General Šojgu: “Neutralizirali smo američku raketnu prijetnju!”

Rusija je neutralizirala potencijalnu prijetnju američkih krstarećih projektila u blizini svojih granica.

U svom obraćanju novinarima prije dva dana je ruski ministar obrane govorio o raspoređivanju američkog proturaketnog sustava u Europi i drugim aktivnostima NATO pakta u blizini ruskih granica.

Posebno važno je izjava generala Sergeja Šojgua da je ruska obrana neutralizirala potencijalnu prijetnju od američkih krstarećih projektila Tomahawk u blizini granica Rusije.

Ruski ministar obrane je izrazio žaljenje što je, umjesto da udruže snage u borbi protiv “zajedničkog zla u svijetu” –  terorizma, NATO proglasio Rusiju za svoju glavnu prijetnju, zbog čega i dalje gomila vojne potencijale u blizini ruskih granica i povećao je vojni proračun za 26 milijardi, koji trenutno iznosi 918  milijardi dolara.

Između ostalih aktivnosti, general Šojgu je naglasio da je NATO pojačao svoje obavještajne misije na granicama Rusije. Naime, proteklih 10 godina se ukupan broj letova izviđačkih zrakoplova NATO pakta u blizini granica Rusije gotovo utrostručio, dok je u jugozapadnom dijelu Rusije porastao za osam puta.

Također je povećan pomorski nadzor u blizini ruskih teritorijalnih voda, a udvostručio se intenzitet vojnih vježbi NATO pakta, od kojih većina ima antiruski karakter.

Prijetnja od projektila Tomahawk

Ministar obrane je govorio i o američkom proturaketnom obrambenom sustavu u Europi i Japanu, kao i planovima za njegovo postavljanje u Južnoj Koreji.

U tom smislu je upozorio da američki sustavi za lansiranje MK-41 u tajnosti vrlo lako mogu biti opremljeni krstarećim projektilima Tomahawk, tako da broj takvih raketa, dometa od 2 400 kilometara, oko ruskih granica može iznositi između 150 i 300 jedinica. Vrijeme leta projektila do zapadnih granica Rusije će biti manje od 10 minuta.

“Odlučili smo neutralizirati tu prijetnju i to je napravljeno, kao što je odobrio predsjednik Vladimir Putin”, rekao je general Šojgu, bez da je naveo kako je to postignuto.

General Šojgu nije naveo kako točno je uklonjena ova prijetnja, ali su stručnjaci koje je kontaktirao ruski list Pogled ponudili neke hipoteze.

Kao što smo rekli, pojašnjeno je da upozorio da lansirni sustavi MK-41 vrlo lako mogu biti modificirani i, umjesto obrambenih, mogu koristiti krstareće projektile Tomahawk.

Odakle se mogu lansirati ovi projektili?

Prema pisanju lista Pogled, većina projektila može doći iz dvije baze, od kojih se jedna nalazi u Poljskoj, a druga i Rumunjskoj. U tom smislu treba podsjetiti da je na dan najave postavljanja složenih sustava proturaketne obrane u Rumunjskoj ruski predsjednik Vladimir Putin rekao “kako je svjestan da to nije obrambeni sustav, nego se njime jača američki nuklearni potencijal”.

Kako ih neutralizirati?

Aleksandar Maslov, bivši čelnik osoblja protuzračne obrane ruske vojske, smatra da takvoj prijetnji može suprotstaviti samo sustavima protuzračne obrane kratkog dometa, postavljenim na kopnu ili moru. Na primjer, mogu se koristiti sustavi “Pancir“, “Šilka“, “Tunguska” ili “Tor“, kao i njihove pomorske verzije.

U međuvremenu, Jurij Melkonov, glavni urednik vojnog i povijesnog časopisa BaltFort, koji izlazi u Rigi, u Latviji, također sugerira kako baze u Poljskoj i Rumunjskoj predstavljaju “stvarnu prijetnju“, jer iz sustava za lansiranje u tim bazama mogu biti lansirani “gotovo svi projektili, uključujući i Tomahawk”.

“Taktički sustavi Iskander-M djeluju uspješno i mogu uništiti “neprijatelja” na više od 100 kilometara. Stoga, kako bi neutralizirala ove prijetnje, Rusija bi mogla koristiti složene taktičke raketne sustave Iskander”, kaže Melkonov, koji je istaknuo “da bi riječi Šojgua mogle značiti da su ti kompleksi raspoređeni na mjestima s kojih se baze u Poljskoj i Rumunjsku mogu napasti u kratkom vremenu i napadom ih jednostavno zbrisati s lica zemlje”.

“Druga mogućnost bi bio uobičajen način, kao što je napad krstarećim projektilima Kalibar, kojeg je gotovo nemoguće osujetiti”, kaže analitičar.

Ukratko, Melkonov smatra da Rusija “ima dovoljno odgovora na prijetnju, a zadatak političara koji brinu o budućnosti mira u Europi je da se sukob te vrste izbjegne”.