Govor Donalda Trumpa – Isti neprijatelji i sve manje saveznika

Jučer je američki predsjednik Donald Trump pored Kongresom održao svoje prvo obraćanje o “Stanju nacije”, koji ne zaslužuje posebnu pozornost i može se izdvojiti nekoliko točaka vrijednih za prenijeti široj publici.

Američki predsjednik pred Kongresom govorio o postignućima svoje prve godine u uredu i prioritetima za sljedeću.

Govor predsjednika je gledalo oko 40 milijuna gledatelja i Trump je tvrdio “kako je stanje nacije jako, jer su američki ljudi jaki” i pozvao Kongres da izgladi nesuglasice i pronađe zajedničku platformu za dogovor.

Milijuni radnih mjesta

Donald Trump je rekao kako je od njegova izbora “stvoreno 2,4 milijuna radnih mjesta, uključujući 200 000 u industrijskom sektoru”. Također je ukazao na znatno povećanje plaća.

“Nikada nije bilo boljeg trenutka za početak življenja američkog sna”, rekao je Trump.

Porezna reforma

Američki predsjednik je naglasio kako je ispunio jedno od njegovih obećanja i proveo poreznu reformu, koju je Senat odobrio krajem prošle godine. Prema Trumpu, reforma sadrži rezove u korporativnim i individualnim poreznim kategorijama i najznačajnija je revizija američkog poreznog sustava proteklih desetljeća. Kako tvrdi američki lider, od nove porezne reforme je imalo koristi najmanje 3 milijuna američkih poreznih obveznika.

Kategorije koje su najviše profitirale i oni koji su poreznim olakšicama dobili te nekoliko stotina dolara godišnje, Trump nije naveo.

Imigrantska politika

Donald Trump se u svom govori zalagao za imigracijsku politiku usmjerenu u najboljem interesu američkih obitelji i radnika.

Predsjednik je naglasio potrebu da se izgradi sramotni zid s na granici Meksikom i žalio se da granica ostala otvorena desetljećima, zbog čega kriminalne bande i droga nesmetano ulaze u zemlju, što su Amerikanci plaćali životima i novcem.

Osim toga, predsjednik je postavila pitanje takozvanih “sanjara”, oko 700 000 djece koja ilegalno žive u Sjedinjenim Državama. Njihovo stanje je kritično, jer je Trump odlučio otkazati dekret “Odgođene akcije za pridošlu djecu” (DACA), koja im je do sada pružao zaštitu.

Predsjednik je zatražio od Kongresa da odobri njegove protuimigrantske mjere kako bi se “zaštitili američke obitelji”.

“Amerikanci su također sanjari”, rekao je Donald Trump.

Međutim, predsjednik je izjavio kako će od vladinom prijedloga o pitanju imigracije imati koristi gotovo tri puta više useljenika u usporedbi s brojem tijekom prethodne uprave, jer će se tim ljudima ponuditi brži način za dobivanje punog državljanstva, “ali samo ako zadovoljavaju uvjete obrazovanja, radnih kvaliteta i dobrog moralna”.

Guantanamo ostaje

Tijekom govora je Trump rekao kako je ukinuo Obamin dekret o zatvaranju kompleksa Guantanamo na Kubi, što ja danas potvrdio ured Bijele kuće.

“Predsjednik je potpisao uredbu kojom se ukida odluka prethodne uprave o zatvaranju zatvorskog kompleksa u bazi američke mornarice u zaljevu Guantanamo. Sjedinjene Države je zadržati ovu mogućnost. Ako bude  potrebno, tamo ćemo poslati dodatne zatvorenike”, stoji u priopćenju.

“Pentagon mora dati preporuke predsjedniku o kriterijima za pritvaranje osoba u Sjedinjenim Državama koje imaju veze s oružanim, što uključuje i njihovo slanje u Guantanamo. Ministar obrane će razmotriti američku politiku u smislu držanja u pritvoru na bojnom polju. Prema dekretu, međuresorna skupina osnovana pod Obamom će nastaviti ispitivati slučajeve zarobljenika i njihov pritvor u posebnom zatvoru”, stoji dalje u najnovijoj odluci Trumpove uprave.

