Bolivijska vlada priprema se za ponovno pokretanje procesa industrijalizacije litija, izvijestio je Periodico Bolivia 08. travnja. Bivši bolivijski zamjenik ministra za visoke energetske tehnologije Luis Alberto Echazu objasnio je kako je hrabri litijev plan Eva Moralesa narušen i zašto je regionalna integracija ključna za razvoj industrije.
Tijekom posjeta Meksiku u ožujku, bolivijski predsjednik Luis Arce rekao je novinarima da je Bolivija obnovila pregovore o industrijalizaciji svojih rezervi litija s Njemačkom i da je otvorila vrata drugim zemljama koje su voljne sudjelovati u projektu.
Strategije litija Moralesa i Bolivije
Bolivija ima jedno od najvećih nalazišta litija među zemljama Litijskog trokuta Latinske Amerike. Prema najnovijem izvještaju američkog Geološkog zavoda o litiju, samo područje Bolivije, Salar de Uyuni, sadrži 21 milijun tona srebrno-bijelog alkalnog metala.
Dok glavni svjetski igrači tijekom posljednjih nekoliko godina nastoje prijeći s fosilnih goriva na čistu energiju, potražnja za litijem, dijelom baterija za električna vozila i skladišta energije, raste. Osim toga, litij-ionske baterije su neophodne za niz popularnih punjivih uređaja, uključujući pametne telefone, prijenosnike, PDA uređaje i iPode. Prema nekim procjenama, svjetsko tržište litija moglo bi porasti za 500 % u sljedećih 35 godina, što rezerve Bolivije čini izuzetno važnima, kako za državu, tako i za svjetsko tržište.
U tu svrhu bivši predsjednik Evo Morales počeo je tražiti dostojne međunarodne partnere kako bi komercijalizirao litijsko bogatstvo zemlje. Bolivijski predsjednik nije želio da država postane puki izvoznik sirovina, nego je planirao stvoriti cijeli industrijski lanac, uključujući tvornice akumulatora i tvornice automobila u Boliviji.
“Strategija za industrijalizaciju evaporitskih resursa, izrađena 2009. godine, od samog je početka predviđala izgradnju postrojenja za izradu katodnih materijala i baterija na bolivijskom teritoriju”, podsjeća bivši zamjenik ministra za visoke energetske tehnologije Luis Alberto Echazu, koji je ujedno bio i ministar rudarstva i metalurgije (2007. – 2010.) i zamjenik ministra rudarstva i metalurgije (2006. – 2007.).
Ipak, vađenje metala u Boliviji predstavlja niz izazova. Prvo, litijeva salamura pronađena u Uyuni ima visoku razinu magnezija, što zahtijeva dodatne napore kako bi se odvojilo to dvoje. Drugo, veće količine kiše i hladnija klima Uyunija smanjuju brzinu isparavanja salamure i čine ekstrakciju litija problematičnijom. Treće, nedostatak infrastrukture stvara dodatne prepreke.
“Petnaest tvrtki iz različitih zemalja predstavilo je prijedloge za industrijalizaciju kompleksa evaporita, u cilju osnivanja zajedničkog ulaganja s bolivijskom tvrtkom YLB (Yacimientos de LitiosBolivianos)”, napominje bivši zamjenik ministra. “Ovaj pothvat imao je za većinskog partnera državnu tvrtku.”
Prema Echazuu, inozemna tvrtka trebala je dostaviti prijedloge barem za sljedeća postrojenja:
- Postrojenja za osnovne soli: litijev hidroksid i magnezijev hidroksid.
- Postrojenje katodnih materijala.
- Postrojenje baterija.
- Sva gore spomenuta postrojenja nalaze se na bolivijskom teritoriju.
“Tvrtka koja je dobila najveću ocjenu i koja je zbog toga nagrađena bila je njemačka tvrtka ACI Systems, sve se ovo dogodili u Salar de Uyuni,” naglašava bivši zamjenik ministra. Uz to, ACI Systems Alemania GMbH ponudio je novu tehnologiju usmjerenu na ubrzavanje procesa ekstrakcije proizvodnjom litijevog hidroksida izravno iz salamure.
Sličan postupak nadmetanja proveden je za Salar de Coipasa u Oruru i Pastos Grandes u Potosíju, koji su ocijenili da je kineska tvrtka TBEA najbolja za obavljanje posla, sjeća se Echazu. Prijedlog za Salar de Coipasa sastojao se od: postrojenja kalijevog sulfata; postrojenja za litijev hidroksid, postrojenja borne kiseline, postrojenja natrijevog bromida i postrojenja čistog broma. U međuvremenu, za postrojenja u Pastos Grandes vlada je predvidjela izgradnju sljedećeg: tvornice litij-klorida, litij-karbonata i postrojenja metalnog litija.
