“Hunta” u Brazilu vuče svoje prve poteze – Pozdravlja Izrael i pokušava protjerati Kinu

Novi predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, bivši dugogodišnji “časnik” profašističke vojne hunte u zemlji, koji se nakon svrgavanja vojne diktature 1985. počeo baviti politikom, priopćio je kako će Brazil, kao što su učinile Sjedinjene Države, veleposlanstvo zemlje u Izraelu iz Tel Aviva premjestiti u okupirani  Jerusalem.

“Kao što sam ranije naglašavao tijekom svoje kampanje, namjeravam preseliti brazilsko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Izrael je suverena država i mi to moramo poštovati”, objavio je Bolsonaro na Twitteru.

Nema sumnje da će ova odluka izazvati negativne reakcije među Palestincima i ostatku slobodnog svijeta i zemljama koje poštuju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i drugih tijela ove, iako neučinkovite, jedine relevantne međunarodne organizacije.

Bolsonaro je u svojim intervjuima izjavljivao da bi Izrael trebao imati pravo sam odlučiti gdje je njegova prijestolnica, upravo kao što je Brazil 1960. godine svoju prijestolnicu prebacio iz Rio de Janeira u Braziliju.

Izraelski režim Jeruzalem smatra svojim gradom s vječnom prijestolnicom židovskog naroda, dok Palestinci drže da je Istočni Jeruzalem glavni grad njihove buduće države, koju bi trebali činiti ostatci ostataka povijesne Palestine.

Izrael je Jerusalem okupirao u ratu 1967. i kasnije ga anektirao odlukom koja nikada nije priznata od nijedne zemlje u svijetu, sve do dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću u kojoj se palestinskim pitanjem bavi njegov zet Jared Kushner, pripadnik ultracionističkih krugova u Sjedinjenim Državama.

No, ovo je tek početak i potvrda radikalnih promjena unutarnje i vanjske politike koju je najavila profašistička vlada Brazila na čelu s Bolsonarom.

Suca koji je obezglavio protivničku stranku Bolsonaro imenovao ministrom pravosuđa

Podsjetimo, prema rezultatima drugog kruga nedavno održanih predsjedničkih izbora u Brazilu je Bolsonaro dobio 56% glasova, a njegov protukandidat Fernando Haddad 44%. Već u prvom krugu je bilo jasno da se Haddad, kandidat radničke stranke bez imalo karizme, ne može suprotstaviti Bolsonaru, koji je imao nevjerojatni podršku lokalnih korporativnih i zapadnih medija, kao i većine zapadnih vlada. No, za sigurnu pobjedu je trebalo ukloniti bivšeg predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve, koji uživa veliki ugled među Brazilcima i da bi spriječio argentinski scenarij u Brazilu, namjeravao se kandidirati na ovim izborima.

Tada je interveniralo pravosuđe, a savezni sudac Sérgio Moro je prije izbora u procesu “Lava Jato” bez ikakvih dokaza bivšeg predsjednika Lulu da Silvu osudio na 12 godina zatvora.

Sérgio Moro će u vladi predsjednika Jaira Bolsonara sada biti ministar pravde i javne sigurnosti Brazila. Pritvor i zabrana najpopularnijeg političara u zemlji da sudjeluje na izborima su otvorili put profašističkoj brazilskoj desnici da pobijedi na predsjednički izborima, a za svoje odluke će sudac Moro biti nagrađen ministarskim kabinetom.

“Prihvatio sam prestižni poziv”, rekao je novinarima sudac Sérgio Moro nakon dvosatnog sastanka s bivšim časnikom vojne hunte u predsjedničkoj rezidenciji Barra de Tijuca. Bolsonaro je dao uobičajena obećanja “kako će glavni cilj njegove uprave biti borba protiv organiziranog kriminala i pranja novca”.

Sudac Sérgio Moro, novi ministar pravosuđa, posljednjih godina je pokušao prikazati kao “simbol borbe protiv korupcije”, a dodao je i “kako će s određenim žaljenjem morati napustiti 22 godine magistrature”, te prihvatiti prijedlog Bolsonara.

“Međutim, izgledi za provedbu snažnog programa za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, poštujući Ustav, zakon i pravo, doveli su me do ove odluke”, rekao je sudac koji je osudio Lulu, zatvorenog bez dokaza i kojem je odbio sve žalbe nakon uhićenja.

“U praksi, to znači konsolidiranje napretka borbe protiv kriminala i korupcije u posljednjih nekoliko godina i riskirat ću zastoj za veće dobro. Operacija “Lava Jato” će se i dalje voditi u  Curitibi s hrabrim lokalnim sucima”, priopćio je Sérgio Moro

Moro je bio mozak operacije “Lava Jato” i uspio je zatvoriti poslovne ljude i političare, ali se u tom procesu usredotočio isključivo na bivše čelnike Radničke stranke, iako se tijekom procesa opoziva svrgnute predsjednice Dilme Rousseff dokazalo da su korupcijskom skandalu “Petrobras” sudjelovala samo dvojica pripadnika ove stranke, dok su svi ostali bili iz drugih stranaka koji su upravljačku strukturu naftnog brazilskog diva ušli ili na pokrajinskoj razini ili kroz članstvo u utjecajnim strankama na saveznoj razini. Uhićenja su često kao valjani dokaz uzimala samo takozvana “deluxe priznanja” samih optuženih.

