Novi izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija pokazuje da su globalne cijene prehrambenih proizvoda porasle u martu, obilježavajući njihov deseti uzastopni mjesečni rast.
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se trguje, u martu je u prosjeku iznosio 118,5 poena, 2,1 % više nego u februaru i dostigao je najviši nivo od juna 2014.
Prema FAO, porast u martu predvodio je indeks cijena biljnog ulja, koji je porastao za 8 % u odnosu na prethodni mjesec, dostigavši skoro 10-godišnji maksimum, „pri čemu su cijene sojinog ulja naglo porasle dijelom i zbog izgleda za snažnu potražnju iz sektora biodizela“.
🔵 Global food commodity prices rose in March for the tenth consecutive month, with quotations for vegetable oils and dairy products leading the rise.
World cereal production in 2021 expected to increase for the third consecutive year.
More: https://t.co/tb2BVv1kYw #foodprices pic.twitter.com/BATonHu9hw
— FAO Newsroom (@FAOnews) April 8, 2021
Indeks cijena mliječnih proizvoda porasto je za 3,9 % u odnosu na februar, uz „cijene maslaca podstaknute donekle malim zalihama u Evropi povezanim sa povećanom potražnjom u očekivanju oporavka sektora prehrambenih usluga“. Cijene mlijeka u prahu takođe su porasle, potpomognute porastom uvoza u Aziju, posebno Kinu, zbog pada proizvodnje u Okeaniji i oskudne dostupnosti brodskih kontejnera u Evropi i Sjevernoj Americi.
Prema izvještaju, indeks cijena mesa zabilježio je rast od 2,3 % u odnosu na februar. Poljoprivredna organizacija istakla je da su uvoz iz Kine i porast unutrašnje prodaje u Evropi uoči proslave Uskrsa podržali sve veće kotacije živine i svinjskog mesa.
Suprotno tome, indeks cijena žitarica opao je za 1,8 %, ali je i dalje za 26,5 % veći nego u martu 2020. godine, navodi se u izvještaju, dodajući: „Izvozne cijene pšenice najviše su opale, što odražava generalno dobre zalihe i povoljne proizvodne izglede za usjeve u 2021. Cijene kukuruza i pirinča takođe su pale, dok su cijene sirka porasle.“
U poslednjih 20 godina cene goriva su konstantno rasle, a cene hrane ne. Setite se da je 90-tih gorivo bilo 0.6 marke, a danas je 1.3E. To je dovelo do propasti malog gazdinstva, a njegovi ukućani spakovali se i otišli za EU ili u velike gradove. Zemlju sada po smešnim cenama kupuju nepoznati fondovi; rade svemirskim mašinama na ogromnim parcelama i može im se da proizvode jevtino. Što je u komunizmu recimo 1 silos imao 70 zaposlenih (8 čuvara, 3 kuvarice, 4 auto-mehaničara, referenta za NO), danas ima 4-5 zaposlenih, još ih šalju po drugim pogonima kad ovamo nema posla.
Tastature u shoshke, motiku u ruke i
u basce.
2/3 balkana je zaraslo u korov, uhvatite se posla pa ce biti i hrane.
Kako je krenulo uskoro će nas većina postat lovci. Ići ćemo s oružjem u market da ulovimo namirnice 🙂
Citali ste da Bil Gejts naveliko kupuje zemlju, a sad je otkrio sta misli saditi na njoj – nuklearne elektrane i to natrijumske (i to je zelena energija iz ekoloskih elektrana)
Povratak na selo i proizvodnja vlastite hrane, sto sam ja i napravio.
Prebacivanje novca u zlato, nekretnine,zemlju,sume.
Ovo je samo pocetak hiperinflacije koja nas ceka ,a koju ce oni da iskoriste
da osiromase ljude ,da nemaju vise kapitala niti icega od cega bi zivjeli,
sljedeci korak je univerzalni dohodak,koji ce naravno biti uvjetovan svim i svacim.
Sve ima svoj smisao pa i ovo sto se desava je na neki nacin dobro,
jer ce ljudi biti prisiljeni da se vrate prirodu ,sto i jeste prirodno.
Vjekovima je covjek proizvodio svoju hranu i bio samodostatan od sistema.
