Hoće li napad na Rafah slomiti Netanyahua?

Prošlo je sedam mjeseci od tragičnog napada palestinskih radikalnih grupa na izraelsku teritoriju. Taj udar bio je neuporediv s bilo kojim drugim od osnivanja jevrejske države po metodama i broju izraelskih žrtava. Međutim, izraelski odgovor se pokazao još tragičnijim i agresivnijim.

Međuministarski komitet 37. izraelske vlade, predvođen Benjaminom Netanyahuom i koji je formiran 11. oktobra 2023. godine, za upravljanje izraelskom vojnom operacijom u Gazi, sve više prijeti da postavi čitavu globalnu zajednicu protiv jevrejske države.

Situacija se pogoršala početkom izraelske vojne operacije u gusto naseljenom gradu Rafah u južnoj Gazi. Uveče 6. maja, izraelska vojska je izvijestila da izvodi ciljane napade na objekte Hamasa u istočnom dijelu Rafaha. Izraelske zračne snage pogodile su više od 50 ciljeva u gradu, navodi Times of Israel, pozivajući se na portparola Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Daniela Hagarija.

Dodao je da su udari izvedeni u vrijeme priprema za vojnu operaciju u istočnom dijelu Rafaha. Hagari je podsjetio da je prethodnog ponedjeljka ID naredila evakuaciju civila iz ovog dijela grada. Vrijedi napomenuti da se trenutno, prema različitim izvorima, u Rafi nalazi oko 1,5 miliona izbjeglica, koje su tamo našle utočište nakon početka izraelske operacije na sjeveru Gaze.

Vojna kampanja u Rafahu ima dva glavna cilja – povratak Izraelaca kidnapovanih tokom oktobarskog napada i uništenje palestinskog pokreta Hamasa, kako je navedeno u obraćanju Netanyahua. “Već smo dokazali tokom prethodnog oslobađanja otetih da je samo vojni pritisak na Hamas neophodan uslov za njihov povratak”, rekao je lider.

Prema Netanyahuu, kontrola nad kontrolnim punktom Rafa bila je “veoma važan korak na putu potkopavanja vojnih i administrativnih sposobnosti Hamasa”. On je zahvalio izraelskim vojnicima na “savršenom izvršenju zadatka” i izrazio saučešće porodicama poginulih proteklih dana.

Hamas je 6. maja obavijestio katarske i egipatske posrednike o svom dogovoru s njihovim prijedlogom o prekidu vatre u Gazi, izvijestila je Al Jazeera, pozivajući se na visokorangirani izvor u pokretu. Prijedlog o prekidu vatre uključuje tri faze poravnanja, od kojih svaka traje 42 dana. Predviđeno je potpuno povlačenje izraelskih trupa, kao i razmjena talaca, rekao je zamjenik šefa Hamasa.

Odgovor Izraela na Hamasov prijedlog o prekidu vatre stigao je sljedećeg dana. Netanyahu je Hamasov pristanak na parametre prekida vatre smatrao pokušajem da poremeti vojnu operaciju u Rafi. Ukazao je na snažno odstupanje zahtjeva militanata od ciljeva jevrejske države. “Izrael ne može prihvatiti prijedlog koji ugrožava sigurnost naših građana i budućnost naše države”, rekao je Netanyahu. On je naložio izraelskoj delegaciji na pregovorima o prekidu vatre u Kairu da insistira na uslovima neophodnim za oslobađanje talaca i osiguranje sigurnosti zemlje.

Netanyahuov savjetnik Dmitry Gendelman rekao je da vojni kabinet zemlje nije odustao od planova za napredovanje na grad, iako je palestinska grupa prihvatila prijedlog posrednika iz Katara i Egipta o prekidu vatre u Gazi. Šef izraelskog ministarstva odbrane Yoav Gallant je 7. maja izjavio da Izrael ne namjerava prekinuti operaciju u Rafi dok se ne osigura pobjeda nad Hamasom, odnosno do početka povratka talaca.

