Hitne mjere gotovinske štednje usvojene kako bi SAD ispunile svoj bilionski dug

Kongres je u proteklih godinu i po dana u ekonomiju ubacio više od 6 biliona dolara u gotovini kao odgovor na pandemiju koronavirusa, a savezni dug je u junu dostigao preko 28,5 biliona dolara. Kombinovani američki dug, koji uključuje savezne obaveze plus druge javne i privatne obaveze, iznosi preko 85 biliona dolara, ili četiri puta više od godišnjeg BDP Sjedinjenih Država.

Ministarstvo finansija pozvalo se na “vanredne mjere” u ponedjeljak nakon što se Kongres nije složio da produži obustavu gornje granice duga prije odlaska na šestonedjeljni godišnji odmor.

Prema CNBC, pravila hitne gotovinske štednje stupila su na snagu u ponedjeljak, nakon isteka dvogodišnjeg zamrzavanja gornje granice limita duga od 22 biliona dolara u avgustu 2019.

Od sada, Ministarstvo finansija će biti primorano da izbjegava izdavanje novog duga između 60 i 90 dana dok se Kongres ponovo ne sastane i pristane da ponovo zamrzne limit ili podigne gornju granicu. Ako zakonodavci to ne učine nakon ponovnog okupljanja u septembru, SAD, najveća svjetska ekonomija, mogle bi da ne ispune svoje obaveze prema domaćim i međunarodnim povjeriocima, što bi izazvalo globalni ekonomski kolaps kakav nije viđen od 1930-ih.

Blumberg strahuje da bi neuspjeh u zamrzavanju ili ponovnom povećanju ograničenja mogao da dovede do neizvršenja obaveza već u oktobru, a nedostatak saglasnosti među zakonodavcima takođe je doveo do mogućnosti raspuštanja vlade. Ako dogovor ne bude moguć, prestat će pristizati stvari poput provjere socijalnog osiguranja i Medicare, plaćanja kamata i američkih vojnih izdataka.

Demokratski političari u Predstavničkom domu obećali su da će se “pozabaviti” pitanjem gornjeg limita duga prošle nedjelje, ali nisu dali nikakve detalje, a poslanici Predstavničkog doma John Yarmuth i Dick Durbin potvrdili su da nisu razradili konkretan plan za rješavanje ovog pitanja. Teoretski, demokrate bi mogle koristiti svoju marginalnu većinu u Domu i Senatu da donesu odluku o gornjoj granici duga bez republikanaca u procesu poznatom kao izmirenje. Druga mogućnost je da pregovaraju sa GOP u zamjenu za kompromis o pitanju budžetske stavke ili drugog zakona koji republikanci žele da usvoje.

Prošle nedjelje, ministarka finansija Janet Yellen napisala je pismo predsjednici Predstavničkog doma Nanci Pelosi, apelujući na Kongres da riješi gornju granicu duga prije 2. avgusta, bilo podizanjem ili produženjem suspenzije. U svom pismu, Yellen je upozorila da je trenutni problem “pogoršan povećanom neizvjesnošću u plaćanjima i primanjima vezanim za ekonomski uticaj” koronavirusne krize i s njom povezanih injekcija olakšica u ekonomiju zbog pandemije.

SAD su uložile više od 6 biliona dolara u pomoć zbog COVIDA-19, što je povećalo dug zemlje, koji je u junu dostigao 28,5 biliona dolara. Federalni dug premašio je 100 odsto američkog BDP u proljeće 2020. godine, a Fitch Ratings očekuje da će do kraja godine dostići 109+ odsto.

Do sada, za razliku od većine zemalja, koje trpe značajne inflatorne kazne i mogućnost pada valute ako se bave prekomjernim štampanjem novca ili nagomilavaju previše duga, SAD već dugo uživaju u jedinstvenoj poziciji emitera svjetske valute de facto dolara, omogućavajući decenije kvantitativnog popuštanja i trošenja iznad svojih mogućnosti bez straha od nekontrolisane inflacije ili zabrinutosti da bi investitori mogli prestati smatrati dug održivim. Posljednjih godina, sve veći broj ekonomista, banaka i kreatora politike izrazio je zabrinutost da trenutni sistem ne može trajati vječno i da bi balon duga SAD mogao pući, što bi dovelo do masovnog finansijskog kolapsa koji izaziva globalnu krizu.