“Kada je riječ o terorizmu, učinit ćemo sve potrebno kako bismo zaštitili našu zemlju. Nove akcije predsjednika su od vitalne važnosti za uklanjanje terorističke prijetnje. Pritvor neprijatelja zarobljenih za vrijeme oružanog sukoba je legitimno i neophodno sredstvo u provođenju vojnih operacija i mora ostati na raspolaganju Sjedinjenim Državama. Više od stotinu ljudi je pušteno iz zatočeništva u Guantanamu, a neki su ponovo sudjelovali u borbama i ubijali članove međunarodne antiterorističke koalicije i američke vojnike”, stoji u zaključku dokumenta usvojenog odmah nakon Trumpovog govora u Kongresu.

Podsjetimo da je posebni zatvor u bazi u Guantanamu 2002. godine osnovala vlada na čelu s Georgeom W. Bushom. Obama je gotovo odmah nakon što je postao predsjednik potpisao uredbu o zatvaranju zatvora, što na kraju nije učinio, jer se suočio s protivljenjem Kongresa.

Donald Trump je tijekom svoje predizborne kampanje rekao kako neće zatvoriti Guantanamo i ukazao kako je nedopustivo oslobađati zatvorenike od kojih se mnogi vraćaju terorističkim aktivnostima. Barack Obama je tijekom dva mandata naredio puštanje na slobodu gotovo 200 zatvorenika i sada u Guantanamu ima oko 40 zatvorenika.

Vanjska politika ostaje ista

Trump je u svom govoru jasno rekao kako su Rusija i Kina izazov za Sjedinjene Države, ugrožavaju američke interese, ekonomiju i američke vrijednosti. U tok kontekstu je zatražio više novca za “modernizaciju vojske i obnovu američkog nuklearnog arsenala”, jer je to jedini način da se SAD nose s inozemnim prijetnjama.

Što se tiče Sjeverne Koreje, Trump je upozorio “kako bi nemilosrdna potraga ove zemlje za balističkim projektilima s nuklearnim kapacitetima mogla vrlo brzo postati prijetnja američkom teritoriju.

Ostali problemi američke vanjske politike se odnose na Siriju, Iran, Kubu i Venezuelu i sve ove zemlje je Donald Trump spomenuo u kontekstu politike koju je protekle godine vodio prema Damasku, Teheranu, Havani i Caracasu.

Ovo bi uglavnom bile ključne stvari govora Donalda Trumpa o stanju nacije, koje američki predsjednici tradicionalno održavaju krajem siječnja pred Kongresom. Američki predsjednik nije rekao ništa novo, osim što se više usredotočio na unutarnjopolitičke teme koje zanimaju američke građane i odgovor na pitanje kolika je postignuća ostvario zahtijeva dublju analizu.

Naime, porezna reforma je najveće smanjenje poreza u posljednjih 30 godina, ali zakon određuje smanjenje poreza za američke građane samo do 2025. godine, dok će trajne rezove od 21 do 35% uživati korporacije. Ukratko, na nekoliko godina se sve vraća na staro i ova regulativa ostaje na snazi za samo 1% američkih bogataša.

Ovako dizajnirana, porezna reforma  može ojačati moć ekonomski dominantne klase, najbogatije u Sjedinjenim Državama, što će na drugoj strani dovesti do još veće nejednakosti u društvu.

U vanjskoj politici je Trump zadržao iste neprijatelje, ali s manje saveznika. Vanjska politika američkog predsjednika se također vodi pod sloganom “America First”, ali bi se na kraju mogla pokazati potpuno promašenom. Barem ako govorimo o Sjedinjenim Državama.

Isti neprijatelji i sve manje saveznika

Trump je rekao kako želi voditi  pragmatičnu vanjsku politiku posvetiti se obnovi odnosa sa zemljama s kojima se SAD povijesno suočavaju.

Na kraju se pokazalo da je to bila obična demagogija, jer su bogatstvo, moć, industrijski i tehnološki razvoj Sjedinjenih Država čvrsto povezani s hegemonijom, agresijom i projektima širenja dominacije u svijetu. Dakle, sve i da je htio, Trump ovdje nije mogao učiniti ništa.

Pokušaj da se vanjskoj politici odrekne hegemonije i agresivni metoda bi istovremeno značilo gubitak američkog prestiža, vojne i ekonomske moći koji ionako ne daju željene rezultate.

