Google viče „prekršaj“ nakon što je EU objavila nove zakone koji osporavaju nadmoć „čuvara vrata“ tehnoloških giganata

Američka firma Google žalila se da predloženi novi zakoni EU, čiji je cilj suzbijanje dominacije tehnoloških giganata, ciljaju samo na „nekolicinu kompanija“, uključujući provajdera pretrage. Poenta je u načinu na koji to Evropa vidi.

„Pažljivo ćemo proučiti prijedloge Evropske komisije tokom sljedećih nekoliko dana. Međutim, zabrinuti smo što se čini da oni posebno ciljaju nekolicinu kompanija“, rekla je u utorak Googleova šefica vladinih poslova i javnih politika Karen Bhatia.

Evropska komisija je ranije u utorak objavila prijedloge koji zabrinjavaju Google. Dva zakona, jedan koji se odnosi na sadržaj, a drugi na tržišno ponašanje, mogla bi dramatično da obuzdaju moć Googlea i njegovih kolega iz Silicijumske doline kao što su Amazon, Netflix, Apple, Facebook i drugi.

It is one world. So #DigitalServiceAct & #DigitalMarketsAct will create safe & trustworthy services while protecting freedom of expression. Give new do’s & don’t to gatekeepers of the digital part of our world – to ensure fair use of data, interoperability & no self-preferences.

— Margrethe Vestager (@vestager) December 15, 2020

Prvi zakon, Zakon o digitalnim uslugama (DSA), zahtijevao bi od tehnoloških kompanija sa više od 45 miliona korisnika u EU da označe i uklone ilegalni sadržaj, otkriju kako njihovi algoritmi potiskuju i pojačavaju sadržaj, podvrgnu se neovisnoj reviziji i omoguće istraživačima pristup „ključnim podacima“ za svoje platforme. Ako to ne učine, ove kompanije mogle bi biti kažnjene sa šest posto godišnjeg prihoda.

U Googleovom slučaju, šest procenata godišnjeg prihoda iznosilo bi skoro 10 milijardi dolara.

Drugi zakon, Zakon o digitalnim tržištima (DMA), sličan je antitrustovskom zakonu, koji su zakonodavci razmotrili sa obje strane prolaza u SAD, kao potencijalno rješenje za dominaciju tehnoloških giganata u onlajn sferi. DMA će odrediti ekonomski najuticajnije i najtvrđe tehnološke firme kao „čuvare vrata“ i podvrgnuti ih mnoštvu novih zahtjeva.

Ovi „čuvari vrata“ bi bili primorani da dozvole konkurentima da koriste njihove platforme i omoguće svojim poslovnim kupcima pristup ostalim podacima koje čuvaju tehnološke kompanije. Firmama poput Googlea bilo bi zabranjeno da povoljnije ističu sopstvene proizvode i usluge na rang listi pretrage, zabranjeno bi bilo sprečavanje kupaca da se povezuju sa preduzećima izvan njihovih platformi i bili bi primorani da dozvole korisnicima da deinstaliraju bilo koji unaprijed instalirani softver ili aplikacije.

Evropska komisija će takođe moći kasnije da izmijeni definiciju „čuvara vrata“ i da iznađe „lijekove“ za one koji krše predložena pravila. Trenutno DMA dozvoljava Komisiji da novčano kazni zbog kršenja ove firme do 10 procenata njihovog globalnog prometa – u Googleovom slučaju to je 16 milijardi dolara.

Štaviše, ponovljena kršenja mogla bi da uzrokuju oštrije „strukturne lijekove“, potencijalno čak i da preduzeća budu primorana da prodaju cjelokupno ili dio svog poslovanja.

Ta dva zakona još neko vrijeme neće biti usvojena, a 27 članica EU možda će se teško složiti u njihovom sadašnjem obliku. Na primjer, u Irskoj se nalazi evropsko sjedište Applea, Facebooka i Googlea i očigledno ne bi voljela da kažnjava ove kompanije. Tamošnji regulatori izrekli su prvu sankciju EU u vezi sa GDPR ove nedjelje, kaznivši Twitter sa 450.000 EUR (547.000 USD) jer nije pružio blagovremeni izvještaj o kršenju zbog kojeg su neki privatni tvitovi postali javni. Irske vlasti su u početku željele da izreknu blažu kaznu, ali popustile su slijedeći argumente svojih njemačkih, austrijskih i italijanskih kolega.

Tehnološka industrija takođe će sigurno lobirati protiv novih zakona, s tim što Google navodno planira da svoje „saveznike“ u akademskim krugovima okrene protiv zakona i da pozove američke zakonodavce da argumentiraju svoj slučaj Evropi.