više ne ba