U proteklih godinu dana se može izdvojiti nekoliko katastrofalnih odluka Trumpa koje su potresle međunarodnu zajednicu i dovele do kritika Washingtona diljem svijeta.

Na Bliskom istoku je to bilo priznanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela, što je dovelo do prosvjeda, čak i  na diplomatskoj razini, diljem svijeta. Predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan, rekao je kako Trump vodi novi val operacija protiv islamskog svijeta.

Prva novogodišnja objava na Twitteru je dovela do svađe s Pakistanom, koja prijeti raskolom između dvije zemlje ili srozavanjem bilateralnih odnosa na najnižu razinu u proteklih nekoliko desetljeća. Što se tiče Sjeverne Koreje, Irana, Sirije i Venezuele, situacija se samo pogoršava.

Rusija i Kina su i dalje najveće prijetnje za Washington, što je Trump ponovio u svom govoru.

Ali ako se bolje promatra situacija Washington je nemoćan da bilo što poduzme protiv Sjeverne Koreje. Ne može poraziti ni Siriju, obzirom da su tamo Rusija, Iran i Hezbollah, a sve je izvjesnije da američka uprava u Siriji dobiva novog protivnika, ranije neupitnog saveznika Tursku.

Ne može nikako ograničiti jačanje utjecaja Rusije i rastući prestiž ove  zemlje, a na drugoj strani je za SAD nemoguće zaustaviti gospodarski razvoj Kine, koja je sada spremna preuzeti prostore koje su Sjedinjene Države tradicionalno smatrale svojim kolonijama.

Trumpova revizija ugovora o slobodnoj trgovini s različitim zemljama i regijama je omogućila Kini da uđe u povijesna američka tržišta, što je pogodilo američko gospodarstvo i zbog toga je trump prisiljen uvoditi carine, što je vrlo nepopularna mjera među trgovinskim partnerima.

Odnosi Sjedinjenih Država sa Srednjom i Južnom Amerikom su se proteklih godinu dana pogoršali, dijelom i zbog revizije ugovora o slobodnoj trgovini.

Trump je jedini američki predsjednik koji je razmatrao mogućnost invazije na Venezuelu, ali nije dobio podršku u Latinskoj Americi, posebno Brazila, ali ni Kolumbije, koji su se povijesno dokazali kao vazali američke vanjske politike. Trump je odustao i od pokušaja poboljšanja odnosa s Kubom.

Postoji još jedan novi element u njegovoj vanjskoj politici koji unosi uznemirenost, nemir i zbunjenost vlada koje se smatraju tradicionalnim američkim saveznicima u okviru NATO pakta.

Jedan od primjera je bilo neslaganje francuskog predsjednika Emmanuel Macrona s politikom Trumpa, što se nije dogodilo još od vremena Jacquesa Chiraca, nakon kojeg su svi francuski predsjednici bili ponizni sljedbenici američke vanjske politike.

Drugi korak je bilo nekoliko međunarodnih ugovora, a koje je želio Washington. Trump je dekretom izašao iz  Transpacifičkog partnerstva (TPP), ugovora kojeg je veljači 2016. godine potpisalo 12 zemalja koje čine 40% svjetskog gospodarstva. Potom se Trump u lipnju povukao iz “Pariškog klimatskog sporazuma”, potpisanog 2015. godine od 193 zemlje radi smanjenja emisija štetnih plinova i ublažavanja posljedica klimatskih promjena. U listopadu je povukao SAD iz Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).

Nedavno je Europskoj uniji dao ultimatum od 120 dana da odluči želi li ili ne želi, zajedno s Amerikom, revidirati nuklearni sporazum s Iranom i tražiti nove pregovore koji će u sporazum uključiti i iranski raketni program. Ako Berlin, London, Pariz i predstavnici Europske unije popuste pred ucjenom, to će označiti kraj sporazuma i Iran se može vratiti nuklearnom programu u vojne svrhe, a može nastaviti jačati vojnu suradnju s Rusijom i Kinom.

Možda se zbog svega navedenog Trump u svom govoru više posvetio unutarnjim postignućima, dok je o vanjskoj politici govorio ukratko i uglavnom ono što je u više navrata izjavljivao tijekom prve godine u predsjedničkom uredu.