Mora se priznati da je posao u Brazilu vođen vrlo strpljivo i sustavno, a sve je počelo prvim demonstracijama protiv bivše vlade Dilme Rousseff zbog poskupljenja javnog prijevoza u Sao Paolu u ljeto 2013. Od toga se prešlo na korupciju, a krajnji cilj je bio svrgnuti Dilmu Rousseff i uhićenje Lule.

Sérgio Moro ga je na kraju uspio optužiti da je navodno dobio stan u naselju Guaruja od jedne građevinske tvrtke. Međutim, presuda je donesena iako Lula nigdje nije upisan u registar kao vlasnik stana u predgrađu Sao Paola, a cijeli je proces izgledao poput čistki u totalitarnim režimima, samo kako bi se konačna presuda donijela prije predsjedničkih izbora.

Lula da Silvu, koji je vladao Brazilom između 2003. i 2011. godine, trebao je biti kandidat na izborima u listopadu ove godine i bio je favorit u svim anketama. Početkom travnja je sudac Moro naredio njegovo uhićenje, nakon što je Savezni regionalni sud IV potvrdio kaznu koju je odredio sudac i čak je povećao sa 9 na 12 godina zatvora.

Bivši predsjednik se sam predao i od tada je zatvoren u Curitibi. Zadržao je svoju kandidaturu do posljednjeg trenutka, kada je poništena od strane izbornog pravosudnog tijela. Nakon njega je kao protukandidat Bolsonaru imenovan Fernando Haddad. Haddad je uspio ući u drugi krug, kao što smo naveli, ali je bivši vojni “časnik”, ako se časnikom može nazvati netko tko 17 godina služio fašističkoj vojnoj hunti u Brazilu, dobio izbore s 55 posto glasova.

Bolsonaro i “problemi” s Kinom

Novi predsjednik je s prvim odlukama pokazao da će pratiti odluke američke uprave, a suradnja s Kinom se nikako ne uklapa u njegovu viziju nove vanjske politike Brazila.

No, ovdje nastaje problem, jer Brazil u Kinu izvozi 20% od ukupnog godišnjeg izvoza zemlje, a 80% izvoza brazilske soje završava također u Kini.

Kina trenutno pokušava pronaći zajednički jezik s novom vladom, barem što se tiče ekonomske razmjene i daljnje obostrano korisne trgovine. Osim toga, od 2003. je Kina u brazilsko gospodarstvo uložila 124 milijarde dolara i trgovinska razmjena između dvije zemlje je u godinama prijateljskih odnosa dosegla 75 milijardi dolara.

No, Bolsonaro ovdje igra na kartu nacionalizma, iako bez ikakvih dokaza, jer ih ne može ni priložiti. Istupa u javnosti i tvrdi kako Kina jeste najveći trgovinski partner Brazila, ali i grabežljivac koji želi dominirati ključnim sektorima gospodarstva.

No, statistike govore drugačije i za vrijeme predsjedanja Lule da Silve je s kineskim ulaganjima i jačanjem trgovine rastao i standard Brazilaca. Uspon brazilskog gospodarstva i rast standarda velikog dijela stanovništva, koje je izvučeno iz siromaštva, od dolaska na vlast Lule da Silve nije nikakva tajna.

No, Bolsonaro igra na kartu špiljskog nacionalizma i tvrdi kako Kina ne ulaže, nego kupuje Brazil.

“Kinezima ne smijemo dopustiti da posjeduju brazilsku zemlju ili kontroliraju ključne industrije. Kinezi ne kupuju u Brazilu. Oni kupuju Brazil”, izjavio je Bolsonaro.

Novi predsjednik tvrdi da je tvrtku za proizvodnju molibdena, u koju je Kina uložila 1,7 milijardi dolara, Brazil mogao razviti sam. Govorio je i o zalihama niobija, koji se koristi kao aditiv čelika kako bi ga učinio jačim i lakšim, a koristi se u automobilima, zgradama, mlaznim motorima i nizom drugih aplikacija. Brazil kontrolira oko 85 posto svjetske ponude i Bolsonaro želi da “njegova nacija” iskoristi prednosti ovog bogatstva. Lijepo zvuči, ali povijest Latinske Amerike uči da će profit od rudnih bogatstava završiti svugdje, samo ne za socijalna izdvajanja i poboljšanje standarda običnih Brazilaca.

Dužnosnici u Kini su do sada poslali dva izaslanstva na nižoj razini da utvrde mogućnost daljnje suradnje. Iako je šest visokih rukovoditelja u kineskim tvrtkama, koje su ranije poslovale u Brazilu, za Reuters navodno reklo da na Bolsonarove izjave gledaju s različitom razinom zabrinutosti, državni vrh Kine se za sada suzdržava od davanja bilo kakvih izjava.

