Grčka drama – Novi čin “revolucionarne” farse

Uoči glasanja u grčkom parlamentu o novom paketu mjera štednje zemljom su se počeli širiti prosvjedi, a sindikati su organizirali niz štrajkova. Javni prijevoz u Ateni je obustavljen, a deseci letova su odgođeni ili otkazani, dok su štrajkovi paralizirali zemlju za vrijeme očekivanog glasovanja parlamenta o takozvanim reformskim mjerama koje žele grčki kreditori.

Među mjerama koje je parlament usvojio u ponedjeljak su teže ostvarivi uvjeti za sindikate za sazivanje štrajkova i lakše otimanje imovine pod ovrhom.

Sindikati su uoči glasovanja zakazali niz demonstracija protiv usvajanja ovih mjera u središtu Atene, ali je mnoga okupljanja policija suzbila oštrim represivnim mjerama.

Iako grčke vlasti i kreditori tvrde kako se očekuje da će program pomoći Grčkoj biti okončan u kolovozu, malo je vjerojatno da će se to dogoditi i Grčka je praktično u začaranom krugu dužničkog ropstva iz kojeg će se teško izvući. Zagovornici programa “pomoći” u zamjenu za usvajanje novih mjera štednje i ukidanja socijalne države, ako je što od nje u Grčkoj uopće i ostalo, tvrde kako je Atena dosad primila tri tranše zajmova u okviru programa pomoći od zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda.

Nacionalni dug Grčke trenutno iznosi preko 320 milijardi eura, nešto više od 190% BDP-a. Godišnje kamate na dug iznose 17,5 milijardi eura, tako da tranše pomoći kreditora ne pokrivaju ni ovaj iznos, a dug se svake godine povećava.

Bez obzira na sve, većina parlamenta u Ateni, formirana od zastupnika takozvanih ljevičara Syrize i stranke neovisna grčka (ANEL), kojma se pridružila liberalna zastupnica Teodora Megaloikonòmu, izglasala je u ponedjeljak još jedan paket suza, krvi i znoja, nametnut od strane takozvanih “međunarodnih vjerovnika, onih protiv kojih je Syriza obećala da će se boriti i poraziti ih.

Međutim, umjesto Alexisa Tsiprasa, Grčkom i dalje vladaju Europska središnja banka, Europska komisija i MMF.

Među mjerama koje su usvojene ime takozvane “štednje” najozbiljnije su, kao što smo naveli u početku, pogoršanje zakona o štrajkovima i novi model za rasprodaju imovine oduzete zbog dugova bankama. Prema novom zakonu, da bi se sazvao štrajk na sastancima treba sudjelovati najmanje 50% članova različitih sindikata, što mjera koja u praksi onemogućava prosvjede radnika. Do sada je za odobrenje štrajka bilo dovoljno da ga sazove 20% sindikalnih aktivista, dok je u nekim slučajevima bila dovoljna i odluka izvršnog tijela sindikata.

Od sada će se prodaja oduzetih domova moći provoditi na internetu, što je učinjeno kako bi se izbjegle blokade skupina kao što je “Živi zid” u Hrvatskoj i prosvjedi organizirani u posljednjih nekoliko mjeseci od strane radikalnih ljevičarskih i komunističkih militantnih sindikata. Prema novom zakonu, može biti oduzeta čak i prvi dom, odnosno jedino mjesto prebivališta, ako prelazi određenu kvadraturu.

Unatoč prosvjedima sindikata, koji su blokirali javni gradski prijevoz, letove u zračnim lukama, rad u bolnicama i školama u Ateni, izlasku na desetke tisuća ljudi ispred grčkog parlamenta kako bi rekli “ne” najnovijem paketu reformi, Alexis Tsipras je usvajanje mjera štednje koje ne vode nikamo popratio ohrabrujućim riječima.

“Zemlja ulazi u novu fazu koja će ohrabriti milijune građana, one koji su tijekom svih ovih godina bili najveće žrtve”, rekao je nakon glasanja grčki premijer.

Tsipras godinama obećava kako žrtve služe da se Grčka oslobodi okova povjerenika Europske središnje banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Za posljednju tranšu “ekonomske pomoći”, od koje većina neće ići narodu i grčkim radnicima, nego će se novac jednostavno vratiti kreditorima, Europska unija i dalje zahtijeva ozbiljnu mirovinsku reformu, koje su posljednjih nekoliko godina umanjene više puta, povećanje PDV-a, novi zakon o radu i povećanje neizravnih poreza.

Nakon vijesti da su  mjere usvojene, izbili su sukobi na Trgu Syntagma u Ateni i prosvjednici su se sukobili sa specijalnom policijom koja je štitila parlament.

Posljednje glasanje u ponedjeljak u Ateni je pokazalo da Alexis Tsipras nije nikakav “revolucionar” i “ljevičar” i da je izabran na tu funkciju upravo da radi ono što čini od kada je na vlasti, što je od početka euforije s dolaskom Syrize na vlast upozoravao lider španjolskih komunista Carmelo Suárez.

“Opet bauk kruži Europom, bauk komunizma, ali su sve političke snage stare Europe – Merkel, Hollande, Rajoy, Cameron, Tsipras, Renzi…., udružile u “Svetu alijansu” kako bi otjerale taj bauk. Nekada je radništvo u rušenje kapitalizma jurišalo s parolama  “Vlast radnicima” – “Socijalizam i komunizam”, ali su ih od istinske borbe uspjeli odvratiti oportunisti Euroljevice – Cayo Lara, Alexis Tsipras, Pablo Iglesias i učenici Bernsteina i njegovih sljedbenika. Svi su oni  na pozicijama na kojima trenutno jesu upravo u tu svrhu”, rekao je Carmelo Suárez još u vrijeme kada su Grci polagali nadu da će Tsipras ispuniti predizborna obećanja.

Nakon navodno “mučnih” pregovora u početku s međunarodnim kreditorima, Alexis Tsipras je kapitulirao i sa njima postigao sporazum kojeg se i danas drži i ispunjava sve zapovijedi takozvane “Trojke”. Grčka prema službenim statistikama tone u još veće dužničko ropstvo, iako razne agencije EU izlaze s projekcijama kako bi se s usvojenim mjerama stanje moglo početi popravljati.

Osim toga, što je posebno zabrinjavajuće, problem je što kapitulacija grčkog premijera i parlamentarnih zastupnika pred Europskom središnjom bankom, Europskom komisijom i MMF-om otvara pitanje u kojoj mjeri običan čovjek može utjecati na visoku politiku i financije Europske unije?

VIDEO- Reakcija grčke policije na prosvjede u Ateni u ponedjeljak

Debt Clock Greece