Državni udar u studenome poremetio Moralesov plan
Očekivalo se da će ACI Systems i YLB do kraja 2022. godine otvoriti pogon sposoban za proizvodnju 35.000 do 40.000 tona litijevog hidroksida godišnje. Međutim, suradnji oštro se usprotivilo Građansko vijeće Potosi (Comcipo). Suočen s lokalnim pritiskom, Evo Morales bio je prisiljen obustaviti suradnju s njemačkom tvrtkom uz riječi: “Zajedničko ulaganje osnovano je vrhovnom uredbom, istom onom koju je vlada ukinula prije državnog udara, koji se događao od listopada do studenoga 2019.,” izjavio je bivši zamjenik ministra.
“Vjerujem da je Građansko vijeće iskrivilo politiku bolivijske vlade”, kaže Echazu. “U stvarnosti je njihov pokret bio dio državnog udara i stoga je spriječio razvoj industrijalizacije litija i drugih komponenata salamure. Ovo vijeće sastoji se od savjetnika koji su radili s čileanskom vladom i drugima, s iskrenim neoliberalnim stavom, protiv razvoja suverene politike i protiv društvenih promjena. Iz tog su razloga oni bili sastavni elementi vlade nastale nakon državnog udara Jeanine Añez, čiji je cilj bio predati slana nalazišta i njihovo iskorištavanje transnacionalnim tvrtkama, kako su izjavili njezini ministri.”
Slično tome, državni je udar poremetio plan bolivijske vlade o osnivanju zajedničkog ulaganja s TBEA-om, “ali je postignut konačni dogovor o statutu tvrtke, ostalo je samo odobrenje koje se izdaje vrhovnom uredbom”, naglašava bivši zamjenik ministra.
Regionalna integracija za zaštitu Južne Amerike od eksploatacije transnacionalnih tvrtki
Luis Arce odlučan je u želji oživljavanja Moralesovog plan i želi ubrzati njegovu provedbu, sudeći prema Prvoj industrijskoj strategiji novog litija novog bolivijskog predsjednika. Strategija, posebno predviđa dovršenje potpune procjene bolivijskih resursa litija; suradnju s vodećim tvrtkama iz svijeta, zaduženim za tehnologiju litija i baterija, uz pružanje osiguranja da se na Boliviju gleda kao na svjetskog vođu u industriji litija.
Istodobno, Bolivija nastoji ojačati suradnju s drugim latinoameričkim državama koje proizvode litij. Krajem ožujka Arce je posjetio svog meksičkog kolegu Andresa Manuela Lopeza Obradora, kako bi razgovarali o nizu pitanja, uključujući regionalnu integraciju i proizvodnju alkalnog metala. Meksiko, poput Bolivije i Čilea, ima značajne rezerve litija.
“Suradnja i integracija gospodarstava zemalja Latinske Amerike uvijek će biti od koristi našim narodima,” vjeruje Echazu. “Suradnjom u znanstvenim i tehnološkim pitanjima mogao bi se postići veći napredak u velikim projektima industrijalizacije ogromnih prirodnih resursa kontinenta i tako spriječiti prodor transnacionalnih tvrtki, koje samo žele eksploatirati naše sirovine i opljačkati naše rezerve.”
Jedne od politički najshebanijih – gubitničkih zemalja svijeta imaju najveća nalazišta litija -Bolivija, Srbija (sa Kosovom i dijelom Bosne)-litij, zlato, olovo, živa (a naftom Venecuela)
Kakva slučajnost !?? (ili nije)
“…Luis Arce rekao je novinarima da je Bolivija obnovila pregovore o industrijalizaciji svojih rezervi litija s Njemačkom i da je otvorila vrata drugim zemljama…” Eto, Litij koji je najrazvijenijima najpotrebniji, sada ga mogu dobiti u bescjenje… a narodi koji gaze po njemu neka jedu .ovna !
Moralesov plan je dobar za blagostanje i samodostatnost. Ali treba kupiti i dovljne količine modernog oružja da se to obrani od “zapadnih” partnera ” i njhhovih domaćih plaćenika.
Zadnje što ja znam jest da živi na relaciji Brazil _ SAD.
Kopanje litija bi moglo donjeti prvobitno “blagostanje” ali nakon toga tlo postaje pustoš, i ljudi umru od gladi. Tzv elitama treba puno litija za digitalni reset, pa tako jako pritišću i Portugal i Norvešku kako bi dali zemlju na raskopavanje. Sve se može raditi u mjeri.