Holandija bi mogla završiti u građanskom ratu zbog zaključavanja

Gradonačelnik jednog od najvećih holandskih gradova predviđa da bi obračun građana koji su prisiljeni na zaključavanje i onih koji stoje iza institucije tih zaključavanja mogao da pokrene „građanski rat“.

Mnogi holandski državljani očigledno ne podnose previše prisiljavanja da zaustave svoj život skoro godinu dana zbog pandemije koronavirusa. Protesti protiv zaključavanja, policijskog časa i drugih mjera posljednjih dana su se pretvorili u masovne nerede između građana i policajaca, prema brojnim izvještajima.

The Sun je izvijestio da su automobili paljeni, prodavnice pljačkane i policajci napadani širom zemlje. Požari bjesne sada noću dok se stanovništvo diže protiv vlade, a nijedna strana ne odustaje.

John Jorritsma, gradonačelnik Ajndhovena, koji je peti grad po veličini u zemlji, predvidio je u utorak potencijalno mračan ishod.

Nakon korištenja ne tako mirnih riječi, kao što je opisivanje aktivista protiv zaključavanja kao „državni ološ“, Jorritsma je rekao novinarima na brifingu za medije da bi se zemlja mogla suočiti sa građanskim ratom.

„Bojim se da smo, ako nastavimo ovim putem, na putu ka građanskom ratu“, rekao je Jorritsma. Gradonačelnik je tokom brifinga dodao: „Moj grad plače, pa tako i ja.“

Situacija je napeta, haos zahvata gradove širom Holandije ove nedjelje svake noći, odmah po zalasku sunca. Stotine su uhapšene, mada do sada nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.

New York Post je izvijestio da je 10 policajaca povrijeđeno dok su neredi zahvatili 20 gradova ove nedjelje. Zemlja je uvela policijski čas prvi put od Drugog svjetskog rata, koji je zapravo prethodio nasilju.

Taj policijski čas dozvoljava samo osnovnim radnicima da napuste domove u vremenu od 21:00. do 4.30 ujutro, policijski čas je došao pošto su građani već bili opterećeni zatvaranjem prodavnica koja su smatrana nebitnim.

Holandski premijer Mark Rutte osudio je nasilje ove nedjelje.

„Ovo nema nikakve veze sa protestima ili borbom za slobodu. To je krivično nasilje i mi ćemo ga tretirati kao takvo“, rekao je Rutte.

Čini se da je pobuna protiv holandskih COVID ograničenja do sada najveći, najkoordiniraniji i sa najviše gnjeva organizovan otpor protiv zaključavanja u zapadnom svijetu. Naravno, teško je oprostiti onima koji pale automobile i ranjavaju policajce, ali u određenom trenutku ljudi će doći do svoje tačke preloma. Holanđani su stigli do svoje. Izgleda da je 1776. u Ajndhovenu.

Zaključavanje je bilo neefikasno u smanjenju prijavljenih slučajeva koronavirusa. Sada postoji nauka koja to potkrepljuje.

U recenziranoj studiji od 5. januara iz European Journal of Clinical Investigation zaključeno je da nije uspjela da „pronađe dodatnu korist od nametnutog boravka kod kuće i zatvaranja prodavnica“.

Studija je proučila 10 različitih zemalja – od kojih je jedna Holandija – i zaključila da zaključavanja nisu pokazala „nikakav jasan, značajan blagotvorni efekat“.

Pa zašto nacionalni lideri zatvaraju prodavnice, uvode policijski čas i opisuju one koji se protive takvim drakonskim mjerama kao „ološ“? Taj odgovor vjerovatno leži u Amsterdamu, gdje lideri nikada ne propuštaju zaradu.

Ali nazivanje „ološem“ ljude koji se bore sa mentalnim i finansijskim opterećenjima izolacije, vjerovatno neće poslati kući da mirno protestuju gledanjem Netflixa.

Holanđani su, poput ljudi u SAD i drugim evropskim državama, ne tako davno uživali relativnu slobodu od tiranije. Predvidljiva je priča kada se nakon skoro godinu dana i bez nauke koja bi vas podržala, vaši ljudi pobune nakon što se prema njima ponašate kao prema djeci sa policijskim časom i prinudnom finansijskom propasti.

Holandska vlada igra igru kukavica sa svojim građanima i za sada se čini da nijedna strana ne odstupa. Čini se da je vlada toliko ukorijenjena da je po Jorritsmi građanski rat poželjniji od ublažavanja autoritarnih mjera.