G7 obećava da “neće dozvoliti Rusiji da pobijedi”

Grupa sedam (G7), koja se sastoji od Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD-a, objavila je zajedničku izjavu u kojoj se u nedjelju osuđuje tekuća vojna akcija Rusije u Ukrajini.

Sedam zemalja obećalo je da nikada neće dozvoliti Moskvi da dobije “rat protiv Ukrajine” i obećalo dalju vojnu i ekonomsku podršku Kijevu.

“Ostajemo ujedinjeni u našoj odluci da predsjednik Putin ne smije dobiti svoj rat protiv Ukrajine”, navodi se u zajedničkom saopštenju. U dokumentu, objavljenom 8. maja – na dan kada većina zapadnih zemalja slavi kraj Drugog svjetskog rata u Evropi i pobjedu nad nacizmom – navodi se da nacije G7 duguju podršku Ukrajini u „sjećanju na sve one koji su se borili za slobodu u Drugom svjetskom ratu.”

G7 je optužila predsjednika Vladimira Putina da donosi “sram Rusiju i historijske žrtve njenog naroda”, kao i da krši “međunarodni poredak zasnovan na pravilima”.

Sedam svjetskih lidera koji su učestvovali na samitu u nedjelju, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, obećali su da će pružiti daljnju finansijsku pomoć Ukrajini kako bi podržali njezine trenutne potrebe i “dugoročni oporavak i rekonstrukciju”.

U saopštenju se navodi da je međunarodna zajednica već obezbijedila i obećala Ukrajini 24 milijarde dolara, uz pohvale programa pomoći koje su pokrenuli Svjetska banka i MMF.

Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je dodatnih 50 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini i rekao da će Ottawa privremeno ukinuti sve trgovinske carine na ukrajinski uvoz.

Obećana je i dalja vojna pomoć. „Nastavićemo da pružamo stalnu vojnu i odbrambenu pomoć ukrajinskim oružanim snagama, nastavićemo da podržavamo Ukrajinu u odbrani njenih mreža od sajber incidenata i proširićemo našu saradnju, uključujući i bezbednost informacija“, navodi se u saopštenju, bez dodatnih detalja.

Osim toga, Grupa sedam je također najavila niz mjera osmišljenih da ograniče pristup Rusije „finansijskim kanalima i sposobnosti da ostvari svoje ciljeve”, obavezujući se na postepeno ukidanje „ovisnosti o ruskoj energiji” i „postepeno ukidanje ili zabranu uvoza ruska nafta”, iako nije određen nikakav konkretan rok.

Ostale mjere uključuju daljnja ograničenja ruskih banaka i finansijskog sektora, te lične sankcije protiv ruskih “elita” i članova njihovih porodica za koje se smatra da su bliski Putinu ili ga podržavaju. Sedam zemalja je također obećalo da će “nastaviti napore u borbi protiv pokušaja ruskog režima da širi svoju propagandu” i reklo je da “ugledne kompanije” ne bi trebale davati “prihode ruskom režimu ili njegovim filijalama”.

Washington je izdao vlastitu izjavu u kojoj je naznačio novu rundu sankcija Moskvi. SAD su stavile tri velika ruska emitera – Channel One, Russia 1 i NTV – na svoju crnu listu, nametnule dodatne kontrole izvoza ruskom industrijskom sektoru i nametnule lična ograničenja za oko 2.600 ruskih i bjeloruskih zvaničnika koje SAD optužuju da „podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet ili politička nezavisnost Ukrajine.”

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.