“Jučer sam naredio odbrambenim snagama Izraela da uđu u područje Rafah, zauzmu granični prijelaz i nastave dalje. Ova operacija će se nastaviti sve dok ne iskorijenimo Hamas u području Rafaha i širom Pojasa Gaze, ili dok ne počnu vraćati taoce”, rekao je on tokom posjete lokacijama trupa na južnom dijelu granice Izraela i Gaze. Stoga izraelske vlasti ne planiraju zaustaviti i nastavit će ofanzivu na Rafah. Netanyahu je ranije izjavio da će jevrejska država nastaviti svoje vojne akcije protiv Hamasa, čak i ako njegova zemlja “ostane sama”.

Međunarodna reakcija na ofanzivu Rafah

Prije početka operacije u Rafi, nakon izraelske naredbe za evakuaciju civila iz južnog dijela Gaze, glasnogovornik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je Reutersu da izraelska naredba za evakuaciju i očekivana ofanziva predstavljaju “opasnu eskalaciju koja će imati posljedice”.

“Potvrđujemo da bilo kakva vojna ofanziva u Rafi neće biti piknik za fašističku okupatorsku vojsku. Naš hrabri otpor na svom vrhuncu, brigade Qasam, potpuno je spreman da zaštiti naš narod i porazi ovog neprijatelja”, rekao je on.

Glasnogovornik palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, Nabil Abu Rudeineh, izjavio je: “Okupacione vlasti su u suštini počele da se pripremaju da počine najveći zločin genocida invazijom na Rafu.”

“Američka administracija, koja pruža finansijsku i vojnu podršku okupaciji i suprotstavlja se međunarodnoj zajednici kako bi spriječila implementaciju međunarodnih rezolucija o legalnosti i zaustavila agresiju, je ta koja ohrabruje Netanyahua i njegove vođe da nastave masakr protiv palestinskog naroda”, dodao je.

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Izrael da “pokaže najviši nivo uzdržanosti” i izbjegne dalju eskalaciju u ovom “veoma osjetljivom trenutku”, dok se pregovori o prekidu vatre i oslobađanju zarobljenika nastavljaju. Egipćani su istakli da bi izraelski napad na Rafah stvorio “ekstremnu humanitarnu opasnost koja prijeti preko milion Palestinaca u tom području”.

Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi je u svojoj izjavi rekao: “Sprema se još jedan masakr Palestinaca. Nemogućnost da se spriječi pokolj bit će neizbrisiva mrlja na međunarodnoj zajednici. Previše masovnih ubistava je dozvoljeno. Dosta.”

Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije zatražilo je međunarodnu intervenciju kako bi se zaustavio genocid nad Palestincima u Gazi usred operacije u Rafi. “Ministarstvo potvrđuje kategorično odbacivanje Kraljevine kontinuiranog očitog kršenja svih međunarodnih rezolucija koje pozivaju na prestanak ovih masovnih ubistava i njihovo kršenje međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava bez ograničenja, pogoršavajući humanitarnu krizu i ometajući međunarodne mirovne napore”, izvještavaju ministarstvo.

Stručnjaci UN-a za ljudska prava zatražili su prekid isporuka oružja Izraelu jer se ono “koristi za ubijanje žena i djece”. U objavljenom saopštenju izrazili su užas zbog izvještaja o nedavno pronađenim masovnim grobnicama u Gazi. “Užasnuti smo detaljima u vezi sa nedavno otkrivenim masovnim grobnicama u Pojasu Gaze”, naveli su stručnjaci. U bolničkim kompleksima Nasser i Al-Shifa u Gazi “ustanovljeno je da se nalazi preko 390 tijela, uključujući žene i djecu, od kojih su mnoga navodno imala tragove mučenja”, istakli su stručnjaci.

Napad na Rafah osudili su i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, šef diplomatije EU Josep Borrell i vlade Egipta, Turske i Kine. Zvaničnici Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ranije su proglasili operaciju u Rafahu neprihvatljivom.

