Haićanska policija identifikovala je 26 Kolumbijaca i 2 Amerikanca koja su povezani sa atentatom na Moisea

Sjedinjene Države i Ujedinjene nacije obećale su podršku privremenoj haićanskoj vladi nakon ubistva predsjednika Haitija Jovenela Moisea u srijedu, ali je uredništvo Washington Posta napisalo ljutit članak koji poziva na “brzu i mišićavu” intervenciju.

Leon Charles, generalni direktor Haićanske nacionalne policije (PNH), objavio je u četvrtak da je “to bio komando napad sa 28 napadača, uključujući 26 Kolumbijaca koji su izveli operaciju atentata na predsjednika”. Precizirao je da su uhapšena dva Amerikanca i 15 Kolumbijaca, tri Kolumbijca su ubijena, a osam drugih je ostalo na slobodi.

“Oružje i materijali koje su koristili napadači pronađeni su”, dodao je on.

Kolumbijski ministar odbrane Diego Molano Aponte rekao je kasnije da su osumnjičene ubice Moisea penzionisani pripadnici kolumbijske vojske.

“U vezi atentata na haićanskog predsjednika Jovenela Moisea, Interpol je danas zatražio od kolumbijske vlade i nacionalne policije da podijele informacije o počiniocima ovog zločina. Preliminarne informacije pokazuju da se radi o državljanima Kolumbije, penzionisanim vojnicima nacionalne vojske”, napisao je ministar na svojoj Twitter stranici krajem četvrtka.

Dodao je da je kolumbijska vlada rekla policiji i vojsci da odmah pomognu u istrazi.

Ambasada djelimično priznate Republike Kine (Tajvan) na Haitiju objavila je kasnije u petak da je na njenoj teritoriji uhapšeno 11 osumnjičenih atentatora na predsjednika Moisea.

Prema misiji, rano u četvrtak, haićanska policija zatražila je od misije dozvolu za sprovođenje akcije na njenom tlu radi potrage za osumnjičenim napadačima.

Ranije u četvrtak, Mathias Pierre, ministar za izbore i međupartijske odnose na Haitiju, identifikovao je jednog od muškaraca koje je policija zarobila kao Jamesa Solagesa, američkog državljanina, i rekao da se vjeruje da je drugi muškarac Haićanin. Američki State department još nije potvrdio američko državljanstvo Solagesa.

Prvi izvještaji na osnovu video zapisa i očevidaca ukazivali su da su atentatori “stranci” koji su govorili španski i engleski jezik i predstavljali se kao agenti američke Agencije za borbu protiv droga (DEA), američke savezne policijske agencije.

DEA, stvorena 1973. godine, formalno ima zadatak da spriječi trgovinu drogom, obično djeluje u drugim zemljama, trenira i ponaša se kao uglavnom neovisna paravojna formacija. DEA već dugo djeluje u Kolumbiji, ciljajući uzgajivače koke i narko-bosove u zemlji. Međutim, Bocchit Edmond, ambasador Haitija u Sjedinjenim Državama, rekao je za Sputnik da “nema šanse” da su to bili agenti DEA.

“Pretvarali su se da su agenti operacije DEA. Znamo da je to laž jer su samo željeli da prikriju užasan čin”, rekao je.

Nakon predsjednikove smrti, vršioc dužnosti premijera Claude Joseph,koga je imenovao Moise, Ujedinjene nacije su priznale kao de facto lidera zemlje sve dok se ne budu mogli organizovati novi izbori za predsjednika i parlament. Joseph je uveo dvonedeljno vanredno stanje, dajući policiji široka ovlaštenja da progoni počinioce. Claude je rekao u Thursday night da će “pojačati našu istragu i tehnike potrage da bismo pronašli ostalih osam plaćenika.”

Izabran 2015. godine na spornim izborima čija rezolucija je odgodila njegovu inauguraciju za godinu dana, Moise se suočio sa masovnim protestima tokom skoro cijelog svog mandata na mjestu predsjednika, ali posebno u posljednjoj godini. Moise je efektivno vladao uredbom od januara 2020, kada je dozvolio da parlamentarni mandat istekne bez održavanja novih izbora, a u februaru 2021. ostao je na vlasti uprkos tome što je najviši sud u zemlji presudio da je njegov mandat završen. Ogromni protesti pokazali su kako Haićani zahtjevaju da Moise odstupi i da SAD prestanu da podržavaju njegovu pretenziju na vlast.

SAD, UN, Svjetska banka i druge međunarodne organizacije obećale su svoju podršku privremenoj vladi Haitija. “Spremni smo i stojimo uz njih da pružimo svaku pomoć koja je potrebna”, rekla je u srijedu predstavnica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Međutim, najvatreniji pozivi za djelovanje stigli su iz uredništva Washington Posta, koji je u srijedu uveče napisao da je „potrebna brza i mišićava intervencija“, jer, „jednostavno rečeno, nema nikoga sa stvarnim autoritetom ko bi mogao da vodi zemlja “.

„Da bi spriječili slom koji bi mogao imati strašne posljedice, Sjedinjene Države i druge uticajne stranke – uključujući Francusku, Kanadu i Organizaciju američkih država – trebale bi da insistiraju na međunarodnim mirovnim snagama, vjerovatno u organizaciji Ujedinjenih nacija, koje bi mogle da pruže sigurnost neophodnu za održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora ove godine, kako je planirano “, tvrdio je list koji je u vlasništvu Jeff Bezosa, najbogatijeg čovjeka na svijetu i osnivača Amazona.

Haiti je nekada bio kolonija Francuske, ali njegovo masovno afričko robovsko stanovništvo započelo je revoluciju i izborilo nezavisnost 1804. godine, uspostavljajući republiku. Međutim, zemlji, uništenoj ratom, nije bilo dozvoljeno da se oporavi pošto su okolne države poput Sjedinjenih Država, i dalje držale Crnce u ropstvu, prognale Haiti, pretvorivši ga u međunarodnog izgnanika. Stalne vojne intervencije od tada drže zemlju siromašnom i podložnom američkim poslovnim interesima, poput Clinton Global Initiative, za koju kritičari kažu da stavlja interese međunarodnih korporacija ispred interesa naroda Haitija, dok rukovodi naporima za obnovu poslije katastrofalnog zemljotresa 2010. godine.