Osim toga, Peking još pamti Bolsonarov prijateljski posjet Tajvanu i izjave bivšeg “časnika” kako je to “prevarena kineska pokrajina”. Bolsonaro je u veljači postao prvi brazilski predsjednički kandidat koji je posjetio Tajvan, od kada je ’70-ih Brazil kao jedinu kinesku vladu priznao onu u Pekingu.

Kinesko veleposlanstvo u Brazilu je tada izdalo priopćenje kojim osuđuje Bolsonarov put na Tajvan kao “napad na suverenitet i teritorijalni integritet Kine”.

Ratoborni stav bivšeg “časnika” vojne hunte je u suprotnosti s vladama ostatka Latinske Amerike i većine zemalja u svijetu koje pozdravljaju povoljne kineske investicije, zajmove i robu.

Nije jasno kako će se nositi s moćnim brazilskim poduzetnicima i rudarskim industrijama kojima je Kina nezamjenjiv kupac.

Primjerice, dionice brazilskih rudnika Vale SA, najvećeg svjetskog proizvođača željezne rude, prošlog mjeseca bile vrlo tražene i skočila im je cijena zbog kineske potražnje za visokokvalitetnom rudom.

Brazilska ekonomija je iskoristila i Trumpov trgovinski rat protiv Kine. Peking je drastično smanjio kupnju američke soje i popunio nedostatak s onom iz Brazila. Brazilski izvoz soje u Kinu je ove godine bilježio rast od 22 posto i 80% zaliha predviđenih za izvoz je prodano u Kinu.

Jorge Arbache, bivši tajnik za međunarodne poslove u ministarstvu planiranja Brazila, kazao je kako će Brazilu biti bolje da ne pili granu na kojoj sjedi.

“Brazil si ne može dozvoliti luksuz da odustane od svog najvećeg trgovinskog i investicijskog partnera. Nema ni jedne ekonomije na svijetu koja može zauzeti prostor kojeg zauzima Kina”, rekao je Arbache.

Kineski diplomati su se sastali s Bolsonarovim najvišim gospodarskim savjetnikom Paulom Guedesom početkom rujna, kako bi razmotrili bilateralne odnose.

Kineska delegacija je rekla kako Brazil vidi kao partnera, a ne konkurenta.

“Bez obzira na desnicu ili ljevicu, želimo razgovarati i unaprijediti dobar razvoj odnosa Kine i Brazila, od kojih, vjerujemo, prednosti imaju obje zemlje”, rekao je čelnik kineske delegacije Qu Yuhui.

Odlazna administracija brazilskog predsjednika Michela Temera je pokušala privatizirati državnu energetsku tvrtku Eletrobrás, ali ovakva privatizacija treba odobrenje brazilskog Kongresa.

Bolsonaro je rekao da je protiv prodaje imovine Eletrobrása, jer bi zbog najbolje ponude “završila u kineskim rukama”.

Do danas Bolsonaro nije pojasnio kako će zaustaviti kineske investicije koje smatra nepoželjnima. Brazil nema tijelo poput američkog odbora za inozemna ulaganja, koji ocjenjuje posljedice stranih ulaganja u američke tvrtke na nacionalnu sigurnost i može blokirati “neprijateljska ulaganja”.

Bolsonaro treba pažljivo postupati i s ogromnim poljoprivrednim i turističkim klubom koji kontrolira više od 40 posto mjesta u Kongresu. Bogati zemljoposjednici pretežno podupiru Bolsonara, ali su jasno rekli da će održavati dobre odnose s Kinom, njihovim najvećim i najvažnijim kupcem.

“Gospodarstvo je mnogo važnije od propagande za dobivanje glasova. Njega jednostavno ne možete mijenjati bez ozbiljnih posljedica”, izjavio je za Reuters izvršni direktor jedne brazilske poljoprivredne kompanije.

Kina je sigurno najveći brazilski partner, po ulaganjima u brazilsko gospodarstvo i najveće izvozno tržište na kojem završava petina brazilskog izvoza. Ako bivši kapetančić brazilske artiljerije, gdje je od 1971. do 1988. prvo služio u 9. artiljerijskoj padobranskoj pukovniji, a kasnije kao niži zapovjednik terenske artiljerije vojne hunte, ostvari svoje “suverenističke” prijetnje,

Kinu će u Brazilu zamijeniti poznati američki dobročinitelji i ulagači. Kina vjerojatno ima izlaznu strategiju za zahlađenje ili prekid veza s Brazilom, ali to neće biti problem Pekinga, čak ni Bolsonara i njegovih suradnika, nego običnih Brazilaca. No, u konačnici, oni su ga izabrali, baš kao što su Argentinci izabrali nesposobnog Mauricia Macria i sada uzalud demonstriraju ulicama Buenos Airesa i drugih gradova u zemlji, jer je Macri je ključeve Središnje banke Argentine već dao uredu Međunarodnog monetarnog fonda, koji je preuzeo nadzor nad financijama, fiskalnom politkom i ekonomijom Brazilu susjedne i bliske zemlje.

Izvori: TeleSUR / Reuters / Radio la Voz

Izbori u Brazilu – Latinska Amerika dobila vojnu huntu i opet postaje “američko dvorište”