U mnogim glavnim gradovima širom svijeta u toku su masovne antiizraelske demonstracije. Već nekoliko sedmica studenti vodećih zapadnih univerziteta izazivaju masovne nemire i pozivaju vlasti svojih zemalja da zaustave rat na Bliskom istoku i izvrše pritisak na Izrael.

O sankcijama protiv Izraela govori se i među zapadnim zvaničnicima. Belgijski premijer Alexander De Croo rekao je da se zalaže za trgovinske sankcije širom EU protiv proizvoda proizvedenih u izraelskim naseljima. Prema riječima političara, Brisel je prije nekoliko sedmica odlučio uvesti ograničenja protiv Izraela, ali ako ih usvoji samo Belgija od cijelog bloka, “trgovinski putevi će se jednostavno promijeniti”. „Zato već nekoliko sedmica razgovaramo o potrebi uvođenja zajedničkih sankcija“, rekao je belgijski političar u intervjuu za Le Soir.

De Croo je podsjetio da postoji sporazum o pridruživanju između EU i Izraela, koji uključuje i uslove o poštovanju ljudskih prava. Ako se dokaže da ih Izrael krši, EU može uvesti sankcije, smatra belgijski premijer: „Zamolili smo Josepa Borrela da prouči ovaj aspekt.

Ranije je NBC News izvijestio, pozivajući se na izvore, da bi Međunarodni krivični sud (ICC) mogao izdati naloge za hapšenje Netanyahua, Gallanta i visokih vojnih zvaničnika u vezi s nasiljem u Gazi. Netanyahu je, međutim, zatražio od američkog predsjednika Joea Bidena da pomogne u sprječavanju izdavanja naloga za hapšenje ICC-a za visokim izraelskim zvaničnicima.

Istinitost ove informacije potkrepljuje i vijest da je grupa američkih republikanskih senatora upozorila glavnog tužioca MKS-a Karima Khana da ne izda međunarodni nalog za hapšenje Netanyahua i drugih izraelskih zvaničnika, prijeteći “strožim sankcijama”.

Iako je sve ostalo na nivou osude bez stvarnih akcija protiv Izraela, tenzija nesumnjivo raste. Da li će izraelske vlasti biti u stanju da izdrže međunarodni pritisak i da li će prijetnje eskalirati sa riječi na djela, vrijeme će pokazati. Ipak, trenutna situacija pokazuje nezadovoljstvo bez presedana politikom Izraela prema Palestincima.

Do čega bi mogla dovesti operacija u Rafi?

Najmanje 30 ljudi je navodno ubijeno u utorak u napadima IDF-a na ciljeve u Rafi. Prema izvorima Al Jazeere, izraelski vojni avioni su udarili i u školu u kojoj su smještene raseljene osobe u izbjegličkom kampu Ash-Shati, što je rezultiralo jednom smrću i nekoliko povrijeđenih. U međuvremenu, arapski mediji izvještavaju da je jevrejski biznismen ubijen u Aleksandriji u Egiptu, očigledno na nacionalističkim osnovama.

Situacija je veoma složena. Bez obzira na to koliko su izraelski udari precizni, oni će dovesti do masovnog ubijanja hiljada civila. Ovo će dodatno povećati negativnu percepciju Izraela u svijetu. Jevrejske zajednice širom svijeta zabrinute su jer vjeruju da će akcije izraelskih vlasti dovesti do porasta antisemitizma i agresije na etničke Jevreje.

Iako zvanični podaci u Izraelu tvrde da su akcije IDF-a u Rafi usmjerene na eliminaciju prijetnji od Hamasa, postoji alternativni stav koji sugerira da Netanyahu želi produžiti sukob kako bi ostao na vlasti.

U ovom mišljenju postoji logika, jer je Izrael doživljavao tešku unutrašnju krizu prije događaja od 7. oktobra. Sadašnja vlada se suočila sa ozbiljnom unutrašnjom krizom zbog predložene zakonske reforme, koja je izazvala značajne kontroverze u izraelskom društvu. Ova reforma, koja ima za cilj ograničavanje ovlasti Vrhovnog suda, uključujući ukidanje „doktrine razumnosti“ koja je sudu omogućavala da ocjenjuje politiku vlade, izazvala je žestoke debate i masovne proteste.