Sada je covjek prisiljen da se vrati na prirodni put .
Sistem se moze rusiti i drugim putem ,jednostavno ga sto manje hraniti vlastitom energijom.
“Svega deset kompanija u svetu kontroliše skoro svu hranu i pića koja konzumiramo svaki dan. Kompanije: „Nestle“, „Pepsiko“, „Koka-kola“, Unilver“, „Danone“, „Dženeral mils“, Kelogs“, Mars“, „Asošijeted Britiš fuds“ i „Mondelez“ – svaka zapošljava hiljade radnika i zarađuje više milijardi na godišnjem nivou. Kako bi naterali kompanije da naprave pozitivne promene u svom radu i kako bi kupac bio svestan ko kontroliše brendove koje kupuje – Oxfam je napravio veliku infografiku koja prikazuje kako su potrošački brendovi u stvari povezani, prenosi N1 pisanje „Biznis insajdera“. U nastavku vam predstavljamo vrednost svake od spomenutih kompanija. „Kelogs“ – Prihod 2015. godine: 13, 5 milijardi dolara. Pored „Frut lupsa“ i „Frosted Flejksa“, „Kelogs“ je takođe vlasnik brendova kao što su „Pringls“, „Čiz it“ i „Ego“. „Asošijeted Britiš fuds“– Prihod 2015. godine: 16,6 milijardi dolara. Kompanija je vlasnik brendova kao što su „Dorset sirials“, „Tvinings“ ti i „Primark“. „Dženeral mils“ –Prihod 2015. godine: 17, 6 milijardi dolara. „Dženeral… Čitaj više »
“SVEGA DESET KOMPANIJA u svetu KONTROLIŠE skoro SVU HRANU i pića koja konzumiramo svaki dan. Kompanije: „Nestle“, „Pepsiko“, „Koka-kola“, Unilver“, „Danone“, „Dženeral mils“, Kelogs“, Mars“, „Asošijeted Britiš fuds“ i „Mondelez“ – svaka zapošljava hiljade radnika i zarađuje više milijardi na godišnjem nivou. Kako bi naterali kompanije da naprave pozitivne promene u svom radu i kako bi kupac bio svestan ko kontroliše brendove koje kupuje – Oxfam je napravio veliku infografiku koja prikazuje kako su potrošački brendovi u stvari povezani, prenosi N1 pisanje „Biznis insajdera“. U nastavku vam predstavljamo vrednost svake od spomenutih kompanija. „Kelogs“ – Prihod 2015. godine: 13, 5 milijardi dolara. Pored „Frut lupsa“ i „Frosted Flejksa“, „Kelogs“ je takođe vlasnik brendova kao što su „Pringls“, „Čiz it“ i „Ego“. „Asošijeted Britiš fuds“– Prihod 2015. godine: 16,6 milijardi dolara. Kompanija je vlasnik brendova kao što su „Dorset sirials“, „Tvinings“ ti i „Primark“. „Dženeral mils“ –Prihod 2015. godine: 17, 6 milijardi dolara. „Dženeral… Čitaj više »
a nabava je u plodinama i konzumu
Tone li privreda?
Da li to znači manju kupovnu moć potrošača?
Da li bi to moralo da dovede do pada cene hrane – jer nema ko da je kupuje, jer će se proizvođači boriti za svakog kupca inače će i sami da propadnu?
Sada se jasno vidi da sve ovo: i pad privrede i politička, zdravstvena, socijalno-sociološka, bezbednosna… kriza nisu nastale slučajno već da se radi o OGROMNOM planu koji obuhvata praktično svaki aspekt našeg života. Ja jesam očekivao ovako nešto ali ne u ovolikom obimu…
Aha…u nabavi. Na zelenoj tržnici di se kupuje uvozno na veliko i prodaje skupo, na malo, pod domaće, na gradskim tržnicama. Mrzim kad mi lažu po placu da je iz njihovog vrta, polja. Sigurna sam samo u svježi sir i vrhnje jer se to nigdje ne proizvodi, samo kod nas.
Da rastu, Ako se nastave zatvaranja prijeti i glad.
☺️☺️☺️
Stari moj, ne poznaš ti psihologiju…
Baš će ti se taj ustajati u 5 ujutro…i krampat…
“Pa nije zato ratovao”