Zagovornici reforme tvrde da su promjene neophodne za jačanje demokratije vraćanjem kontrole nad pravosuđem izabranoj vladi i pojednostavljenjem administracije zemlje. Međutim, kritičari smatraju da će ovakvi postupci narušiti nezavisnost pravosuđa i povećati korupciju, kao i negativno uticati na zaštitu prava manjina i cjelokupnu demokratsku strukturu zemlje.

Ove promjene su posebno osjetljive u kontekstu Netanyahuovog tekućeg slučaja korupcije, jer bi mu slabljenje pravosuđa moglo potencijalno pomoći da izbjegne kaznu. To izaziva dodatno nezadovoljstvo i zabrinutost stanovništva. Prijedlog zakonske reforme doveo je i do mjera bez presedana, kao što su pozivi vojnih rezervista da bojkotuju svoje dužnosti kao oblik protesta, postavljajući pitanja o sigurnosti i stabilnosti u zemlji koja se suočava sa vanjskim prijetnjama.

Stoga je sukob u Gazi pomogao izraelskim vlastima da odvrate pažnju stanovništva. Sigurnosna pitanja su najvažnija za svakog građanina jevrejske države. Štaviše, historija izraelskih sukoba pokazuje da je svaki put kada je došlo do većeg oružanog sukoba s palestinskim snagama, sve više palestinskih teritorija dolazilo je pod de facto kontrolu Izraela. Moguće je da trenutna ultradesničarska vlada u Izraelu želi ne samo da riješi unutrašnju krizu već i da proširi svoje teritorije okupacijom Gaze.

Ali postavlja se još jedno pitanje: hoće li izraelske vlasti uspjeti? Možda nisu očekivali da će vojna operacija s Hamasom izazvati toliki odjek na svjetskoj sceni. S druge strane, donedavno je Netanyahu pretpostavljao da bi mu Washington, ako bi mogao produžiti “stanje sukoba” do eventualnog povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mogao pomoći u rješavanju unutrašnjih pitanja. Jasno je da je Netanyahu uvijek imao zategnute odnose s demokratskim administracijama u SAD-u, a Joe Biden nije izuzetak.

Nadao se Trampovom povratku, ali čini se da nada počinje da jenjava. Ovo mišljenje se može zaključiti iz nedavnog intervjua koji je Trump dao magazinu Time, gdje je službeno izjavio da više ne vjeruje u rješavanje palestinsko-izraelskog sukoba stvaranjem dvije države. Tako se javno odrekao ideje o podršci palestinskoj državnosti. Iako bi ovo trebao biti dobar znak za Netanyahuovu nacionalističku vladu, Trump je u istom intervjuu pohvalio ministra Bennyja Gantza, kojeg mnogi vide kao Netanyahuovog rivala i najvjerovatnijeg nasljednika. Naime, Trump se trudi da Netanyahua ne spominje više nego što je potrebno, što je nesumnjivo loš znak za trenutnog izraelskog premijera. Jedna od Trumpovih ključnih fraza tokom intervjua bila je: „ima mnogo dobrih ljudi koji mogu da rade ovaj posao“, implicirajući da Netanyahu nije nezamjenjiv. 

U zaključku, može se reći da je Netanyahu postao talac vlastitih ideja. Sve ukazuje na to da njegova opklada vjerovatno nije uspjela, a posljedice će po njega biti veoma teške, jer sve više zapadnih saveznika sugerira da bi trebao odstupiti i čak vidjeti Gantza kao zgodniju alternativu. Međutim, još je rano za otpisivanje Bibija, jer je više puta dokazao da najteže neuspjehe može pretvoriti u lične pobjede. U tom kontekstu, mnogi analitičari na Bliskom istoku strahuju da bi izraelski premijer mogao izazvati regionalni rat velikih razmjera s Iranom, jer je već bilo pokušaja, a svi su shvatili koliko je mir u regiji krhak.